Utakmicom između nogometaša Lokomotive i Šibenika (1:2) stadion u Kranjčevićevoj otišao je u povijest. Na tom kultnom mjestu sagradit će se novi, moderniji stadion, a nogomet se na ovom mjestu neće igrati najmanje godinu i pol. Stadion u Kranjčevićevoj izgrađen je 1921. godine, a gradnja je počela 1910. godine za potrebe nogometnog kluba Concordia. Nakon izgradnje stadiona tu se osim nogometa igrala i preteča rukometa - hazena. HŠK Concordia 1922. godine osniva hazena sekciju, devet godina poslije na ovaj stadion dolazi u tom trenutku najbolja ekipa u tom sportu, Slavija iz Praga. Na stadionu u Kranjčevićevoj "zelene" iz Tratinske pobjeđuju Slaviju 7:5. Kada je završena izgradnja to je bio najveći stadion u Zagrebu. Naravno u tom periodu, nije bilo velodroma, pa su se održavala takmičenja u atletici, ali i hokeju na travi. Stadion je od 1921. do 1945. godine nosio naziv Igralište Concordije koja je dva puta bila prvak Kraljevine Jugoslavije 1930. i 1932. godine. U prvom slučaju odlučujuća utakmica odigrala se u posljednjem kolu kada je Concordia na svom terenu svladala glavnog rivala i najozbiljnijeg kandidata za prvo mjesto, beogradski BSK s 4:2.
Tog 9. studenog 1930., skoro 15.000 gledalaca gotovo puna dva sata prisustvovalo je drami kakva se još nije vidjela na igralištu 'zelenih' na Tratinskoj cesti. Ekipi BSK-a nije pomoglo ni to što su na drugoj strani bile velike face tadašnjeg nogometa, Aleksandar Tirnanić Tirke i Blagoje Marjanović Moša. Junak utakmice je bio golman domaćih Sergije Demić poznatiji kao Gricko. Nakon što je 10. listopada 1946. godine osnovano Fiskulturno društvo Zagreb, vlasti su mu dale na upravljanje stadion kojim je do kraja Drugog svjetskog rata upravljala HŠK Concordia.
- U Kranjčevićevoj su za Zagreb igrala tri najveća nogometaša svih vremena u bivšoj Jugoslaviji - Bobek, Zebec i Vukas. U to vrijeme, dok Partizan nije odveo Zebeca i Bobeka, Zagreb je imao aku momčad ali nije imao podršku grada. U upravi nisu sjedili tako jaki ljudi kao poštom su sjedili u Dinamu. Već tada je postojala nebriga oko kluba Zagreb, a vidim da je tako i danas kada nekadašnji prvaci Hrvatske životare u Četvrtoj ligi, bez svog igrališta jer su odavno potjerani iz Kranjčevićeve. Imao sam sreće što sam svoju nogometu karijeru počeo uz Zebeca. Imao sam sreće što sam karijeru počeo na travnatom igralištu u Kranjčevićevoj jer je do 1955. godine to bilo igralište s lešom. Tribine su došle iz Maksimira, bile su drvene, a stadion je bio poznat po tome što je imao najveći broj stajaćih mjesta. Na našim utakmicama uvijek je bio pun stadion. Naime, kako je stadion u centru gradu na utakmice se dolazilo pješke ili tramvajem – rekao je Zlatko Dračić, dugogodišnji igrač. Zagreba kasnije i dugogodišnji direktor kluba.
FOTO Evo kako će izgledati nova Kranjčevićeva Cijena? 44 milijuna eura, radovi uskoro kreću
Stadion od zadnjeg uređenja 2018. Godine, kada su postavljene stolice na istočnu tribinu i postavljen novi hibridni travnjak ima kapacitet od 5350 sjedećih mjesta. Iako je na igralištu Concordije odigrana 1931. godine prva utakmica pod rasvjetom, grom je 1987. godine pogodio prve stadionske reflektore u ovom dijelu Europe pa je 2008. godine igralište je dobilo nove reflektore. Oko travnatog nogometnog igrališta izgrađena je 1955. godine prema projektu zagrebačkog inženjera Milana Zrinjskog betonska biciklistička staza. Ovaj velodrom, zanimljivo je, danas je jedini u Hrvatskoj, a projekt rekonstrukcije kojim se velodrom planira ukloniti, podiglo je pitanje hoće li Hrvatska tako izgubiti i svoj posljednji velodrom. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je kako će, dok će velodrom prilikom rekonstrukcije uistinu biti uklonjen, za njega biti osigurana druga prikladna lokacija.
- Kada su postavljene tribine i biciklistička staza smanjile su se i dimenzija igrališta. Prije toga stadion u Kranjčevićevoj imao je najduže i najšire igralište na cijelom Balkanu – istaknuo je Dračić.
Za oblik koji je danas za stadion karakterističan 'odgovoran je' jedan nemili događaj. Na nogometnom stadionu Zagreb, naime, 29. studenog 1977. godine, u požaru je uništena zapadna tribina stadiona. Od tog trenutka, stadion je doživljavao različite modifikacije, no, najveći dio infrastrukture građevine koji se većim dijelom zadržao do danas napravljen je upravo za vrijeme pripreme Univerzijade, to jest svjetskih studentskih igara koje su se u Zagrebu održale 1987. godine.
Pred raspad Jugoslavije, Zagreb je igrao sjajno. U klub se vratio, Dražan Jerković, ekipa je iz trećeg ranga došla do prve lige, s Vardarom, Nikola Jurčević je bio najbolji strijelac. Međutim, država se već raspadala i Zagreb nije zaigrao u društvu najboljih. U Hrvatskoj je Zagreb, jedno vrijeme bio stalno uz najbolje, da bi 2002. godine pod vodstvom Cice Kranjčara uzeo naslov prvaka.
- Neće više biti mog 17. reda, sjedala pet. Tu sam sjedio na svakoj domaćoj utakmici Zagreba do 1964. do 2004. godine. Bio je to red ispod novinarskih mjesta pa bi uvijek dobio zapisnik prije utakmice kako bi lakše pratio što se događa na travnjaku. Za moj dolazak u Kranjčevićevu "kriv" je Dražan Jerković, Naime, zajedno smo služili vojsku u Zadru i svakodnevno se družili. Uvijek bi zajedno ručali i večerali i pričali o nogometu. Tako me Draža pozvao da budem njegov gost i kako sam došao na prvu utakmicu tako sam ostao dok god sam moga hodati. Išao bi na utakmice po suncu, kiši, vrućini, hladnoću, snijegu. Čak i kad sam bio bolestan. Koliko sam vodio taj klub pokazuje činjenica da mi je moja obitelj poklonila trenirku NK Zagreb. Ali, crvene boje. To nikad nije bila boja Zagreba. Trenirka još uvijek stoji u ormaru, nikad je nisam obukao - rekao je Duško Popović, jedan od najdugovječnijih navijača ovog kluba.
Na ovom stadionu između ostalog igrane su utakmice Univerzijade, dok je 28. svibnja 1991. godine održano prvo postrojavanje Zbora narodne garde, prethodnice Hrvatske vojske. Prljavo kazalište je proslavilo svoj 40. rođendan. Jedna od važnijih utakmica odigranih na ovom stadionu bila je i ona mladih reprezentacija Hrvatske i tadašnje Jugoslavije koja je igrana 1999. godine u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo.
nego, između 1930-1945 nije se ništa značajnije igralo? svašta.