Naslovnica Premium Analize i intervjui

Otkako sam ministrica, protiv mene potiču hajku, huškaju i šire klevete mediji bliski mome prethodniku

U demokratskoj državi nitko ne smije ograničavati slobodu umjetničkog djelovanja. Zabrane, cenzura ili podobnost pripadaju totalitarizmu.
01. srpnja 2018. u 11:37 13 komentara 1087 prikaza
Nina Obuljen Koržinek
Foto: Goran Stanzl/Pixsell

Nina Obuljen-Koržinek prije dvije godine postala je ministrica kulture u Vladi Andreja Plenkovića. I prije ministarske, pokazalo se, užarene fotelje u par navrata radila je u Ministarstvu kulture, u vrijeme kada su ministri bili Božo Biškupić i Jasen Mesić, a znanstvena joj je karijera uglavnom vezana uz zagrebački Institut za razvoj i međunarodne odnose.

Hrvatski Sabor Iva Boban Valečić Tko se boji arhivske građe od 30. svibnja do 22. prosinca 1990.

Otkad ste ministrica, došlo je do povećanja udjela kulture u državnom proračunu s 0,56 posto na 0,90 posto. Koliko je na to utjecalo bolje povlačenje novca iz fondova EU-a?

Da, u okviru tih 0,91 posto povećana su izvorna proračunska sredstva, i to za oko 100 milijuna kuna, a povećanje je i posljedica boljeg povlačenja novca iz fondova EU. Uz linearno povećanje novca u svim područjima stvaralaštva, uveli smo i nove natječaje za privlačenje publike i sudjelovanje u kulturi i značajno smo povećali novac za poduzetništvo u kulturi i kreativne industrije. Prošle godine dogodila se velika kriza u izdavaštvu koje se ne želim ni sjećati. Uložili smo velike napore kako bismo zajedno s udrugom nakladnika pomogli ublažiti tu krizu. Kroz nekoliko natječaja za više od 60% povećali smo novac namijenjen izdavačima te doprinijeli saniranju posljedica. Nastavljajući s reformama u sustavu financiranja knjige, razradili smo novi model potpore, a radimo na novom modelu otkupa te pripremamo prvi put javni poziv za sufinanciranje knjižara. Raspisali smo dosad tri natječaja iz Europskog socijalnog fonda ukupne vrijednosti oko 100 milijuna kuna.

 

Ministarstvo obrane planira doći do dva posto proračuna. Koji je vaš cilj?

Moj je cilj, u okviru mogućnosti, koncentrirajući se jednako i na nacionalni proračun i na europska sredstva, kontinuirano povećavati proračun Ministarstva kulture. Predsjednik Vlade Plenković osoba je s velikim senzibilitetom za kulturu, a izvrsnu suradnju imamo i s ministrom financija Marićem. Ipak, proračun mora uzeti u obzir prioritete u svim resorima, a znamo pod kolikim su pritiskom na primjer zdravstvo ili mirovinski sustav. Realna sam, mislim da su povećanja vidljiva i da se osjete, ali ne bih licitirala s postocima.

Zakonske promjene Nema više roka od 30 godina, svi arhivi bit će otvoreni odmah

Izjavili ste da Ministarstvo kulture u javnom financiraju hrvatske kulture sudjeluje s 40 posto, koliko i Zagreb koji je dobio novu pročelnicu Anu Lederer. Kako ocjenjujete njezine izjave o redatelju Oliveru Frljiću koje je dio javnosti ocijenio protuustavnima i antiumjetničkima?

Smatram da bi osobe koje su prisutne u javnom životu, a pogotovo one koje obnašaju javne funkcije, morale nastojati ne poticati podjele koje postoje u našem društvu nego promovirati uključivost. Nedavne izjave gospođe Lederer ne pridonose stvaranju takvog ozračja, baš kao ni medijski nastupi gospodina Frljića koji, na sličan način, olako etiketira osobe s kojima se politički ili svjetonazorski ne slaže. Meni je takav način komunikacije stran i ne odobravam ga, bez obzira na to od koga dolazi.

