Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kako dalje? Mladima dajte državnu zemlju u najam i povoljne kredite

Spas za žitnicu predlažu stručnjaci i poljoprivrednici
11. lipnja 2015. u 21:10 8 komentara 1275 prikaza
13.06.2010.,Slavonski Brod ,Hrvatska - Konjogojska manifestacija
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Ivica Malnar iz Bekteža, malog slavonskog sela u Zlatnoj dolini, najveći je poljoprivredni proizvođač u Požeško-slavonskoj županiji. Obrađuje 500 hektara vlastite zemlje, a njegova suvremena mehanizacija ore i sije na još 2500 hektara tuđe zemlje na kojoj se njegovi strojevi "sami otplaćuju".

– Govorim ljudima da njih petnaest radi i proizvodi kao ja sam. Traktor koji godišnje odradi manje od 700 sati nije rentabilan. Ali u glavama naših ljudi zadrugarstvo, nažalost, vuče na socijalizam i oni ga neće. Zato mislim da bi država trebala davati 20 posto potpore onima koji se udružuju – govori Malnar, predlažući zadrugarstvo kao jedan od modela spašavanja Slavonije, žitnice koja bi mogla prehraniti milijune ljudi.

Nije lavanda za Baranju

– Treba napraviti regionalizaciju i bilancu čega nam i koliko treba. Ne može se lavanda saditi u Baranji. Valja riješiti i pitanje navodnjavanja jer je suludo da Slavonija leži na tri velike rijeke – Dravi, Savi i Dunavu – a navodnjavanja nema pa trpimo štete od suše. Za obilnih padalina smo pak poplavljeni jer nisu očišćeni ili napravljeni odvodni kanali. Stalno se govori i o spajanju zelene i plave Hrvatske, a koliko hoteli s Jadrana kupuju mesa i mlijeka iz Slavonije, a koliko iz uvoza? – pita Malnar, uvjeren da nema političke volje koja bi prekinula potonuće Slavonije iz koje se iseljava sve više mladih obitelji.

– Kako bismo zaustavili trend starenja i izumiranja sela, moramo se potruditi da mlade usmjerimo prema poljoprivredi i agrarnom turizmu. Imamo savršenu priliku da iskoristimo sredstva iz EU – kaže Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika.

Ivica Malnar govori da se ta sredstva ne koriste dovoljno zato što slavonski seljaci zbog prezaduženosti zbog kupnje mehanizacije koja im nije trebala ne mogu ni kandidirati za sredstva iz fondova EU. Mladi imaju priliku ispraviti te pogreške:

– Jedan od glavnih aspekata moderne poljoprivrede je udruživanje i tome se moramo okrenuti. Teško je sam nastupati na tržištu EU, jer moderna poljoprivreda traži od proizvođača da bude menadžer. Država bi trebala osigurati mladima najam državne zemlje ili dostupnost zemlje raznim programima partnerstva. I banke bi trebale uskočiti povoljnijim kreditima – naglašava Marinac.

Preusmjeriti potpore

Stjepan Ribić, šef Razvojne agencije Slavonije i Baranje, smatra da je Slavoniji počinjena velika šteta kad su se određivale regije i kada je pripojena Zagrebu. Zagreb ima indeks razvijenosti od 185 posto, a Slavonija samo 24 posto. Kad bi Slavonija bila zasebna regija, Slavonci bi dobili puno veća sredstva, kaže Ribić.

– Za pravi, dugoročni izlazak iz te situacije potrebno je razviti znanja u cijelom sustavu obrazovanja, odnosno educirati one koji znanja prenose te one koji bi trebali tu izobrazbu poslije provoditi – savjetuje Goran Pajnić, izvršni direktor poljoprivrede u Agrokoru i predsjednik Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede HUP-a. Pajnić kao rješenje također predlaže zadrugarstvo, ulaganje u navodnjavanje i korištenje novca iz fondova EU. Važno je, kaže, i okrupniti posjede, povećati prerađivačke kapacitete i modernizirati OPG-ove.

– Moramo hitno preusmjeriti dobar dio potpora na oživljavanje i konkurentno osposobljavanje malih i srednjih gospodarstava. Treba im pomoći i paketom poreznih olakšica, jeftinih kredita i stručnih savjeta. No prije svega, državna administracija mora shvatiti da mora djelovati kao otvorena struktura na usluzi proizvođačima i građanima – kaže Branko Salaj, makroekonomist i član udruge OPG-a Život.

