Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Za 30 godina čak 1,6 milijardi ljudi bit će u opasnosti od jakih poplava

Sve veću prijetnju predstavlja i zakiseljavanje, odnosno postupak apsorpcije veće količine ugljičnog dioksida u ocean i proizvodnje ugljične kiseline.
24. ožujka 2021. u 06:00 0 komentara 394 prikaza
Poplave u Australiji
Foto: REUTERS
Pogledajte galeriju 1/2

Otapanje ledenjaka, ekstremni toplinski valovi, smanjenje pitke vode..., samo su neke od pojava koje se mogu povezati s klimatskim promjenama na Zemlji, a koje ugrožavaju naš “vodeni svijet”. Također, u pojedinim je regijama problem suša koja negativno utječe na zdravlje i produktivnost ljudi, a nekim dijelovima planeta prijete pak poplave.

Poplave u Australiji PRIRODNA NEPOGODA Australija naredila evakuaciju ugroženog stanovništva zbog velikih poplava

Osim poplava, prijete i suše

Upravo se u južnoj i jugoistočnoj Europi već javljaju ekstremniji toplinski valovi i očekuje se da će te regije postati jedno od žarišta klimatskih promjena u svijetu. Osim utjecaja na ljudsko zdravlje, ekstremna toplina dovodi i do veće stope isparavanja zbog čega se dodatno smanjuju vodni resursi, što posebno pogađa područja u kojima je nestašica vode već problem. Povećana toplina izravno je u vezi sa sušom, koja je već naštetila usjevima i uzrokovala brojne požare. U cjelokupnoj situaciji, najviše bi mogle stradati naravno zajednice s niskim prihodima, koje su već najosjetljivije na bilo kakve prijetnje u opskrbi vodom.

Poplave u Australiji
1 / 8
Poplave u Australiji

– Utjecaj klimatskih promjena najviše se osjeća upravo kroz promjenu hidroloških uvjeta, uključujući promjene u dinamici snijega i leda. Do 2050., broj ljudi kojima prijeti poplava povećat će se s trenutačnih 1,2 milijarde na 1,6 milijardi – upozoravaju iz UN-a čije službene brojke govore i kako je u prvoj polovici prošlog desetljeća, 1,9 milijardi ljudi ili 27 posto globalne populacije živjelo je u područjima koja su potencijalno teško oskudna vodom. Do 2050. taj će se broj povećati na 2,7 do 3,2 milijarde ljudi. Osim ljudi, ispaštaju i životinje, a posebno morske vrste.

Kako je temperatura vode jedan od najsnažnijih regulatora života u moru, njezino postupno povećanje uzrokuje velike promjene pod vodom te se osjete i znatne promjene u raspodjeli morskih vrsta. Na primjer, bakalar i skuša u Sjevernom moru migriraju iz svojih povijesnih zona sjevernije, u hladnije vode, prateći svoj izvor hrane – rakove veslonošce. Te promjene, uključujući migraciju komercijalnih ribljih stokova, mogu izravno utjecati i na gospodarske sektore i zajednice koje ovise o ribarstvu.

Prijetnja je i čovjek

Sve veću prijetnju predstavlja i zakiseljavanje, odnosno postupak apsorpcije veće količine ugljičnog dioksida u ocean i proizvodnje ugljične kiseline. Školjke, koralji i kamenice, koji grade ljuske od kalcijeva karbonata, imaju teškoća s gradnjom svojih ljuski ili kosturnih materijala, a to ih čini osjetljivijima i ranjivijima. Zakiseljavanje može utjecati i na fotosintezu morskih biljaka.

A sve ove negativne pojave ubrzava i čovjek koji bi smanjenjem zagađivanja i racionalnom uporabom vode mogao znatno pomoći u smanjenju rizika od poplava, suša, oskudice...

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

Severina najavila veliku regionalnu turneju "The Magic Tour"
NIJE JOJ BILO LAKO
Severina nakon 17 godina progovorila o čuvenoj snimci: 'Šest mjeseci nisam izašla iz kuće'
Nikša Bratoš
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Pogled iza scene: Što treba za kvalitetan nastup i kako je biti glazbenik u doba korone?
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.