U svibnju 2023. godine, u prostorijama Hrvatske gospodarske komore, javnosti je predstavljeno Udruženje sportskih klubova Hrvatske pri HGK osnovano s ciljem promicanja bavljenja ekipnim sportovima, njihova razvoja i zaštite. Udruženje danas broji više od 120 klubova a u članstvu je i 15-ak sportskih saveza pa tako i Sportski savez grada Zagreba koji je najjači u državi jer broji preko 800 klubova koji okupljaju 58.300 aktivnih sportaša. Oko te cijele ideje najviše su se angažirali Vedran Šupuković, direktor Rukometnog kluba Zagreb te dr. sc. Branimir Kos, savjetnik predsjednika HGK Luke Burilovića za pravo i sport. I dok nam se neko vrijeme činilo da te vapaje o urušavanju kolektivnih sportova nitko ne čuje čini se da se nešto s državne razine ipak pokrenulo. Naime, nedavno je izašao na vidjelo nacrt prijedloga o izmjenama Zakona o porezu na dobit.
- Došli smo do toga da se predlaže zakonodavcu da se ulaganje u sport, zasad samo sponzorski ugovori, ne oporezuju kao dosad. Sponzorski ugovor bi se dva puta smatrao rashodom. Prvi put kao porezno priznat rashod a drugom koraku bi se za taj iznos sponzorstva smanjila osnovica poreza na dobit - ispričao nam je Branimir Kos pokušavši to i plastično prikazati:
- Recimo ako neka tvrtka ima prihode od 300 tisuća eura a rashode 200 tisuća eura, ona je ostvarila 100 tisuća eura dobiti. Novim poreznim izmjenma će se za iznos investiran u spornzorski ugovor smanjiti proezna osnovica. Recimo, u ovom konkretnom slučaju ako si investirao 50 tisuća eura u sport ti ćeš imati osnovicu poreza na dobit od 50 tisuća eura. Sve to dovodi to toga da će gospodarstvenici moći investirati 18 posto, ili 10 posto, više u sport a da zadrže istu razinu svojih troškova.
Predočio nam je gospodin Kos još i vrlo zanimljiv izračun:
- U Hrvatskoj je ukupno ubrani porez na dobit 2,7 milijardi eura i kada bi ove porezne promjene potaknule gospodarstvenike da samo pet posto tog iznosa vrate u sport to bi iznosilo 135 milijuna eura, ili gotovo pa još jedan proračun Ministarstva turizma i sporta za sport. Koristim izraz vratiti jer sam siguran da sport i industrija sporta na posredan ili neposredan način doprinesu u prosjeku poslovnom uspjehu tih pet posto.
Radeći na ovoj temi, ključnoj za izglede hrvatskog klupskog sporta da zadrži priključak s Europom, ili da joj se iznova priključi, popričali smo i s Vedranom Šupukovićem, predsjednikom Udruženja sportskih klubova pri HGK. A se pozvao na članak šest, stavaka jedan, točku šest nacrta izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit.
- Ako ste dali 100 jedinica nečega nekome klubu to je 100 posto priznati trošak na koji ćete imati olakšicu od 18 ili 10 posto, ovisno u kojem ste poreznom razredu. No, u ovom slučaju imate dupli rashod odnosno dupli odbitak poreza na dobit. Ako plaćate porez po stopi od 18 posto vi ćete, nakon ulaganja u sport, imati olakšicu od 36 posto. Znači da ćete za 64 tisuće dobiti protučinidbu od 100 tisuća.
Šupuković ističe da su se u roku od dvije godine dogodili vrlo kvalitetni pomaci.
- U 33 godine naše samostalnosti nitko nije napravio za hrvatski klupski sport toliko koliko aktualna Vlada. Dogodile su se izmjene i dopune pravilnika o porezu na dohodak koje su išle u prilog sportaša stipendista i amatera u kontekstu neoporezivog dijela naknada koje primaju. Osim toga, Vlada je donijela i program pomoći ekipnim sportovima izravno iz proračuna središnje države koji se distribuira preko Hrvatskog olimpijskog odbora i nacionalnih sportskih saveza.
Pojasnio nam je sugovornik te pomake na sljedećem primjeru.
- Vlada je povećala neoprezive stavke po stipendijskim ugovorima s 1700 kuna na 600 eura a isto vrijedi i za sportaše amatere. Sportaš koji ima do 24 godine, student je i ima stipendijski ugovor, a u statusu je amatera, može koristiti neoporezivu naknadu za stipendiju i igrača amatera. Treća stavka je neoporezivi iznos kod naknada za sportska postignuća. On je sada na 2800 eura neoporezivih.
Što će biti sljedeće inicijative Udruženja?
- Želimo ići u smjeru jasne distinkcije između amaterskih i profesionalnih klubova jer to Zakon o sportu ne uređuje a važno je radi prava na korištenje javnog novca. Po zakonodavstvu Europske unije zabranjene su državne potpore poduzetnicima a profesionalni klubovi to jesu neovisno o njihovoj pravnoj osobnosti. Osim toga, pokušat ćemo se pozabaviti naobrazbom sportskih djelatnika, da pokušamo educirati ljude koji rade u sportu, na svim razinama. Ako smo sada dobili što smo tražili onda za neku izvrsnost moramo imati i izvrsne ljude - ističe Šupuković a po pitanju narednih akcija Branimir Kos dodaje:
- Naša je želja da jednog dana sport djece i mladih bude besplatan za roditelje i klubove. Dakle, da roditelji sportaša do 18 godina ne plaćaju članarinu, opremu, putne troškove a da njih nemaju niti klubovi. Treneri koji rade s djecom moraju biti na trošak države. Oni ne bi smjeli biti nekvalificirani već to moraju biti kineziolozi koji trebaju biti primjereno plaćeni i to od države. Velika stvar bi bila kada klubovi u loptačkim sportovima ne bi morali plaćati suce na koje danas mali klubovi potroše 25 posto svog proračuna.
Osnivači Udruženja su zagrebački klubovi od gradskog značaja kao što su RK Zagreb, KK Cibona, HAVK Mladost, HAOK Mladost i GNK Dinamo. I svi oni bi voljeli da sport u Lijepoj Našoj bude priznat za gospodarsku granu.
- Sport i se oko sporta je ozbiljna gospodarska grana samo u tom smislu kod nas nije prepoznat i dovoljno valoriziran. Sport se percipira zdravo za gotovo a iza svih sportskih aktivnosti stoji industrija sporta koja se može mjertiti s mnogim javno eksponiranijim industrijama u Hrvatskoj. U Europskoj uniji sport sudjeluje s više od dva posto BDP-a što je oko 300 milijardi eura, dakle više od mnogih industrija. U Hrvatskoj je riječ o preko 1,6 posto što je također značajan udio. Uostalom, u svijetu je čak 11 posto svih putovanja motivirano sportom, bili to sportaši navijači, prateće osoblje ili poslovni ljudi vezani uz industriju sporta. U Istri taj broj izvan glavne turističke sezone iznosi i preko 70 posto - ističe dr. sc. Branimir Kos iz Hrvatske gospodarske komore.
Otvori KEKS Pay
