Fosil star stotine milijuna godina, pronađen u Škotskoj, predstavlja potpuno novi oblik života, potvrdili su znanstvenici. Rod nazvan Prototaxites nalikovao je drvenastom deblu bez krošnje, dosezao visinu od 8 metra, a prvotno se smatrao oblikom gljive. Međutim, novo istraživanje Sveučilišta u Edinburghu i Nacionalnih muzeja Škotske, objavljeno u časopisu Science Advances, pokazalo je da fosil predstavlja novi oblik života koji je izumro prije oko 370 milijuna godina.
"To je život, ali ne onakav kakav danas poznajemo, s anatomskim i kemijskim karakteristikama koje se razlikuju od gljivičnog ili biljnog života te stoga pripada potpuno izumrloj evolucijskoj grani života", pojasnila je Sandy Hetherington, glavna koautorica i istraživačica, navodi The Telegraph.
A Scottish fossil may have just unmasked one of Earth’s strangest giants, and it does not fit neatly into any category we use today.
— Gandalv (@Microinteracti1) January 22, 2026
Scottish fossil points to a 410 million year old giant from a lost branch of life
A newly studied fossil of Prototaxites, found in Aberdeenshire,… pic.twitter.com/dkMKOVGP5e
Znanstvenici su analizirali molekularni sastav fosila iz 407 milijuna godina starog sedimentnog taloga u Aberdeenshireu. Nakon što su fosili prvi put prikupljeni 1843. godine, vodila se rasprava o tome gdje taj organizam zapravo pripada. Prema studijama, on nije dobivao energiju isključivo putem fotosinteze kao biljka, niti je izgledalo da je bio u simbiotskom odnosu s bilo kojim organizmom. Također, nije imao opsežnu mrežu podzemnih micelija da bi pomoću njih održao svoju divovsku veličinu.
"Naša studija, koja kombinira analizu kemije i anatomije ovog fosila, pokazuje da Prototaxites ne može biti svrstan u skupinu gljiva. Kako su prethodni istraživači isključili Prototaxites iz drugih skupina velikih složenih oblika života, zaključili smo da Prototaxites pripada zasebnoj i sada potpuno izumrloj lozi složenog života. Prototaxites stoga predstavlja neovisan eksperiment koji je život proveo u izgradnji velikih, složenih organizama, a o njemu možemo znati samo zahvaljujući iznimno dobro očuvanim fosilima", ističe Laura Cooper, koautorica studije i doktorandica s Instituta za molekularne biljne znanosti Sveučilišta u Edinburghu.
Otvori KEKS Pay