 

Tko to može i može li uopće ograničiti slobodu umjetničkog djelovanja?

U demokratskoj državi nitko ne smije ograničavati slobodu umjetničkog djelovanja. Zabrane, cenzura ili podobnost pripadaju totalitarnim društvima, a hrvatski narod je plebiscitarno 1990. takav režim ostavio iza sebe. Kao ministrica, snažno ću se uvijek zalagati za pravo svakog umjetnika da stvara u slobodi.

Andrea Zlatar Violić SUĐENJE BIVŠIM MINISTRIMA KULTURE Rasprava odgođena jer je Zlatar Violić bolesna, postupak će se opet razdvojiti

Zbog čega ste na meti i desnog i lijevog kulturnog političkog spektra?

Na meti sam glasnih pojedinaca i skupina koje zastupaju ekstremne političke stavove i koji namjerno potiču podjele u društvu jer tako homogeniziraju svoje pristaše i dospijevaju u medije. Odluke koje se donose odgovorno i u demokratskim procedurama, često stavljaju u kontekst ideoloških suprotstavljanja. Uglavnom, vrlo malo znaju o kulturi, ona ih zapravo i ne zanima. Najgori napadi, ali i klevete kojima sam izložena počeli su u trenutku kad se mojim imenom počelo licitirati u kontekstu formiranja ove Vlade. Pojedini mediji koji su bliski mom prethodniku kontinuirano potiču hajku, manipuliraju, huškaju i vrlo često potiču govor mržnje. Zanimljivo, svoje neistomišljenike etiketiraju kao udbaše ili komuniste, što je u mom slučaju toliko besmisleno da se na to i ne osvrćem, a istodobno sami koriste najgore boljševičke propagandne metode. Jednako tako, kako vi to kažete s “lijevog spektra”, česti su napadi na mene uz teze da sam nastavila provoditi politiku mog prethodnika, samo na puno lukaviji, neki upotrebljavaju i riječ “perfidniji” način. Uvjerena sam da su takvi pojedinci i takve skupine manjina i da će na marginama društva, gdje se i sad nalaze, i ostati. Većina naših građana želi živjeti u uređenoj i tolerantnoj državi, u kojoj se poštuju različita mišljenja, žele živjeti u državi u kojoj uvažavamo suprotna politička stajališta, a ne pozivamo svoje pristaše da se s našim neistomišljenicima obračunavaju. Držim da su posao koji radimo i rezultati što ih je Ministarstvo pod mojim vodstvom postiglo u 20 mjeseci jedini pravi odgovor na sva ta podmetanja i napade.

 

Najavili ste da će se u upravljanju kulturnim institucijama prekinuti s praksom naslijeđenom od samoupravnih interesnih zajednica. Na što ste konkretno mislili?

Nakon što donesemo novi Zakon o umjetnicima i Zakon o kazalištima, planiramo pristupiti sljedećem velikom reformskom paketu u mandatu ove Vlade u području kulture, a koji se odnosi na financiranje, upravljanje i odlučivanje. Sadašnji Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi osuvremenjena je verzija zakona iz doba socijalizma. Ne volim kad se govori o podjeli na tzv. hladni pogon i program. Što je to hladni pogon, zar plaće umjetnika i stručnjaka u kulturi nisu ulaganje u program koji oni stvaraju? Smatram da moramo prijeći na programsko financiranje javnih ustanova što će pridonijeti i ravnopravnijem odnosu javnih i izvaninstitucionalnih organizacija koje djeluju u kulturi. To će biti velika reforma s duljim prijelaznim razdobljem, a uključivat će i uvođenje mogućnosti višegodišnjeg financiranja.

