Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Boškoviću je 'susjed' cezar, Tesli otac 'rata svjetova'

S vremenom je dobivanje kratera na Mjesecu postalo iznimno velika čast, a riječ je o priznanju koje je među najznačajnijima u svijetu, odmah iza Nobelove nagrade
10. srpnja 2018. u 13:33 3 komentara 296 prikaza
Foto: NASA/Goddard Space Flight Center/Arizona State University
Pogledajte galeriju 1/8

Iako nitko iz Hrvatske nikad nije otišao na Mjesec, četvorica su Hrvata ipak završila na njegovoj površini. I trajno se ondje nastanila. Barem figurativno.

Nikola Tesla, Ruđer Bošković, Andrija Mohorovičić i Leo Brenner hrvatski su znanstvenici po kojima su, naime, nazvani mjesečevi krateri. Mjesec ima veoma zanimljive reljefne oblike, a najvažnije je razlikovanje kopna koje je golim okom vidljivo kao njegov svjetliji dio, dok se tamnija područja zovu mora, iako ondje nema vode.

Paolo Nespoli Napravio pizzu u svemiru Astronaut Paolo Nespoli: Za dvadesetak godina u svemir će putovati i srednja klasa

Kada se govori o kopnu, misli se na sve nizine, brda i visoravni, a mora su velika tamna područja jedan do dva kilometra niža koja su usto drukčije boje zbog posebnog sastava stijena. Osim kopna i mora, važni su i mjesečevi krateri kojima je prošarana cijela površina Zemljina satelita, a u velikoj većini riječ je o udarnim udubinama koje su nastale padom asteroida, meteorita i kometa.

Ovisno o veličini tijela koje je udarilo u površinu te njegovoj brzini, krateri mogu biti sasvim mali, ali i dugi stotine pa i tisuće kilometara. S obzirom na to, teško im je utvrditi ukupan broj jer se često postavlja pitanje koliko krater mora biti velik da bi uopće bio krater, no u svakom slučaju ima ih na tisuće.

Eva Deia Branson Obuka za astronauta Šef Virgina Richard Branson priprema se za let u svemir

Odgovor na pitanje zašto Mjesec ima toliko kratera, a Zemlja ne, leži pak u činjenici da naš planet ima atmosferu u kojoj izgori većina stranih tijela čim uđu u nju. Mjesec tu zaštitu nema, pa je na stalnom udaru. Usto na Mjesecu nema kiše i vjetrova koji bi tijekom godina djelovali na kratere i 'izravnali' ih, pa se oni zapravo ne mijenjaju sve dok u njih ne lupi neko novo tijelo i ne napravi novu udubinu.

Mjesečev reljef zbog svoje posebnosti već stoljećima privlači pažnju istraživača, a među onima koji su dio svog rada posvetili proučavanju Zemljina satelita jest i Giovanni Battista Riccioli, talijanski astronom koji je živio u 17. stoljeću. U suradnji s Francescom Mariom Grimaldijem, koji je nacrtao kartu Mjeseca, proučavao je njegovu površinu te je odlučio imenovati najzanimljivije reljefne oblike.

Tiangong-1 Nebeska palača Od 9,4 tone svemirske postaje, u Tihi je ocean palo oko 200 kilograma

Za mora je odabrao općenite pojmove, pa je tako jedno nazvao Morem tišine, a na popisu su danas i mora znanja, plodnosti, kiša, oluja...

Kratere je Riccioli, pak, odlučio nazvati po poznatim znanstvenicima i književnicima, a zanimljivo je da je među prvima odabrao Nikolu Kopernika, iako je osporavao njegovu teoriju o heliocentričnom sustavu u kojem se Zemlja vrti oko Sunca, a ne obrnuto, kako se do tada mislilo. Štoviše, kratere je imenovao i po Galileu Galileiju te Johannesu Kepleru koji su bili žestoki zagovornici Kopernika.

Iako je davati nazive morima i kraterima Giovanni Battista Riccioli počeo još davne 1651. godine, njegov se sustav nomenklature zadržao sve do danas, a u međuvremenu ga je, 1919., preuzela Međunarodna astronomska unija koja strogo regulira sva imenovanja.

Igor Rudan Postoje li indicije o inteligentnom dizajnu života i svemira?

S vremenom je dobivanje kratera na Mjesecu postalo iznimno velika čast, a riječ je o priznanju koje je među najznačajnijima u svijetu, odmah iza Nobelove nagrade.

Na počasnoj su listi i četvorica hrvatskih znanstvenika, i to od 1935. godine, kada su kratere na Mjesecu dobili Ruđer Bošković i Leo Brenner, a 1970. su im se pridružili Andrija Mohorovičić i Nikola Tesla. Ruđer Bošković, Dubrovčanin koji je živio i djelovao u 18. stoljeću, većinom u Italiji, zadužio je znanost brojnim istraživanjima u matematici, fizici i astronomiji, zbog čega mnoge institucije u Hrvatskoj, ali i krater na Mjesecu, nose njegovo ime.

