Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Govedina i janjetina najgore, a sokovi, riža i masline najbolji za okoliš

Na temelju ove studije svi dionici proizvodno-prodajnog lanca uključujući kupce mogu donijeti odluku koji proizvod treba prodavati ili kupovati s obzirom na njegov utjecaj na okoliš.
25. kolovoza 2022. u 23:35 2 komentara 995 prikaza
Foto: Pixabay
Pogledajte galeriju 1/4

Štetite li okolišu dok jedete? Je li vam to pitanje ikada palo na pamet? Teško, no britanski su znanstvenici napravili najveću studiju do sada o tome koliko koji proizvod utječe na okoliš. Nikada do sada nije napravljena ovako velika studija, riječ je o čak 57.000 proizvoda koji se mogu pronaći u supermarketima Velike Britanije i Irske, jasno, velika većina tih i takvih se proizvoda može pronaći i u našim trgovačkim lancima.

Znanstvenici koji su najvećim dijelom s Oxforda klasificirali su proizvode prema utjecaju koji su izrazili brojčano, praktično ih bodujući u što je uključena i metoda NutriScore koja se koristi za izračun hranjivosti. Nije preveliko iznenađenje da su na tom popisu govedina i janjetina najgore za okoliš, ali prilično je iznenađujuće da su za okoliš najbezbolniji – energetski napici. Orašasti plodovi i sušeno voće, kava, sir, riba, morski plodovi, čajevi, pite, quicheovi i kanapei, džemovi, čokolade i gotova jela također su među najgorim zalogajima za okoliš. Sokovi za razrjeđivanje, pečeni krumpiri, prženi kolutići luka, riža, sokovi i masline za okoliš su najbezbolniji, zaključili su znanstvenici u studiji pod imenom “Estimating the environmental impacts of 57,000 food products” objavljenoj u utjecajnom znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Usporediva metoda

Do takvih su rezultata došli uspoređujući utjecaj na okoliš mesa i zamjenskih proizvoda za meso poput biljnih kobasica ili burgera pri čemu su shvatili da alternative mesu imaju i do petinu manji negativni utjecaj na okoliš od mesnih proizvoda. Na temelju ove studije svi dionici proizvodno-prodajnog lanca uključujući kupce mogu donijeti odluku koji proizvod treba prodavati ili kupovati s obzirom na njegov utjecaj na okoliš. – Postoji izreka u Kini: “Jedi svoju rižu, za drugo se brine nebo.” Međutim, svjedoci smo velike brige svih ljudi za hranu i utjecaj hrane na okoliš.

Stanovništvo cijelog svijeta postaje sve zabrinutije zbog klimatskih promjena i danas se smatra da osam od deset ljudi vidi klimatske promjene kao veliku prijetnju svojoj zemlji, zajednici i planetu općenito. Poznato je da je proizvodnja hrane izravno odgovorna za jednu četvrtinu emisija stakleničkih plinova u svijetu. Stoga sasvim opravdano raste spoznaja da naša svakodnevna prehrana i izbor hrane imaju značajan utjecaj na naš tzv. ugljični otisak. Što sve možemo učiniti da smanjimo ugljični otisak našeg doručka, ručka, večere… Kao prvo, rekla bih i najbitnije od svega potrebno je upola smanjiti unos hrane tijekom dva dana u tjednu (primjerice utorak i petak). Time osiguravamo bolji metabolizam i olakšavamo organizmu da se uspješnije suprotstavi potencijalnim nagomilanim otpadnim spojevima i nusproduktima – kaže izv. prof. dr. sc. Donatella Verbanac sa Zavoda za medicinsku biokemiju i hematologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu.

Ali, priznaju znanstvenici, još treba pronaći način kako ove spoznaje iskoristiti kako bi se utjecalo ljude da bi njihovo ponašanje postane održivije za okoliš. U razvijenijim zemljama svijest o utjecaju na okoliš sve više jača, kao i među mladima svugdje u svijetu, a i korporacije zanima kako ostvariti neutralnu proizvodnju po pitanju stakleničkih plinova. No do sada nije bilo cjelovite studije o tome koliko koji proizvod šteti okolišu.

