Hrvatska će u 2026. godinu ući s vidljivim proturječjima. Gospodarstvo raste brže nego u većini zemalja Europske unije, ali osobna potrošnja usporava, a pritisci na cijene hrane i usluga ne popuštaju. Država će u idućoj godini pokušati završiti posljednje projekte financirane iz programa Next Generation EU, vrijednog oko 12 posto hrvatskog BDP-a, povijesno jedinstvenog iznosa. Nakon pandemije Hrvatska je nekoliko godina primala gotovo sedam posto BDP-a godišnje iz triju europskih izvora: redovnog proračuna Unije, Fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa i Mehanizma za oporavak i otpornost. Takav izvanredan priljev kapitala dao je snažan poticaj rastu, ali i stvorio ovisnost o europskom novcu. Ekonomske procjene pokazuju da su upravo fondovi posljednjih godina donosili otprilike dva postotna boda gospodarskog rasta, dok je preostali dio rezultat domaće potrošnje i uslužnog sektora, glavnog motora ekonomije. No od 2027. dotok sredstava postupno će slabjeti, pa će 2026. biti godina pripreme za povratak na prirodne stope rasta, bliže europskom prosjeku od oko jedan posto.
Hrvatska raste kao nikad, ali je i život u državi skuplji nego ikad prije
Hrvatska je u ovu godinu ušla s rekordnom zaposlenošću i snažnim rastom, ali i s višim cijenama hrane, energije i stanovanja. Kako europski fondovi slabe, a javna potrošnja se povećava, sve je jasnije da model rasta temeljen na turizmu i potrošnji dolazi do svojih granica
Komentara 12
Sve je to ok ali korupcija i nepotizam u državnom aparatu je ogroman
nema skuplje zemlje za život, sramota!!
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Svagdje ima korupcije, skupoće i nepravde, to su nepobitne činjenice. Dali nam mogu mediji objaviti statistiku EU o produktivnosti tabelu gdje smo tu.