Tijekom cijele prošle godine, povodom 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva, čuli smo velike riječi i puno toga o počecima naše države. No, te riječi nisu bile samo slovo na papiru jer iza njih stoje konkretne činjenice, a ne samo protokolarni govori.
Obljetnice, pogotovo ovako velike i važne, uvijek su trenutak za slavlje, ali u isto vrijeme tjeraju nas da ponovno razmislimo o onome što se često uzima zdravo za gotovo. Upravo zato je i nastala nacionalna izložba „U početku bijaše kraljevstvo“, središnji izložbeni projekt obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva.
Izložba je smještena u Galeriji Klovićevi dvori, ali nije zamišljena kao klasičan muzejski presjek prošlosti, već kao kulturno-povijesni koncept koji povezuje arheologiju, pisane izvore, umjetnost i ideju državnosti. Ova izložba ne govori samo o slavnim kraljevima, velikim bitkama i povijesno bitnim dokumentima, nego i o dugom procesu oblikovanja političkog i kulturnog identiteta. Baš zato što se povijest često svodi na datume i pojednostavljene tvrdnje, ova izložba nastoji pokazati kompleksnost i višeslojnost hrvatske prošlosti.
Upravo o toj izložbi, njezinu nastanku, konceptu i onome najbitnijem, značenju za sve nas, u Podcastu projekta SNOVI govorio je izvanredni profesor Tomislav Galović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, jedan od koautora izložbe, te dao širi kontekst obilježavanja ove bitne obljetnice.
Nacionalna izložba
„Riječ je o nacionalnoj izložbi“, istaknuo je profesor Galović na samom početku, podsjetivši da je cijela 2025. godina proglašena godinom Hrvatskoga kraljevstva odlukom Hrvatskog sabora. „I od tad je zapravo cijela 2025. godina posvećena Hrvatskom kraljevstvu“, dodao je, smještajući izložbu u širi okvir znanstvenih skupova, komemoracija i kulturnih događanja koji su obilježili godinu.
Izložba je otvorena 16. listopada u Galeriji Klovićevi dvori i ostaje otvorena do 15. veljače, a riječ je o projektu kakav u Hrvatskoj dosad nije realiziran. „Moram reći da takve izložbe do sada u Hrvatskoj nije bilo. Ona je jedna velika izložba“, naglasio je Galović. Autorski tim predvodio je profesor Dino Milinović, uz profesora Trpimira Vedriša i samog Galovića, dok su organizacijsku i logističku okosnicu činile ključne nacionalne institucije.
Impresivna kolekcija
Ono što ovu izložbu razlikuje od sličnih je širok raspon koji ona obuhvaća, od početaka i doseljenja Hrvata do 20. stoljeća. „Intencija je bila prikazati jedan kulturno-povijesno-arheološko-umjetnički prikaz povijesti Hrvata od doseljenja pa sve do 1918. godine, odnosno do 1925. godine kada se slavila 1000. obljetnica Hrvatskoga kraljevstva“, pojasnio je Galović.
Jedno od ključnih pitanja prilikom postavljanja izložbe bilo je pitanje autentičnosti izložaka, a autori su se svjesno odlučili za zahtjevniji put. „Bolje je da bude manje artefakata, ali da budu originalni“, rekao je Galović, dodajući kako su faksimili i replike korišteni samo ondje gdje izvornike nije bilo moguće posuditi. Rezultat takvog pristupa je impresivna zbirka od oko četiri stotine artefakata, među kojima se posebno ističu krstionica kneza Višeslava, natpisi kneza Branimira, epitaf kraljice Jelene te brojni drugi spomenici ranoga srednjeg vijeka.
Logistički pothvat dopreme i postava takve građe bio je iznimno zahtjevan. „Ovakve izložbe se zapravo rade po nekoliko godina. Mi smo to u kudikamo kraćem vremenu uspjeli sve napraviti“, rekao je Galović, pohvalivši tim Galerije Klovićevi dvori i arhitekta Berislava Biondića. Izložba je raspoređena u trideset dvorana, na gotovo tri tisuće četvornih metara.
Izložbu prati i opsežan katalog od gotovo sedamsto stranica. „Mi smo se potrudili da prikažemo u tom katalogu ne samo predmete, nego i širi historiografski kontekst”, objasnio je Galović. Katalog je zamišljen kao spoj uvodnih tekstova, znanstvenih eseja i stručnih kataloških opisa, a uskoro izlazi i njegovo englesko izdanje.
Povijesne interpretacije
Govoreći o povijesnim interpretacijama, Galović je posebno naglasio stabilnost temeljnih spoznaja o kralju Tomislavu. „Nije došlo do osporavanja ključnih dokumenata vezanih uz kralja Tomislava i Hrvatsko kraljevstvo“, rekao je, dodajući da tvrdnje kako Tomislav nije postojao nemaju oslonac u znanstvenim dokazima. „Upravo dokumenti to pobijaju“, istaknuo je. Izložba se svjesno zaustavlja prije razdoblja Kraljevine SHS/Jugoslavije, ali završava snažnom porukom suvremene državnosti. „Mi smo upravo htjeli tu naglasak staviti na Ustav“, rekao je Galović, objašnjavajući da je završna dvorana posvećena Ustavu Republike Hrvatske iz 1990. godine kao temeljnom aktu moderne države.
Na pitanje o budućnosti sličnih projekata, profesor Galović odgovara realno, ali optimistično. „Zadaća i hrvatske historiografije i muzejskih institucija je zapravo da se u dogledno vrijeme napravi stalni postav hrvatske povijesti“, zaključio je.
Izložba „U početku bijaše kraljevstvo“ ne nudi samo pregled prošlosti, nego i jasan poziv na promišljanje kontinuiteta hrvatske državnosti, od ranosrednjovjekovnih vladara do suvremene republike.
Sadržaj nastao u suradnji s Orbicom.
Otvori KEKS Pay
