Običnim smrtnicima potreban je samo jedan rođendan – rekao je Yul Brynner kada su ga, pred kraj života, upitali zašto je davao oprečne izjave o datumu i mjestu rođenja. Gradio je tako legendu o sebi predstavljajući se kao Julius Briner, Jules Bryner i Youl Bryner, a znao se šaliti, govoreći da je rođen kao Taidje Khan, sin oca Mongola i majke Romkinje na otoku Sahalinu.
Kako je napisao Stuart Husband za The Rake, Brynner je bio prvi filmski idol obrijane glave, a njegov oštar pogled s podignutim obrvama i aura tajanstvenosti i egzotike koju je gradio, činili su ga jednako zanimljivim odjevenog u svilene tunike sa zvonastim rukavima kao u ulozi sijamskog kralja Mongkuta u filmu "Kralj i ja" iz 1956. (koji mu je donio jedinog Oscara), u plisiranim suknjama i pašminama od leopardove kože kao faraon Ramzes u "Deset zapovijedi" iz iste te godine ili u traper hlačama u filmu "Sedmorica veličanstvenih" iz 1960.
– Nikada nisam glumio nikoga za koga sam mislio da je poput mene – rekao je Brynner, kojem u rodnom listu piše: Julij Borisovič Briner.
Najpoznatiji svjetski ćelavac partizana Vladu u 'Bitci na Neretvi' igrao je umjesto Marlona Branda
Yul Brynner, čuveni glumac misterioznog podrijetla, prije 60 godina osvojio je svog jedinog Oscara za film "Kralj i ja". Glumio je i u našim krajevima i to u Bulajićevoj "Bitci na Neretvi"
Komentara 10
U Bitki na Neretvi glumio je Yul Brynner. To svi znamo, ali ne znamo kako je njegova druga supruga Doris Kleiner rođena (gle!) u Zagrebu ljeta Gospodnjeg 1930. Ili 1931.
Nije on problem,ja negledam dalje čim se prikažu LJubiša i Bata.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Eh, koliko je novaca utučeno u Sutjesku, Neretvu i slične filmove, bilo bi čudo da nisu postigli kakav, takav uspjeh. To su bile cifre veće od tadašnjeg proračuna, a sve za glorificiranje NOB-a i, naročito, Tita. Samo dovesti Brynnera, Burtona i slične su bili ogromni novci za to doba. U današnje doba to si jedna Kina teško priušti (npr. Mat Damon u Kineskom zidu ili kako se već zove)... Cijela JNA kao statisti sa kompletnim naoružanjem, a sama JNA je jela polovicu proračuna. Danas se to teško može ponoviti, to funkcionira samo u totalitarnim državama...