Nina Obuljen Koržinek Financijska injekcija Udvostručili budžet: Poduzetnicima u kulturi 8 milijuna kuna

Na honorare (pa i umirovljeničke) se plaćaju doprinosi. Kako pomoći umjetnicima koji su samostalni ili potpuno na tržišnoj vjetrometini?

Studija o poreznom tretmanu kulture i umjetnosti koju smo naručili od Instituta za javne financije pokazala je da se u svim europskim državama plaćaju takvi doprinosi na umjetničke honorare. Postoji prostor u drugim dijelovima poreznog sustava za reforme koje će rasteretiti kulturu i umjetnost i potaknuti ulaganja. O tome razgovaramo s Ministarstvom financija, a važne mjere za poboljšanje statusa samostalnih umjetnika donijet će i novi Zakon o umjetnicima.

 

Likovni samostalni umjetnici peticijom žele izboriti veća materijalna prava za sebe u rangu profesora ALU. Je li to realno?

Peticiju je pokrenula udruga HDLU Zagreb. Ton i sadržaj malo su neobični jer većina tema o kojima pišu raspravit će se u sklopu novog Zakona o umjetnicima na nacrtu koji radimo od početka ove godine. Neki zahtjevi su realni i prijedlozi mjera se razrađuju, neki su prilično nerealni kao ovaj koji spominjete u pitanju, a odnosi se na izjednačavanje statusa sveučilišnih profesora i samostalnih umjetnika. Napominjem da smo prošli tjedan raspisali sasvim novi natječaj u vrijednosti od milijun kuna kojim planiramo financirati produkciju, istraživanje i ulaganje u materijal i ateljee samostalnih vizualnih umjetnika.

Noć knjiga Više od 50 posto Hrvata čita, najviše u Zagrebu i u Primorju

Dio filmske struke misli da je je HAVC nakon Hribarova odlaska umrtvljen i financijski podkapacitiran. Mislite li da će promjene Zakona o audiovizualnoj djelatnosti promijeniti takvo stanje?

Hrvoje Hribar kao filmski redatelj imao je veliku energiju i sjajne europske kontakte i sve je to uložio u razvoj HAVC-a i promociju hrvatske kinematografije. Sadašnji ravnatelj Danijel Rafaelić dolazi iz drugog područja, više se bavio poviješću filma, ali posvećen je poslu koji obavlja i nastavlja rad svojih prethodnika. Što se Zakona tiče, on sam po sebi ni u jednom području umjetnosti ne može puno promijeniti stanje nabolje. Novi Zakon je temelj, uvjerena sam, dobar, ali o pojedincima, kreativcima, producentima i svima koji sudjeluju u stvaranju i promociji hrvatskog filma ovisi koliko ćemo biti uspješni.

 

Dubravka Ugrešić zamalo je nedavno dobila Nobelovu nagradu, a tek je prije tjedan dana dobila prvu književnu nagradu u neovisnoj Hrvatskoj. Što to govori o hrvatskoj kulturnoj zbilji?

Nemam odgovor na to pitanje, puno je nagrada i puno žirija koji su donosili odluke. Sigurna sam da su uvijek nagrade dobivali izvrsni, ali i da su mnogi veliki umjetnici ostali izostavljeni. Drago mi je da je Dubravka Ugrešić dobila prestižnu nagradu T-portala na čemu sam joj i osobno čestitala.

Drago Štambuk Drago Štambuk Temeljni je nacionalni interes približavati mladima zlatnu formulu ča-kaj-što našeg jezika

Vi ste uspjeli formirati upravljačka tijela Spomen-područja Jasenovac. Je li javnost to honorirala i zašto je svaka diskusija o Jasenovcu osuđena na javne difamacije i histeriju?

