Bioraznolikost u Europi opada, pokazalo je najnovije Izvješće o stanju okoliša 2025. koje je predstavila Europska agencija za okoliš. Čak 62 posto zaštićenih vrsta, 39 posto zaštićenih vrsta ptica i 81 posto zaštićenih staništa u lošem je stanju očuvanosti na razini EU. Dramatično je pao broj insekata tijekom desetljeća, u nekim zaštićenim područjima i 75 posto. Procjenjuje se da je 55 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda umjereno ili visoko ovisno o stanju ekosustava. Od 2000. do 2019. globalni troškovi ekstremnih vremenskih uvjeta pripisanih klimatskim promjenama procjenjuju se na 2,34 bilijuna eura globalno, u prosjeku 117 milijardi eura godišnje.
Ta se procjena temelji na ekonomskoj šteti i ljudskim gubicima čiji je uzrok 185 ekstremnih vremenskih događaja povezanih s klimatskim promjenama, u kojima je izgubljeno više od 160.000 ljudskih života. Očekuje se da će klimatske promjene nastaviti uzrokovati veliku ekonomsku štetu sljedećih 25 godina, posebno u poljoprivredi, zdravstvu, infrastrukturi, financijama i produktivnosti rada. Svjetski ekonomski forum rangira ekstremne vremenske događaje kao drugi najveći rizik za globalno gospodarstvo u sljedeće dvije godine i najveći rizik u nadolazećem desetljeću. Jedna od novijih studija procjenjuje da će svjetsko gospodarstvo doživjeti smanjenje dohotka od 19 posto do 2049.
“Procjenjuje se da globalne godišnje štete uzrokovane porastom temperature, promjenama u količini oborina i varijabilnosti temperature iznose 28 bilijuna eura. Uzimanje u obzir oluja ili požara, dodatno bi povećalo procjene štete. Štete do 2049. proizaći će iz prošlih emisija stakleničkih plinova i da su neizbježne, bez obzira na napore ublažavanja”, navodi Europska agencija za okoliš. U 2025. 38 posto Europljana osjeća se osobno izloženima rizicima povezanima s klimom. “Ekstremni događaji povezani s vremenom i klimom rezultirali su s više od 240.000 smrtnih slučajeva od 1980. do 2023. u EU i približno 738 milijardi eura ekonomskih gubitaka zbog ekstremnih uvjeta povezanih s vremenom i klimom”, navodi se u izvješću. Slovenija ima najveće gubitke po stanovniku, 8733 eura između 1980. i 2023. Slijede Luksemburg, Švicarska, Italija i Španjolska. U većini zemalja EU oko polovine imovine nije osigurano od ekstremnih vremenskih uvjeta.
Oko 12 posto poljoprivredne proizvodnje u opasnosti je zbog smanjenja broja oprašivača. Europsko gospodarstvo izgrađeno je na prirodnim resursima. U eurozoni, 72 posto nefinancijskih korporacija, oko tri milijuna tvrtki, kritično je ovisno o uslugama ekosustava. Za Hrvatsku se navodi da se kao dio mediteranskog bazena zagrijava brže od globalnog prosjeka pa je prioritet povećanje otpornosti na ekstremne vremenske uvjete i rizike od šumskih požara. Hrvatska se suočava s potrebom ubrzanja prijelaza na kružno gospodarstvo, osiguranja održivog turizma, jačanja otpornosti infrastrukture i ekosustava, osiguranja sigurnosti hrane i razvoja pametnih, zelenih gradova. Kao pomorska zemlja, Hrvatska ima za cilj zaštititi 30 posto Jadranskog mora pod svojom nacionalnom jurisdikcijom. Manje od jedan posto kopna strogo je zaštićeno.
FOTO Raj na Krku: Pogledajte luksuznu vilu u Malinskoj vrijednu 1,38 milijuna eura
Otvori KEKS Pay
Zanimljivo a Kinezi od svoje pustinje napravili oazu života.