Naslovnica Vijesti Svijet

Europska komisija nije ni spomenula hrvatske zahtjeve Srbiji i BiH

Među 14 prioriteta, kao niti na jednom drugom mjestu u dokumentu na 17 stranica, uopće se ne spominje ništa od posebnih hrvatskih zahtjeva, koje je i na Europskom vijeću nedavno iznosio premijer Andrej Plenković
30. svibnja 2019. u 09:34 17 komentara 1270 prikaza
Federica Mogherini
Foto: LISI NIESNER/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Europska komisija preporučila je jučer otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te objavila svoje prvo mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvom u EU. Ono ipak nije pozitivno, ne preporučuje kandidatski status za BiH, nego daje 14 prioriteta u kojima ta zemlja mora ostvariti napredak prije pozitivne ocjene.

Andrej Plenković otvorio sastanak Komisije UNWTO-a za Europu NA VRHU EU Plenković o BDP-u: Snažan rast nas svrstava među EU članice s najbržim gospodarskim rastom

“Iskoristili su priliku”

Među tih 14 prioriteta, kao niti na jednom drugom mjestu u dokumentu na 17 stranica, uopće se ne spominje ništa od posebnih hrvatskih zahtjeva, koje je i na Europskom vijeću nedavno iznosio premijer Andrej Plenković kad je pokušavao objasniti svima u EU da se u BiH treba poticati jačanje jednakopravnosti Hrvata kao najviše obespravljenog od triju konstitutivnih naroda. Svi hrvatski napori u EU, i na najvišoj razini kroz Europsko vijeće i kroz amandmane hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, nisu imali nikakav učinak na Komisiju, barem sudeći po ovom jučer objavljenom mišljenju u kojemu se, primjerice, uopće ne spominje odluka Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića, presuda koju bh. Hrvati smatraju iznimno važnom. Komisija, s druge strane, ponavlja da BiH na putu prema EU mora promijeniti Ustav u skladu s presudom Sejdić-Finci kako bi se smanjio etnički, a pojačao građanski element u organizaciji države i njezinih institucija.

Bosna i Hercegovina uopće nema nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU, navodi se među ostalim u mišljenju Komisije. Sve je to objavljeno jučer u Bruxellesu u paketu u kojem Komisija daje godišnju ocjenu napretka zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, a to su zemlje zapadnog Balkana i Turska.

Anto Đapić STRANKA DESNO Đapić: 'Dan državnosti mora biti definiran kao dan državnosti hrvatskog naroda'

– Albanija i Sjeverna Makedonija iskoristile su priliku da se uključe u obnovljen plan proširenja te su provele reforme. Sjeverna Makedonija nastavila je provođenje svojeg opsežnog plana reformi, a usto je postigla povijesni dogovor s Grčkom, čime je riješen spor oko imena koji je trajao 27 godina. To može služiti kao primjer cijeloj regiji i šire. Albanija provodi temeljite reforme, posebice u pravosudnom sustavu. Sve to dokazuje privlačnost Europske unije – izjavio je povjerenik za pregovore o proširenju Johannes Hahn.

– Zapadni Balkan je Europa i bit će dio budućnosti EU – dodala je Federica Mogherini, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku. Turska, za razliku od toga, nije više dio planova o budućnosti EU. A, objektivno govoreći, i zemlje zapadnog Balkana jesu samo na riječima, premda ne i u vidljivoj godini stvarnog pristupanja. Europskoj komisiji zasad je, umjesto godine, važnije održavati tempo približavanja tih zemalja, a taj tempo sada podiže ponajprije Sjeverna Makedonija. Komisija je i prijašnjih godina davala preporuku državama članicama u Vijeću EU da otvore pregovore s Makedonijom, no ta preporuka je ignorirana zbog blokade Grčke na račun imena. Sada je, međutim, spor oko imena riješen Prespanskim sporazumom i Komisija očekuje da Vijeće EU konačno odobri početak pregovora. Premda, nije tako sigurno da će se to i dogoditi zbog Francuske, koja se snažno protivila, barem prije ovih europskih izbora, ideji otvaranja daljnjih pregovora s bilo kojom državom sve dok se EU ne reformira unutar sebe.

