Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Bivša država joj uzela djedovinu vrijednu milijune kuna, a njoj nude 30 tisuća kuna

"Stvarno sam se primila do kraja da obavijestim javnost o sramoti države Hrvatske, koja dozvoljava da samoposlugom uzimaju tuđe parcele..."
11. ožujka 2021. u 21:49 21 komentara 5389 prikaza
Foto: RTL

Samo 30 tisuća kuna dobila je Emilija Kaloper Cesar za zemlju koja bi se danas mogla prodati za milijune. Zemlja je njezinoj obitelji oduzeta i nacionalizirana 60-ih godina. Bile su to dvije parcele, ukupno oko 8000 kvadrata, njezin otac bio je vlasnik trećine.

Natalija Prica 'KAD BIH BILA ŽIVOTINJA...' Pogledajte kako se Natalija Prica kao misica predstavila javnosti prije 10 godina

Emilija je tamo posljednji put bila prije 15 godina. Pravnu bitku, pokušavajući vratiti zemljište koje je nekad pripadalo njezinu ocu - vodi čak 25 godina, ispričala je za RTL-ovu Potragu.

"U tom pubertetu čovjek nema afiniteta niti svjesnosti što to znači u životu, ali danas kad imam unuke i želim im nešto ostaviti onda sam se stvarno primila do kraja da obavijestim javnost o sramoti države Hrvatske, koja dozvoljava da samoposlugom uzimaju tuđe parcele...", kaže ova Zagrepčanka.

U rješenju koje je tada dobila njezina obitelj pisalo je da će ovdje biti izgrađeni turističko medicinski objekti. '80-ih, priča Emilija, tadašnja Montmontaža počinje gradnju apartmanskog naselja. "Dvije parcele koje su u vrijeme bombardiranja Šibenika - krojači gruntovnice i katastra preimenovali u jednu veliku od 10 000 kvadrata", kaže Kaloper Cesar. 

Čestica sada ima drugu oznaku. Na njoj je danas upisan šibenski Solaris. Emilijina obitelj imala je još toliko zemlje na Jadriji, i nju je htjela natrag. 1997., u tada zakonom propisanom roku podnosi zahtjev za povrat oduzete imovine. Traži da joj se kao i njezinoj dvojici braće i sestri vrati zemlja, no kroz upravne postupke koji traju godinama gubi sporove, a sud im određuje naknadu u državnim obveznicama. 

ponosan otac Zdravko Mamić pohvalio se uspjehom najmlađe kćeri Ive: 'Dočekao sam najveću životnu nagradu'

"Meni za djedovinu, župan danas nudi svakome po 14 000 kuna za vrijednosti koje su milijunske. Jednako su mi napravili i na Jadriji. Tamo moćni građani imaju vikendice, ali ima još neizgrađenog zemljišta. Mogli su mi to vratiti. Za onaj lokalitet meni nude 15 000, a ovaj 14 000", kaže Kaloper Cesar.  

Žalila se prvo kako su apartmani izgrađeni s dozvolom za gradnju na nekoj drugoj čestici, ne njenoj. U odgovoru Ministarstva graditeljstva koji je 2004. dobila stoji: "Kontrolom tekstualnog dijela građevinske dozvole utvrđeno je da je navedena pogrešna čestica zemlje na kojoj se dozvoljava građenje. Ovo tijelo zatražilo je iz arhiva kompletnu dokumentaciju, koja čini sastavni dio građevne dozvole. Zatražena dokumentacija u arhivi nije pronađena." 

Dalje navode kako je rok za eventualno poništenje građevinske i uporabne dozvole istekao. Hladan tuš šalje joj isto Ministarstvo i 2007. Kažu da za to naselje vlasnici posjeduju konačnu i pravomoćnu uporabnu dozvolu za koju ne postoji mogućnost preispitivanja zakonitosti. 

Zagreb: Posljednji ispraćaj gradonačelnika Bandića 'POŠTEDITE NAS MEDIJSKOG LINČA' Oglasila se obitelj Milana Bandića: Prodrli ste u privatnost pokojnika

CERP, nekad Hrvatski fond za privatizaciju, utvrdio je pak kako Emilijina čestica zemlje nikada nije ušla u pretvorbu Solarisa, pa se na nju nisu trebali ni upisati. 

"Javna isprava je papir koji smo tražili od CERP-a da te parcele nikada nisu ušle u portfelj Solarisa. Da li ovdje CERP laže ili Solaris - netko od njih da", kaže Kaloper Cesar. 

U rješenju iz 1995. sa suda u Šibeniku vidi se da uz sve čestice koje su procijenjene i unesene u temeljni kapital društva u postupku pretvorbe, upisana je i dodatno ova sporna. Iz CERP-a odgovaraju kako su se na to žalili, ali je njihova žalba odbačena. Ipak, nastavljaju pravnu bitku da vrate spornu zemlju, nekad u Emilijinom vlasništvu. 