Promjer mu je 46 kilometara, a prvi je 'susjed' Gaju Juliju Cezaru na vidljivoj strani Mjeseca. Na toj je strani i krater Lea Brennera, čiji promjer iznosi 97 kilometara. Iako je taj astronom, pravog imena Spiridon Gopčević, manje poznat javnosti, krater je dobio zbog opsežnih opažanja planeta početkom 20. stoljeća, kada je vodio zvjezdarnicu u Malom Lošinju, koju je i osnovao.

Zagreb: Potpisivanje sporazuma Vlade RH i Europske svemirske agencije o svemirskoj suradnji Svemirska agencija Divjak potpisala sporazum s ESA-om: 'Možda će uskoro Rimac biti u svemiru'

Na tamnijoj strani Mjeseca je pak krater promjera 51 kilometar koji je posvećen hrvatskom znanstveniku Andriji Mohorovičiću. On je 1910. godine otkrio sloj u unutrašnjosti Zemlje koji odvaja oceansku i kontinentalnu koru od gornjeg dijela plašta našeg planeta, koji je kasnije također nazvan po njemu.

Što je sve otkrio Nikola Tesla, koji je svojim izumima potpuno promijenio svijet u 20. stoljeću, teško je i nabrojiti. Od izmjenične struje, elektromotora i transformatora do bežičnog prijenosa energije i radiokomunikacije...

Zagreb: Učenici informatičke škole uživo razgovarali s astronautom Scottom Tingleom Neobičan razgovor Na liniji s astronautom: Halo, Zagreb, ovdje svemir...

Sve su to zasluge zbog kojih je Tesla dobio krater promjera 43 kilometra, također na tamnoj strani Mjeseca.

>>Dva Amerikanca i Rus poletjeli iz Kazahstana do Međunarodne svemirske postaje

1 / 8
Business brunch: Must have vodič za hrvatske biznismene
Slasni zalogaji
Business brunch: Must have vodič za hrvatske biznismene
Grawe
PRIHVATI IZAZOV
Izazov za sve trkače koji žele pomoći drugima
  • Avatar Lingua Illyrica sive Servina
    Lingua Illyrica sive Servina:

    Hahahaha!Hrvatski znanstvenici ,Tesla ,Boskovic, a to je isitina kao i sto je isitina da je taj jezik koji Hrvati govore , Hrvatski ,hahaha ,cirkus , ponavljate mantre ,kao papagaji i sami sebe lazete hehe!

  • miso:

    Poštovani "Lingua Illyrica sive Servina"! Hvala Vam na komentaru i na Vašem stavu da su to Hrvati! ... Naime, pisao sam o "našim znanstvenicima", a Vi pišete da su to Hrvati, istovremeno ne navodeći niti jedan argument za to, ali ... prikaži još! niti protiv. ... Neka tako bude, mada moj tekst naglašava prvenstveno njihova znanstvena, a ne etična ili nacionala obilježja. ... Čemu ih ograničavati i svoditi na kategorije koje su uže od njihovih stvarnih veličina? Jer oni su prvenstveno građani svijeta?

  • miso:

    Lijepo je vidjeti ovo imenovanje kratera na Mjesecu i dobru poziciju naša četiri znanstvenika. Svaka čast! S obzirom na njihovu malu brojnost, još veća čast, čak višestruko veća od Nobelove nagrade, je dobivanje naziva za mjernu jedinicu. Tako su u ... prikaži još! 7 osnovnih mjernih jedinica; metar (m), kilogram (kg), sekunda (s), amper (A), kelvin (K), kandela (cd) i mol (mol), samo dva naziva prema imenima znanstvenika. Naš Nikola Tesla, čiji je 162. rođendan proslavljen jučer, također ima svoju jedinicu za fizikalnu veličinu gustoća magnetskog toka, tesla (T), ali ona pripada u tzv. izvedene jedinice, a ne u osnovne, kao naprijed navedene. I to je iznimna čast. Ono što je sada aktualno jeste inicijativa za imenovanje nove jedinice za fizikalnu veličinu vrsta tvari. Tom inicijativom predlaže da se imenovanje jedinice za vrstu tvari s nazivom "boscovich", čija oznaka bi bila B. Pri tome bi iznos jedinice bio 1B=0,007295357233. Ovime bi se dala čast našem znanstveniku, koji je u svom vremenu bio po ugledu sasvim uz bok Isaca Newtona (http://www.sciencedomain.org/abstract/22962).