Rukometaši Hrvatske otputovali su za Hannover, gdje će danas (18 sati) odigrati treću pripremnu utakmicu uoči Europskog prvenstva koje 15. siječnja počinje u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj. Nakon pobjede nad Sjevernom Makedonijom u Poreču, te poraza od Njemačke u zagrebačkoj Areni, treću utakmicu opet igramo protiv "pancera". Bit će to već 34 susret ovih dviju reprezentacija. Pobjedom u Zagrebu Njemačka sada ima pobjedu više (15:14), uz četiri neodlučena rezultata.
20. gostovanje u Njemačkoj
Za hrvatske rukometaše bit će ovo dvadeseto gostovanje u Njemačkoj. U Hannoveru smo već s njima igrali četiri puta. Prvi put na turniru 1994. godine kada smo izgubili s dva pogotka razlike (21:23). Potom smo igrali na Svjetskom kupu 2006. godine kada smo pobijedili s 30:27. Treći susret dogodio se 2019. godine kada smo u prijateljskoj utakmici izgubili s pogotkom razlike (23:24). No, nekako se najviše sjećamo utakmice iz 2023. godine. Hannover je bio domaćin kvalifikacijskog turnira za odlazak na Olimpijske igre u Parizu. Daguru Sigurðssonu bila je to prva akcija na klupi Hrvatske kao izbornika.
U sjajnoj atmosferi pobijedili smo s 33:30, a većina sudionika te utakmice istrčat će i danas na parket. Za Njemačku su tada igrali, a i danas će biti u rosteru Spath, Lichtlein, Golla, Knorr, Zerbe, Koster, Uscins, Semper, Wolff, Dahmke, Mertens i Kohlbacher. Od važnijih igrača iz 203. godine nema tek Heymanna. Posebno je na tom susretu bio raspoložen Renars Uscins, koji inače igra za Hannover, koji je postigao osam pogodaka.
Što se tiče Hrvatske, iz ondašnje postave danas bi trebali istrčati Kuzmanović, Šoštarić, M. Mandić, Načinović, Cindrić, Martinović, Glavaš, Srna, Klarica i Jelinić. U reprezentaciji više nema Duvnjaka, Karačića, Gojuna, Mihića i Vistoropa. Najviše pogodaka tada je postigao Ivan Martinović – osam, dok su po pet dali Duvnjak i Šoštarić.
Sigurðsson je u Hannover poveo 20 igrača. Dakle, otpali su prema očekivanju dva vanjska igrača – Patrik Martinović i Ante Ivanković. Može se očekivati da će danas priliku u odnosu na zagrebačku utakmicu, dobiti Dominik Kuzmanović na vratima, te Josip Šimić na crti. I dok Njemačka nema gotovo ništa za popraviti u odnosu na zagrebačku utakmicu, izabranici Sigurðssona imaju itekako puno prostora za popravke. Pije svega moramo poboljšati vraćanje u obranu. Ne može se dogoditi da prvi u kontru trči Golla koji igra u središnjici njemačke obrane. Moramo bolje igrati u obrani na postavljeni njemački napad. Upitno je hoće li islandski trener na klupi Hrvatske u ovoj utakmici igrati obranu 5-1 s Markom Mamićem kao prednjim ili će je čuvati za Europsko prvenstvo. Podsjetimo se, s tom obranom je Hrvatska lani došal do svjetskog srebra. Što se tiče napada tu će naša vanjska linija (Srna, Cindrić, Martinović, Klarica, Lučin) morati puno manje promašivati i griješiti. Njemački vratar Spath protiv nas je nedavno imao 14 obrana, a danas brani Wolff pa možemo računati na približan broj obrana.
U svijetu profesionalnog sporta, gdje proračuni i masovnost baze obično diktiraju pobjednike, hrvatski rukomet stoji kao globalni statistički paradoks. Dok se u 2026. godini pripremamo za nove izazove na europskoj sceni, analiza brojeva Luke Kobeščaka, stručnjaka za forenziku podataka, otkriva nevjerojatnu učinkovitost sustava koji s minimalnim resursima proizvodi maksimalne rezultate. Hrvatska u 2026. godini broji približno 16.500 registriranih rukometaša i rukometašica. Na prvi pogled, to se čini kao respektabilna brojka za zemlju od 3,8 milijuna stanovnika. Međutim, kada tu brojku stavimo u kontekst europskih velesila, razmjeri izazova postaju jasni: Njemačka ima bazu od 730.000 igrača (44 puta više od Hrvatske), a Francuska broji više od 500.000 igrača (30 puta više).
Matematički gledano, Hrvatska čini tek 1,1 posto ukupne baze igrača vodećih pet rukometnih nacija Europe. Unatoč tome, na postoljima europskih prvenstava Hrvatska zauzima ravnopravno mjesto uz bok tim gigantima. S godišnjim prihodom Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) od oko devet milijuna eura, Hrvatska operira s budžetom koji je često manji od proračuna samo jednog vrhunskog njemačkog ili francuskog kluba.
72 puta bolji od Njemačke
Naš sustav ne počiva na skupoj infrastrukturi, već na agresivnoj selekciji talenata. Dok je u Njemačkoj put do reprezentacije statistička rijetkost (svega 0,002% igrača uspije), u Hrvatskoj čak 0,12% svih registriranih igrača dogura do seniorskog dresa. Kada izračunamo "Indeks učinkovitosti" (broj osvojenih europskih medalja u odnosu na bazu igrača), Hrvatska je apsolutni europski lider: Hrvatska sa 16.500 registriranih igrača ima šest, Španjolska sa 100.000 devet, a Francuska s 500.000 šest medalja. Hrvatska je, dakle, 30 puta učinkovitija od Francuske i čak 72 puta učinkovitija od Njemačke u pretvaranju registriranog igrača u osvajača europske medalje.
Otvori KEKS Pay