Ova studija proizašla je iz programa LEAP, Livestock, Environment and People te Oxford Population Health Sveučilišta u Oxfordu, a korištene su javno dostupne informacije kako bi se izračunao i procijenio utjecaj na okoliš 57.000 prehrambenih proizvoda koji čine većinu hrane i pića koji se prodaju u supermarketima Velike Britanije. Gledalo se emisije stakleničkih plinova, korištenje zemlje, utjecaj na vodne resurse te eutrofikacijski potencijal (eutrofikacija je proces u kojem se vode obogaćuju nutrijentima, što često izaziva pojavu invazivnih algi i pogubno utječe na druge oblike života u vodama). Znanstvenici su ta četiri parametra uklopili u jedno mjerilo koje se izražava kao rezultat ostvaren na 100 grama proizvoda. Prvi put imamo transparentnu i usporedivu metodu procjene utjecaja višekomponentne hrane na okoliš. Analizirani prehrambeni proizvodi oni su koje najčešće kupujemo, no do sada nije bilo nikakvog načina da se izravno usporedi njihov utjecaj na okoliš.

– Vrlo često čujemo da je potrebno jesti lokalnu hranu, međutim, iako transport dijelom utječe na emisiju stakleničkih plinova, to više spada u mitove kada je riječ o utjecaju hrane na okoliš. “Jedi lokalno” čak je i pogrešan način prehrane, jer, istaknimo još jednom, lokalna prehrana imala bi znatan utjecaj samo kad bi promet i dostava hrane imali najveći udio u ugljičnom otisku, no za većinu namirnica to nije slučaj. Emisije stakleničkih plinova koje proizlaze iz prijevoza i dostave hrane čine vrlo malu količinu emisija u odnosu na ostale izvore i ono što jedemo puno je važnije od toga odakle je ta hrana došla do naših stolova.

Naime, transport hrane vrlo malo pridonosi emisijama ugljikova dioksida. Za većinu prehrambenih proizvoda radi se o manje od 10 posto, a kad je riječ o najvećim transmiterima stakleničkih plinova, poput goveđeg mesa, vrijednosti su još i manje, emisija stakleničkih plinova nastala zbog transporta iznosi 0,5 posto od ukupne vrijednosti. Štoviše, ne samo transport već i svi procesi u opskrbnom lancu nakon što hrana napusti farmu – prerada, prijevoz, maloprodaja i pakiranje – uglavnom imaju mali udio u emisiji ugljikova dioksida – kaže prof. Verbanac. – Možda je ovo alat koji će potaknuti proizvođače i prodavače na smanjenje utjecaja na okoliš opskrbnog lanca u prehrani te tako svima olakšati put do zdravije i održivije prehrane – rekao je prof. Peter Scarborough koji na Oxfordu predaje zdravlje stanovništva, a jedan je od autora studije.

Kada su znanstvenici usporedili utjecaj višekomponentnih proizvoda shvatili su da proizvodi koji su napravljeni od voća, povrća, šećera i brašna kao što su juhe, salate, kruh i žitarice imaju niske rezultate, dok oni napravljeni od mesa, ribe i sira prednjače. Sušeno meso za čiju je proizvodnju obično potrebno više od 100 grama svježeg mesa kako bi se dobilo 100 grama finalnog proizvoda često je imalo najviše rezultate, odnosno najnegativniji utjecaj na okoliš. No unutar iste grupe proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, keksa i sličnih slatkiša, pesta, znalo je biti jako velikih varijacija u konačnom rezultatu, razlike su znale biti tolike da je jedan proizvod u odnosu na drugi nosio tek desetinu utjecaja. – Podaci pokazuju da je važno pripaziti i da treba pratiti emisiju stakleničkih plinova kada promatramo pojedinačne prehrambene proizvode. Studije također pokazuju da to vrijedi i za stvarne prehrambene navike i obrasce ponašanja i hranjenja. Naime, rezultati studija koje su promatrale utjecaj pojedinih vrsta prehrane diljem EU još jednom potvrđuju da je nadasve važno što jedemo i koliko jedemo, a ne jedemo li lokalnu ili globalno uzgojenu hranu. 