"Ja kad sam našla taj papir dala sam ga svim vlasnicima apartmana ovdje jer i njih tuži Solaris jer ih se želi riješiti, oni tu uživaju vlasništvo vikendica, ali nitko nema vlasništvo zemlje. Čak ni Solaris koji se tu uknjižio", kaže Kaloper Cesar. 

Iz CERP-a nam dalje objašnjavaju kako priča nije okončana jer su stupanjem na snagu novog zakona o turističkom zemljištu za to prestali biti nadležni, pa su sve predali Državnom odvjetništvu u Šibeniku. Oni pak kažu da su 2015., nakon što je Solaris pred CERP-om pokrenuo postupak radi utvrđivanja procijenjene imovine, CERP-u uputili prijedlog da se, ukoliko se u postupku utvrdi postojanje neprocijenjenih nekretnina, na istima utvrdi vlasništvo Republike Hrvatske. 

German Chancellor Angela Merkel holds a news conference in Berlin NOVO DOBA INTEGRACIJE Merkel priprema velike promjene za useljenike: Pet faza kao novi uvjeti za rad u Njemačkoj

No 2019. sve je zaustavljeno, kada CERP obustavlja postupak temeljem Zakona o upravljanju državnom imovinom. Iz Solarisa poručuju da su neupitno uknjiženi vlasnici nad svim nekretninama te da su tvrdnje koje iznosi Emilija Kaloper Cesar promašene jer nije zadovoljna pravomoćnim odlukama nadležnih tijela i sudova. 

Emilija je izgubila i ustavnu tužbu prije 11 godina. Sa svojom je pričom išla i prema Strasbourgu no i tamo je odbijena. Htjela je da joj vrate zemlju kako bi je Solaris obeštetio. Smatrala je da cijela priča nije fer. 

"Ja tražim da me obeštete po tržišnoj cijeni. 200 eura po kvadratu i apartman na toj zemlji", kaže Kaloper Cesar.  

Stručnjaci: Postupak denacionalizacije je najkompliciraniji postupak

Emilijin slučaj nije jedini koji se po sudovima poteže godinama. Sličnih je priča mnogo, kaže Frane Staničić, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu. 

"Činjenica je da je Zakon stupio na snagu 1.1. 1997. Kada govorimo da smo sada u ožujku 2021., vi imate ogroman broj nedovršenih postupaka što dovoljno govori o njegovoj kompliciranosti. Kada govorimo o upravnom postupku taj postupak denacionalizacije, odnosno povrata, je uz postupak izvlaštenja najkompliciraniji postupak kojeg ja znam", kaže Staničić. 

 

A zakon kaže, objašnjava odvjetnik Albin Hotić, da imovina koja je procijenjena u društveni kapital u pretvorbi poduzeća neće biti vraćena vlasnicima. Obeštećenje mogu dobiti kroz novčanu naknadu ili udjele u tim poduzećima. A ako pak nekretnina nije ušla u pretvorbu, u teoriji bi se mogla vratiti pravom vlasniku. 

"Zakon je propisao da se ne vraća ono što bi ugrozilo funkcioniranje određenog područja. Npr. ako nešto čini gospodarsku cjelinu ne možete iz nje izdvojiti česticu. Ako je usred teniskog igrališta - to je nemoguće. A rješenje čije izvršenje nije izvedivo je ništavno i onda opet dolazimo do primjene naknade u novcu", kaže Staničić.  

A ona ne može biti tržišna

 "U teoriji država je mogla reći kako neće nikoga obeštetiti, ali većina tranzicijskih zemalja je to ipak prihvatila. Ali i naš Ustavni sud se jasno odredio prema tome da u tim slučajevima ne možemo govoriti o tržišnoj cijeni već skalama koje država može financijski podnijeti. Jer kada bi država to radila, proračun to ne bi mogao podnijeti i država bi krahirala, a to si ne može priuštiti", kaže Staničić. 

Država je do danas vlasnicima oduzetih nekretnina kojih je 23 395 - isplatila više od dvije milijarde kuna. 

Tatjana Jurić
skrenula pozornost
Tatjana Jurić progovorila o teškoj bolesti: 'Ponekad se čini da nikada neće proći i da si prepušten sam sebi'
Električni automobili
NOVA ERA
Jeste li spremni za vožnju prema električnoj budućnosti
  • chupakabra:

    privatno zemljište svojataju šerifići i najmještaju pajdama dok privatno vlasništvo kao da je njihovo i dan danas. dosta tog komunjarskog mentaliteta, privatno je svetinja, ako hoćeš prodavati pajdama, plati pa objasni glasačima. trebala bi i odštetu za propuštenu dobit dobiti.

  • Orilogorilo:

    Za debile, RH je pravna sljednica SRH, i preuzuma i prava i obveze. A vlasnike svega otetog u komunizmu duzni su obestetiti. Posebno zidove koji su ostali bez stanova u centru Zagreba

  • Orilogorilo:

    Puno ljudi uzme kredit pa ga ne mogu vratiti. Cuj argumenta, država ne moze obestetiti po trzisnoj cijeni. A kako je mogla oteti po trzisnoj