Javnost uglavnom slabo prati i honorira pozitivne pomake. Da, konstituirali smo Savjet Spomen-područja Jasenovac i uspostavili dobru suradnju s predstavnicima naroda žrtava. Već nešto više od godinu dana Spomen-područje ima i novog ravnatelja koji je posvećen unapređenju rada ove ustanove. Nažalost, pogotovo u Srbiji još uvijek postoje pojedinci i skupine koji žele Hrvatima nametnuti kolektivnu krivnju falsificiranjem broja žrtava. Jedan takav istup vidjeli smo prije par dana u Strasbourgu kad je sin Vojislava Šešelja iznosio neistine o 700 tisuća žrtava Jasenovca i optužio hrvatskog premijera za fašizam. To, između ostalog, potiče one u Hrvatskoj koji relativiziraju ili čak negiraju zločine koji su se u Jasenovcu dogodili. Smatram da je važno da na tragu preporuka Vijeća za suočavanje s prošlošću, nastavimo poticati znanstvena istraživanja o Jasenovcu, da nastavimo s projektom kontinuiranog ažuriranja podataka o žrtvama, da s jednakim poštovanjem pristupimo komemoriranju nevinih žrtava svih nedemokratskih režima, a što se Jasenovca tiče, da radimo na edukativnim programima koji će osigurati da mlade ljude upoznamo s činjenicama o strašnim zločinima koji su ondje počinjeni.

 

Projekt digitalizacije kulturne baštine koji uskoro starta stajat će 80 milijuna kuna. Odakle toliki novac i što time dobivamo?

Radi se o novcu iz europskih fondova. Projekt je iznimno kompleksan, oko pola iznosa bit će ulog Ministarstva kulture u razvoj potrebne infrastrukture, a nešto više od 40 milijuna kuna uložit će se u opremanje baštinskih institucija opremom za digitalizaciju, u uspostavu potrebnih softvera i registara i u sam proces digitalizacije. Ključni partneri u provedbi bit će Hrvatski državni arhiv uključujući Kinoteku, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, HRT, Muzej za umjetnost i obrt i Muzejsko-dokumentacijski centar. Zakoni o arhivima i muzejima koji su usvojeni i Zakon o knjižnicama koji je u javnoj raspravi, između ostalog osigurali su i pravni temelj za nacionalni projekt digitalizacije u koji krećemo puno ambicioznije nego dosad. Cilj je da što veći dio naše bogate kulturne baštine bude dostupan i u digitalnom obliku.

bojan glavašević GLAVAŠEVIĆ: 'Mnoge stvari jesu zakonite, ali sigurno nisu moralne'

Situacija u HRT-u je i dalje užarena, a dijelu javnosti sporni su ugovori s neovisnim produkcijama. Jeste li zadovoljni takvom situacijom i može li se ona poboljšati samo promjenama zakona?

Moji stavovi o HRT-u su poznati, smatram da HRT-u treba dulje razdoblje stabilnosti, od uprave očekujemo da ispunjava odredbe ugovora koji je potpisan između Vlade i HRT-a, da osigura kvalitetne programe, pružanje javne usluge građanima i da puno više ulaže u podizanje standarda, profesionalizma i novinarske etike. Što se koregulacijskog sporazuma tiče, smatram da se radi o doprinosu uvođenju reda i transparentnijem poslovanju. Neshvatljivo mi je stigmatiziranje neovisnih produkcija kad znamo da se radi o obvezama koje propisuje naš zakon i da najuspješniji europski javni servisi puno veće postotke programa naručuju od neovisnih producenata što izravno potiče nacionalne kulturne i kreativne industrije.

 

Trakavica oko Matoševe kuće u Tovarniku i dalje traje. Odlično zamišljen, ali financijski preambciozan projekt na rubu je ponora. Hoće li se Ministarstvo pomoći?

Ministarstvo nije izravno uključeno, ne možemo se miješati u sudske sporove, ali pozorno pratimo sve što se događa. U kontaktu smo s vukovarsko-srijemskim županom i svakako ćemo se uključiti u završetak projekta kad se riješi pitanje vlasništva.