>> Crkvenac: Industriju je ugušio jak uvozni i interesni lobi. Ja to nisam uspio spriječiti

>> Hrvatska žitnica triput je temeljito uništena u posljednjih sto godina

Akademik Ferdo Bašić: Za poljoprivredu treba urediti i sada nepovoljno zemljište

Proizvodnja i prerada hrane može i treba biti okosnica razvoja gospodarstva, a naše selo mora biti poželjno za život. Duboko vjerujem u predsjedničino obećanje o razvoju Hrvatske – ako će poljoprivreda biti okosnica razvitka. Predlažem:

1. Mora se postići barem minimalna suglasnost svih političkih opcija oko aktualne ili redefinirane strategije razvoja poljoprivrede. Dostižan cilj hrvatske poljoprivrede najprije je samodostatnost.

2. Smjer ulaganja: znanost i obrazovanje, okrupnjavanje i opremanje posjeda, uređenje zemljišta – odvodnja, navodnjavanje i agrotehničke melioracije. Treba učiti na primjeru našeg vodećeg poljoprivrednog imanja „Belja“.

3. Samo 8 posto ukupne površine poljoprivrednog zemljišta (oko 270 tisuća ha) pogodno je za uzgoj bilja bez ograničenja. Treba urediti i privremeno nepovoljno zemljište. To su učinile sve razvijene europske države.

Ivan Majdak: Slavonci trebaju uzgajati više voća i povrća

Kao slavonski zet i ministar poljoprivrede iz vlade Hrvoja Šarinića, aktivni gospodarstvenik Ivan Majdak poručuje Slavoncima da zaborave na monokulture poput pšenice i okrenu se kulturama s većom dodanom vrijednošću.

– Slavonija je bila žitnica Jugoslavije, ali mi više nemamo tržište od 20 milijuna ljudi. Imamo zato tržište od 500 milijuna ljudi, ali ono traži sofisticirane proizvode – kaže Majdak pa preporučuje okretanje voćarstvu i povrtlarstvu.

Kaže da država poljoprivredu smije poticati jedino laganim usmjeravanjem, a krajnji bi cilj trebao biti da osiguramo samodostatnost na nivou od barem 50 posto u proizvodnji hrane. Majdak ističe i važnost obrazovanja pri čemu upozorava da moramo iskoristiti znanje koje imamo na sveučilištu i školama te ga koristiti za unapređenje proizvodnje, a istodobno jačati organizaciju i osigurati racionalnost ulaganja.

Mato Brlošić:

“Iako je puno toga do sada propušteno i bojim se za budućnost Slavonije, nešto se ipak može napraviti kako bi se situacija poboljšala”, kaže Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Predlaže:

1. Napraviti analizu trenutačnog katastrofalnog stanja u poljoprivredi – ekstremnog pada proizvodnje u svim sektorima, odlaska mladih sa sela, odnosa velikih i malih proizvođača, načina distribucije potpora.

2. Izraditi nacionalnu strategiju kojom će se napraviti regionalizacija proizvodnje sukladno sektorima i potrebama tržišta i prilagoditi sustav izravnih potpora i ruralnog razvoja.

3. Zemljišnoj politici u ruralnim dijelovima apsolutni prioritet mora biti domicilno stanovništvo.

4. Obvezno ograničiti maksimalne površine državnog zemljišta koje se daje u zakup.

5. Dostići 
samodostatnost u proizvodnji hrane.

6. Poreznom politikom poticati udruživanje seljaka u zadruge/proizvođačke organizacije.

7. Povezati proizvođače s turizmom i prerađivačkom industrijom kroz klastere, proizvođačke organizacije te kroz pozitivno provođenje veterinarsko-sanitarnih propisa (mini klaonice, mali prerađivački kapaciteti...)

