Tijekom ovotjedne plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu, SDP-ov europarlamentarac Marko Vešligaj organizirao je izložbu i okrugli stol na temu antifašističke borbe tijekom II. svjetskog rata u Hrvatskoj. - Izložbu organiziramo povodom obilježavanja 85 godina početka organiziranog oružanog otpora fašizmu u Republici Hrvatskoj, 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica, kada je osnovan prvi partizanski odred. Kroz izložbu želimo odati počast svim tim hrabrim ženama i muškarcima koji su ustali protiv fašizma, pobijedili u Drugom svjetskom ratu i preveli Hrvatsku na pobjedničku stranu povijesti - kaže Vešligaj u kratkom video-intervjuu snimljenom danas u Strasbourgu uoči otvorenja same izložbe u 18 sati. Nakon otvorenja, bio je predviđen i okrugli stol na temu važnosti povijesnih pokreta otpora i njihova doprinosa oblikovanju suvremenog okvira politika Europske unije, na kojem su kao govornici najavljeni povjesničari Tvrtko Jakovina, Hrvoje Klasić i Xavier Bougarel.
Izložba je na hrvatskom i engleskom jeziku, a među prikazanim ljudima i događajima navode se i primjeri katoličkih svećenika koji su se pridružili Narodnooslobodilačkom pokretu. “Najpoznatiji svećenik koji se pridružio NOP-u bio je msgr. dr. Svetozar Rittig (Slavonski Brod, 1873. - Zagreb, 1961.), župnik crkve Svetoga Marka u Zagrebu. lako je bio u poznim godinama, u rujnu 1943. pridružio se partizanima na oslobođenom teritoriju. U NOP-u je sudjelovalo 75 svećenika, a njih 43 je izgubilo život zbog suradnje s NOP-om, većina u ustaškom logoru Jasenovac. Jedan od njih bio je i Franc (Franjo) Rihar (Gaberje, Slovenija, 1909. - ustaški logor Jasenovac, 1942.), kapelan u Pregradi (1935.-1936.), a od 1941. župnik u Gornjoj Stubici. Odbio je služiti svečani Te Deum na prvu obljetnicu uspostave NDH, 10. travnja 1942. godine. Uhićen je i odveden u logor Jasenovac gdje je ubijen u listopadu 1942.”, opisuje se u sklopu izložbe.
- Naravno, kroz ovakvu jednu izložbu nemoguće je pokriti baš sve što se događalo četiri godine, ali moguće je dati jednu poruku, reći ću, i mlađim naraštajima o tome da je borba protiv fašizma i nacizma, kao najvećeg zla dvadesetog stoljeća, nešto na što trebamo biti ponosni. Nešto čega se trebamo sjećati i nešto što je zapravo u temelju hrvatske države. Uostalom, u Ustavu stoji da je Hrvatska nastala na odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća - kaže Marko Vešligaj.
I prije otvorenja izložbe, Vešligajev potez kritizirao je njegov kolega Stjepo Bartulica, europarlamentarac iz stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO), koji je u svibnju prošle godine u istoj zgradi u Strasbourgu organizirao izložbu o zločinima jugoslavenskog komunizma nakon II. svjetskog rata. Upitan za komentar Bartuličine kritike, Vešligaj odgovara:
- Pa, gledajte, različiti su pogledi, to je sasvim jasno. Međutim, Dan antifašističke borbe je jedan od četiri državna praznika u Republici Hrvatskoj, uz Dan domovinske zahvalnosti, dan pada Vukovara i Dan državnosti. Oni koji ne poštuju Ustav ne poštuju niti hrvatsku državu. Jasno smo se odredili da je Republika Hrvatska nastala na temeljima ZAVNOH-a, a nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske, koju također na izložbi problematiziramo: pokazujemo njezinu zločinačku narav, rasne zakone i pokroviteljstvo koje je imala od nacističke Njemačke i fašističke Italije. O zločinima, naravno, treba govoriti. Nije dobro da su za vrijeme nekadašnje Jugoslavije oni bili na neki način stavljeni sa strane i da se o njima nije govorilo. Međutim, to sigurno nije jedina strana Narodnooslobodilačkog pokreta, nego je to pokret koji je Hrvatsku preveo na pravu stranu povijesti - kaže Vešligaj.
Na izložbi je prikazana i fotografija skupine boraca Drugog zagorskog partizanskog odreda, snimljena ujesen 1943., na kojoj se nalazi i Franjo Tuđman. "Komesar odreda", pojašnjava tekst izložbe, "prvi predsjednik samostalne Republike Hrvatske". Na otvorenju izložbe, inače, nije priimijećen nitko od europarlamentaraca iz redova HDZ-a.
- Predvođen mojim Zagorcem, Josipom Brozom Titom, partizanski pokret prerastao je u najveći organizirani pokret otpora fašizmu u okupiranoj Europi - rekao je SDP-ovac Vešligaj u službenom govoru na otvorenju. - No, za Hrvatsku antifašizam nije samo pitanje povijesnog sjećanja. Antifašizam je jedan od temelja hrvatske državnosti. Odluke ZAVNOH-a postavile su temelje suvremene hrvatske države i danas se Ustav Republike Hrvatske poziva upravo na te odluke. To je važno naglasiti jer se često pokušava stvoriti lažna dilema između hrvatske državnosti i antifašizma. Takve dileme nema. Hrvatski antifašisti borili su se protiv fašizma i okupacije, a hrvatski branitelji 45 godina kasnije u pravednom Domovinskom ratu branili su pravo Hrvatske da bude slobodna, demokratska i neovisna država. U središtu u središtu obje borbe bila je ista vrijednost: sloboda - rekao je Marko Vešligaj u govoru na otvorenju izložbe, gdje je među uzvanicima bila i Iratxe Garcia Perez, predsjednica europskih socijalista i demokrata u Europskom parlamentu. Kao španjolska ljevičarka, ona je u svom govoru spomenula da joj je drago da su među hrvatskim partizanima bili veterani španjolskog građanskog rata.
- Hrvatski antifašistički pokret je bitan dio europske povijesti. Hrvatski antifašistički pokret je nešto zaista važno za sve nas, ne samo za hrvatski narod. Kad je fašizam pokušao podijeliti Europu strahom i nasiljem, hrabri ljudi iz Hrvatske ustali su i oduprli se - rekla je Garcia Perez.
FOTO Rafael Nadal, LeBron James, Andrej Plenković te brojni drugi poznati okupili se na reviji ove Hrvatice
Otvori KEKS Pay
Djeco konunizma svoje lazi pricajte nekom drugom. Mi smo se oslobodili partizanskih zlikovaca 91.