Milorad Pupovac Sjednica Zastupnici se vratili u saborske klupe. Pupovac: Novi nas nacionalizam neće spasiti

Zaev prijeti ostavkom

Ipak, i Komisijini i dužnosnici vlade u Skoplju upozoravaju da bi uskraćivanje pregovora nakon Prespanskog sporazuma bila katastrofalna poruka. Premijer Zoran Zaev navodno bi, prema diplomatskim izvorima, bio spreman u znak protesta u takvom scenariju dati ostavku. Rasprava u Vijeću EU o jučerašnjim preporukama Komisije tek se treba otvoriti.

Slično kao što je Komisija ignorirala u svom mišljenju o BiH hrvatske stavove, ni u izvješću o napretku Srbije nema ni slova o zakonu o regionalnoj jurisdikciji, koji hrvatski diplomati u EU i hrvatski europarlamentarci prezentiraju Komisiji kao neprihvatljiv, tražeći da se u pregovorima Srbije s EU postavi i provede uvjet izmjene tog srpskog zakona. U Komisijinu se izvješću kaže da Srbija “mora pokazati čvršću predanost domaćem procesuiranju ratnih zločina na svim razinama” te da je nužna “smislena regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi kako bi se prevladalo nasljeđe prošlosti i konstruktivno izgradilo obostrano povjerenje, dijalog i tolerancija u regiji”.

Sastanak Predsjedništva HDZ-a HDZ u desnom centru Plenković: Nema teoretske šanse da promijenim svoju politiku

U Bruxellesu nisu zadovoljni time što Srbija ne sudi visokorangiranim počiniteljima ratnih zločina, nego samo niže i srednje rangiranim: u ukupno 76 suđenja od 2003. samo je 13 bilo protiv srednje rangiranih časnika i nijedno protiv visokih zapovjednika. Strategija srbijanskog tužiteljstva za 2018.-2023. nema jasne kriterije za davanje prioriteta suđenjima za ratne zločine, kao što je predviđeno akcijskim planom Srbije u 23. poglavlju, zaključuje EK.

Srbija također mora “konstruktivno surađivati sa susjedima u traganju i utvrđivanju sudbine nestalih osoba ili njihovih posmrtnih ostataka, uključujući i brzom razmjenom informacija”, kaže EK. 

RECEPT ZA SAVRŠENI GRILL
Jeste li znali čemu služi daska za dimljenje: Meso s roštilja dobit će sasvim novu notu okusa

A1 izdvaja za Vas

  • Barbasmora:

    Imamo srecu sto nije spomenula ni piranski zaljev!

  • Avatar nekakav
    nekakav:

    zar u ovakvim dokumentima treba uopće i spominjati partikularne zahtjeve neke zemlje, kako bi na ovaj prljavi način riješila svoj problem sa susjedom, iskorištavajući svoj položaj članice eu-a?! srbiji je priznat državni kontinuitet bivše juge, i naravno da ima i ... prikaži još! obvezu pravosudno rješavati događaje nastale do priznanja rh, slovenije... koji su pak bili dio pravnog sustava i nadležnosti saveznih organa! što se sad pravimo grbavi, nije se juga raspala najednom, već se odvajao dio po dio, ostala je srbija sa crnom gorom kao nasljednice juge, tzv. sr jugoslavija. nismo baš sve zaboravili. unija neće više dozvoliti da zemlje članice zloupotrijebe svoj položaj i ostvare neku prednost u odnosima, tj. problemima sa susjedom koji želi ući u uniju. gdje bi tome bio kraj. mi smo već iskoristili položaj i srbiju stisnuli preko eu-a pa nam dozvolila povlašteni uvoz naših cigareta....

  • jazbinšek:

    Ljutili smo se kad su nas Slovenci ucjenjivali a sad bi mi isto.