8. Smanjiti PDV na hranu i repromaterijal za primarnu poljoprivrednu proizvodnju (s 25% na 19%).

9. Uvesti strože kriterije za označavanje proizvoda (sljedivost od polja do stola).

Napeti čekamo Vladu da otvori natječaje EU

Da je novac iz Europske unije poluga za spas Slavonije, uvjerena su tri sugovornika Večernjeg lista jer u omotnici za razdoblje od 2014. do 2020. za ruralni razvoj stoji 333 milijuna eura svake od sedam godina. Poljoprivreda i prehrambena industrija u BDP-u Hrvatske sudjeluju s oko deset posto, a mnogi analitičari tvrde da je to najpotentniji hrvatski sektor. Stjepan Ribić izgradio je sustav povlačenja novca EU u Slavoniji, u kojoj je i pionir projekata EU pa ističe da je samo u Osječko-baranjskoj županiji ugovoreno više od 400 projekata ukupne vrijednosti 240 milijuna eura. Sada napeto čekaju završetak pripreme za novu omotnicu i otvaranje novih natječaja jer, kako Ribić napominje, još uvijek treba odobriti jedan od četiri operativna programa.– Napeto čekamo da Vlada otvori natječaje kako bismo krenuli na teren jer znamo pripremiti i pisati projekte – kaže Ribić. A da projekata ima puno, svjedoči Ivana Matković Mikulić, voditeljica EU deska u Hypu, jer je na natječaj od 640 milijuna kuna nepovratnih sredstava iz Mjere 4. (ulaganja u fizičku imovinu) prijavljeno 1280 projekata vrijednih 3,9 milijardi kuna pri čemu se traži 2,6 milijardi kuna potpora. Taj natječaj obuhvaća investicije u primarnu proizvodnju i preradu, objašnjava Matković Mikulić ističući da se tri četvrtine prijava odnose na opremanje i mehanizaciju, dok je najveći broj prijava zaprimljen s područja Slavonije i Baranje. Spas Slavonije definitivno je u malim i srednjim poljoprivrednim poduzećima (OPG-ima, obrtima i trgovačkim društvima), ističe predsjednik Udruge konzultanata za ruralni razvoj Kristijan Mavrek. Napominje da se pravila za fondove EU moraju prilagoditi malim i srednjim poljoprivrednim proizvođačima te prerađivačima kako bi imali šansu za dobivanje sredstava iz EU i samim time opstanak (ako kupe novu mehanizaciju, podignu nove nasade voća i povrća, sagrade hladnjače za voće i povrće, izgrade kvalitetne silose i sušare za žitarice i uljarice itd.) Novac mora ići što većem broju poljoprivrednika, zaključuje, kako ne bi završio isključivo u velikim sustavima.

Merkur osiguranje
Ne zanemarujte zdravlje
Sad je najvažnije brinuti o zdravlju: Pet ključnih liječničkih preporuka koje ne smijete zanemariti
Otok Rab
Kraljevska oaza
Otok Rab: Istražite otok sreće koji skriva najljepše pješčane plaže na kojima se kupao i britanski kralj Edward VIII.
  • ja-kan:

    Evo što može spasiti Slavoniju. Osloboditi poljoprivrednu proizvodnju svih vrsta poreza i parafiskalnih nameta uz istovremeno ukidanje svih državnih potpora - tko radi profitira tko ne radi gladuje. Drugo smanjiti cijenu energenata (struje, plina) kao i vode. Treće osloboditi narod ... prikaži još! administrativne presije.

  • thekurcula:

    Dobar deo razloga za očiglednu propast Slavonije, i teško stanje u Hrvatskoj, može se shvatiti i iz činjenice da VL objavljuje, evo već u trećem nastavku, mišljenja ozbiljnih ljudi o tome problemu a puk jedva da vidi ovu temu! Par ... prikaži još! komentara, i to je sve. Koga to interesuje? Dajte nam ćirilice u Vukovaru pa da se penimo 3 dana i ispišemo desetine stranica komentara. Dajte na "našu Ružu" da poziva na otvoreno etničko čišćenje preostalih Srba, i da joj ne zafali ni dlaka sa glave zbog toga. Eto, toga dajte svetini a koga briga za te nerazumljive teške teme. A dok je tako političke odluke će donositi zainteresovani politički lobiji i neće morati voditi računa o javnom mnjenju jer su te tema van interesa tog javnog mnjenja. Tako vam je kako vam, a to je tako zbog vas samih, a ne nekog drugog.

  • Andremar:

    Neka gosn malnar kaže koliko plaća npr berače duhana. 120 kn gospodo a on zgrče milione.