Opet se pokazalo da je u najekstremnijim slučajevima, kada hrana dolazi s drugog kraja svijeta, prijevoz utjecao na maksimalno 6 posto ukupne emisije ugljikova dioksida u okoliš, međutim proizvodi životinjskog podrijetla, posebno mliječni proizvodi, meso i jaja utjecali su na ukupno 83 posto zabilježene emisije ugljikova dioksida u okoliš. I konačno, što reći? Ne samo da je potrebno smanjiti unos hrane barem dva puta tjedno, potrebno je i odabrati proizvode koje imaju malu ukupnu emisiju ugljikova dioksida u okoliš, a to su proizvodi biljnog podrijetla, posebice voće, povrće, orašasti plodovi. Naša zemlja obiluje voćem i povrćem, orašasti plodovi, žitarice i pseudožitarice vrijedan su izvori svih nutritivnih komponenata, posegnimo stoga dva dana u tjednu za tim proizvodima i time smo napravili veliki iskorak za okoliš, a najviše za dobru ravnotežu svih stanica u našem tijelu – govori prof. Verbanac.

Okoliš i nutritivne vrijednosti

Znanstvenici vjeruju da bi ovo istraživanje moglo potaknuti kupce da promijene prehrambene navike čak do te mjere da potpuno promijene jelovnik u korist održivosti, primjerice da govedinu zamijene grahom. Ipak, dobra je vijest da je hrana koja ima povoljniji utjecaj na okoliš i mnogo hranjivija. Ima, naravno, izuzetaka poput zašećerenih pića koja nemaju velik utjecaj na okoliš, ali im je nutritivna vrijednost vrlo mala. Prof. Jennie Macdiarmid koja na Sveučilištu u Aberdeenu predaje održivu prehranu i zdravlje te je također jedna od autorica studije kaže da postoji još jedan važan kut koji studija pokriva, a to je da ukazuje na kompromise i prednosti hrane napravljene od više sastojaka.

– Koristeći ove spoznaje, proizvođači mogu poboljšati utjecaj svojih proizvoda na okoliš, a istodobno održati njihovu nutritivnu vrijednost – rekla je. Jer, svi sastojci nekog prehrambenog proizvoda i njihove količine obično su poznati jedino proizvođaču iako i u Velikoj Britaniji tako i u Europi postoji obaveza točnog iskazivanja tih podataka na ambalaži. Znanstvenici su se koristili prijašnjim spoznajama o sastojcima pojedinih proizvoda pa onda definirali rezultate za pojedini proizvod međusobno ih uspoređujući. Jednostavno su analizirali utjecaj na okoliš jednog po jednog sastojka i onda ga preračunavali u konačan rezultat nekog proizvoda. Nije možda najtočnije, ali funkcionira. Za stvaranje ove studije korišten je foodDB, platforma napravljena uz pomoću big date na Sveučilištu Oxford u kojoj se prikupljaju i istražuju podaci o svim prehrambenim proizvodima i pićima dostupnim u 12 online supermarketa koji posluju na području Velike Britanije i Irske. Usto je pregledano i 570 studija o utjecaju proizvodnje hrane na okoliš provedenih na 38.000 farmi u 119 zemalja.

Više zelenih vijesti pročitajte na Rezolucija Zemlja!

Rezolucija pasica NOVA | Autor :

kasnije nego žene Muškarci postaju zreli tek u ovim godinama života, tvrdi istraživanje suprotno popularnom mišljenju Novo istraživanje: Žene s većim grudima manje varaju i vjernije su tko bi rekao Što je najzdraviji doručak? Stručnjaci otkrivaju zašto biste trebali izbjegavati kavu i jesti pahuljice
Uplift akademija
Iskoristite digitalizaciju na najbolji mogući način
Kata nije imala pretjerane ambicije biti poduzetnicom, no korona kriza natjerala ju je da promijeni stav
Amélie
Financijske potpore
Slastičarnica Amélie uspješno prevladala sve prepreke uz pomoć HAMAG-BICRO-a
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Avatar nekakav
    nekakav:

    Najveću štetu okolišu radi čovjek. Rješenje? Maknuti čovjeka. Ako to ne ide, onda se okoliš mora podrediti čovjeku. On njime gospodari. Točka. Želite dobro okolišu, morate se onda odreći ovog mobitela, auta, putovanja luksuza... Jeste spremni na to odricanje? Niste? Onda kuš.

  • prokurator:

    najbolje je ono što se proizvede na najmanjoj udaljenosti od stola gdje se konzumira, najgore je ono što je putovalo iz udaljenih zemalja proizvodnje. mesna industrija je velik klimatski problem, ali meso uzgojeno na vlasitom dvorištu ima daleko manji učinak ... prikaži još! od 5min vožnje osobnim autom.