Ministar Beroš obišao gradilište

KB Merkur bit će obnovljen do kraja idućeg ljeta

storyeditor/2022-12-09/merkur.jpg
Foto: Slavko Midžor/PIXSELL
1/4
09.12.2022.
u 18:53

Beroš je najavio kako će sljedećih tjedana obilaziti i ostala gradilišta bolnica koje se obnavljaju

Radnici s kacigama na glavama pneumatskim bušilicama probijaju ogoljele zidove, lica prekrivenih maskama zbog cementne prašine koja lebdi zrakom, buka od građevinskih radova odjekuje roh-bau prostorom, neprepoznatljivim donedavnim bolničkim prostorom iz kojeg su odjeli privremeno iseljeni. Ambijent je to zgrade Kliničke bolnice Merkur koja se obnavlja nakon potresa, a koju je jučer obišao ministar Vili Beroš.

KB Merkur je među prvima krenuo s ovako velikom infrastrukturnom obnovom nakon zagrebačkog potresa, koji je bolnicu staru stotinjak godina prilično oštetio, a to je ujedno prva ozbiljna građevinska investicija u zgradu za koju je prva inicijativa za gradnju krenula još 1924. godine.

Investicija 470 milijuna kuna

– Ovom će se obnovom riješiti i neke ranije disfunkcionalnosti. Do sada je Merkur imao četiri različita punkta za operacije, a sada će se to optimizirati i unaprijediti pa će biti jedan operacijski trakt – kazao je ministar ujedno se ispričavši bolesnicima koji se tu liječe zbog otežanih uvjeta uslijed radova.

– Izgubit ćemo dio kvadrata zbog niza konstruktivnih elemenata koje moramo izgraditi da bi zgrada bila sigurna od potresa. Obnova ide u dvije faze. Prva faza bit će gotova do 31. listopada sljedeće godine i to je dvije trećine ukupnih kvadrata koji idu u obnovu te ujedno najzahtjevnija faza. Od osnutka bolnice ovo je najveće ulaganje i nadam se da ćemo do 19. kolovoza 2024. kompletno završiti s obnovom i imati objekt koji je ne samo siguran od potresa nego i prema svim suvremenim standardima – kazao je ravnatelj KB-a Merkur dr. Mario Starešinić, također se ispričavajući bolesnicima, ali i prenijevši kako oni imaju razumijevanja jer je svima stalo da bolnica bude obnovljena i sigurna.

Ukupna vrijednost investicije, naveo je Starešinić, iznosi 470 milijuna kuna od čega na samu zgradu Merkura ide 425 milijuna kuna, a 45 milijuna kuna na zgradu Klinike za dijabetes Vuk Vrhovac. Od ukupne sume novca, 170 milijuna kuna je iz fonda solidarnosti, a ostatak iz fonda cjelovite obnove.

– Sklopljena su ukupno 52 ugovora o obnovi čija ukupna vrijednost je 2,3 milijarde kuna. Od toga je 37 posto novca iz Fonda solidarnosti, 850 milijuna kuna, a ostatak iz drugih sredstava. Nacionalni plan otpornosti i oporavka predvidio je također sredstva za ovu namjenu, a preostali dio koji će biti potreban ići će iz državnog proračuna – naveo je ministar Vili Beroš.

Beroš je najavio kako će sljedećih tjedana obilaziti i ostala gradilišta bolnica koje se obnavljaju. Upitan što je s bolnicama izvan Zagreba, koje nisu bile zahvaćene potresom, naveo je kako su zagrebačke bolnice u najgorem stanju, ali i da se kontinuirano odvijaju obnove i radovi pa naveo nedavno otvoren novi objekt u Puli, novi objedinjeni hitni prijem u Varaždinu te bjelovarsku bolnicu.

Zbog radova u KB-u Merkur dio odjela premješten je u druge bolnice, pa tako ginekologija Merkura privremeno djeluje u KBC-u Sestre milosrdnice, dijaliza u KB-u Dubrava, premještene su i kuhinja i administracija, no sve se nakon obnove vraća. Hematološki, kardiološki, kirurški programi rade i dalje u Merkuru, a transplantacijski centar čak se nalazi tik uz gradilište, no unatoč buci i otežanim uvjetima ove je godine ondje napravljeno 95 transplantacija, od čega 29 od potpisivanja ugovora o radovima naovamo.

Neće biti nestašice lijekova

Nakon obilaska ministra novinari su pitali o drugim temama iz resora zdravstva pa je tako na pitanje o obiteljskim liječnicima kazao da je u prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je jučer bio na Vladi povišena dob do koje liječnici mogu raditi na 68 godina. Naglasio je pritom da on nikada nikome nije onemogućio dulji rad. – Jačanje primarne zdravstvene zaštite temelj je reforme zdravstvenog sustava i nekoliko desetaka zakonskih odredbi ide u tom smjeru, od izjednačavanja koeficijenata za plaću preko uvođenje administratora i dalje – naveo je Beroš. Kazao je i kako je detektiran problem proizvođača i dobavljača medicinskih pomagala uzrokovan inflatornim razlozima te da je jučer izmijenjen pravilnik koji će omogućiti i povećanje cijena, ako se to pokaže opravdanim. Reagirat će se i ne bi trebalo biti nestašica ni lijekova ni medicinskih pomagala. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?