Ladislav Ilčić Denis Derk Hoće li i ministrica kulture ostati bez principijelnog Ilčića

Je li točan dojam da je država privremeno odustala od uređenja nove zgrade i novog postava Hrvatskog povijesnog muzeja?

Naša Vlada nije odustala od gradnje Povijesnog muzeja. Nažalost, pojedine odluke donesene za vrijeme Kukuriku Vlade, a koje su i predmetom istraga, dovele su do toga da je teško očekivati da se do okončanja postupaka nađe pravni temelj za nastavak gradnje Povijesnog muzeja na ovoj lokaciji. Razmatramo sve opcije i ako brzo ne nađemo način kako deblokirati projekt u Jagićevoj, tu ćemo zgradu morati prepustiti Ministarstvu državne imovine i tražiti novu lokaciju. Tužna sam jer da je Ministarstvo kulture 2012. započelo gradnju po tada važećem projektu, mogli smo već biti blizu useljenja, a možda i obilaziti stalni postav tako važne nacionalne kulturne institucije.

 

Ima li nade da zagrebački HNK dobije drugu scenu u NSK?

Druga scena je nužna, nemoguć je suživot triju nacionalnih ansambala na jednoj sceni. Najgore je to što se za mnoge predstave mjesecima ne može nabaviti karta, a uprava ne može dodati više izvedaba jer jednostavno nema slobodnih termina. Kao što smo i najavili, riješit ćemo pitanje druge scene. U ovom trenutku najizgledniji je nezavršeni prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice koji naša Vlada namjerava, poslije 30 godina, potpuno završiti i staviti u funkciju kulture, obrazovanja i znanosti.

 

Niste profesionalna političarka nego znanstvenica. Koliko vam znanstvena praksa vrijedi u političkoj areni?

Dvadeset pet godina moga profesionalnog rada bavim se kulturom i međunarodnim odnosima. Tri puta sam dosad iz sustava znanosti “prelazila” u državnu upravu ili izvršnu vlast, uvijek u vladama HDZ-a. Radila sam i kao konzultantica za međunarodne organizacije koje se bave kulturom, međunarodne zaklade, radila sam istraživanja ili druge projekte za europske i izvaneuropske vlade, a najviše sam se bavila komparativnim istraživanjima kulturnih politika. Svo to iskustvo i kontakti uvelike mi pomažu u ovom poslu. Ipak, dužnost ministra prvenstveno je politička funkcija, članica sam Vlade zbog toga što me u svoj tim pozvao premijer Plenković kako bismo proveli program s kojim je pobijedio na izborima.

Nina Obuljen Koržinek
1 / 3
Nina Obuljen Koržinek
IZBOR ZA ŠEFA HAKOM-A Iz Obuljenova kruga poručuju: Rodbinska veza nema utjecaja Regulatorne agencije Tonko Obuljen na čelu HAKOM-a
sas
PREVENTIVA
Liječnik savjetuje: U ovim situacijama je potrebno tražiti drugo mišljenje stručnjaka

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar U_hljeb U gsg vg
    U_hljeb U gsg vg:

    ministrica ima krivo ili samo tako priča... od kad je prijateljica porodice plenković postala je ministrica, navodno desne vlade ili vlade desnog centra...svojim djelima i državnim novcima ono potpomaže ideju regiona i na tom putu preuzima u ime RH dio ... prikaži još!o krivnje za rat kakav je bio.. ministrica i premijer neka daju ostavke i poštede nas svog doprinosa RH.... milanović je za vas I klasa...

  • Avatar fuk-po
    fuk-po:

    Netko tko financira i organizira predstave s vađenjem zastava iz vagine usred Hrvatskog narodnog kazališta, a sve što radi je to da štiti kriminalce i udbaše još i dobro prolazi.

  • bakulušić:

    "Mediji bliski mome prethodniku" je izmišljena kategorija jer u Hrvatskoj takvo nešto ne postoji. U Hrvatskoj su svi mediji bliski vladajućoj komunističkoj i partizanskoj djeci.