GMO, odnosno genetički modificirani organizmi, vjerojatno je pojam koji, kad je o znanosti riječ, izaziva najviše kontroverzi. Pa i, slobodno bi se moglo reći, odbojnosti. Govorimo li o biljkama, ta kratica i izraz odnose se na one koje u svome genomu sadrže specifično preinačene vlastite gene ili jedan gen, odnosno skupinu gena podrijetlom iz drugih organizama. Iako je danas, zahvaljujući alatima poput CRISPR-a, za koji je dobivena i Nobelova nagrada, editiranje gena svedeno na doista jednostavnu operaciju, ipak je sam pojam GMO-a i dalje nešto na što se gleda s oprezom. Rekli bismo kako su razlog tome i godine negativnog pisanja o GMO-u. No, gdje završava istina, a počinje mit o GMO-u, raspitali smo se kod nekoliko naših uglednih znanstvenika stručnjaka za GMO koji su i članovi Vijeća za GMO pri Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske, kao i kod nadležnih državnih institucija koje se bave GMO-om.
Istine i mitovi o GM hrani: Nema dokaza o štetnosti, neki su plodovi čak i zdraviji, ali stav javnosti i dalje je negativan
Puno se toga korisnoga genetičkim inženjeringom može stvoriti za čovječanstvo, a mi smo još u fazi potpunog nepovjerenja u tehnologiju – kaže doc. dr. sc. Nenad Malenica.
Komentara 20
GMO je također kad kalemiš lubenicu na tikvu, ali valjda vam je jasno da narod ne priča o takvom modificiranju. Problem je primjer rajčice koja ima koru debelu kao limun, svaka isto izgleda a okusa je kao i sve što je tako modificirano. Ako bube ne jedu taj plod, nije li da to dosta govori o plodu?
CIJANID nije bio otrovan dok mu se nije dokazala otrovnost?
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Znanstvenici koji su u svojim studijama dokazali štetnosti gmo šikanirani su, dobivali otkaze... i naravno- ignorirani od strane mainstream medija. Baš kao i sa koronom 😏