Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Gourmet

Treba li nam zaista meso u prehrani ili se može bez njega? Nutricionisti kažu...

Nutricionistica Ivana Šimić tvrdi da nam u prehrani ne treba meso, dok nutricionist Risto Čebedžija smatra da je meso važno u ljudskoj prehrani
06. srpnja 2015. u 08:23 17 komentara 28813 prikaza
Govedina
Foto: Thinkstock
Pogledajte galeriju 1/6

Kako birati i kako pripremiti meso, a koje dobrobiti nudi vegetarijanska prehrana, objašnjavaju nutricionisti Ivana Šimić i Risto Čebedžija.


Koliko je uistinu meso važno u ljudskoj prehrani, odgovara nutricionist Risto Čebedžija

Raznovrsnom prehranom s mesom i ribom unosimo cink, kojeg ima u ribi i koji je nadoknadiv, ali i vitamin B12 kojega ima samo u mesu. On ima zaista širok spektar djelovanja. Između ostalog, sudjeluje u stvaranju hemoglobina.

Izvor cinka je riba. Ima ga u voću, ali slabija mu je apsorpcija jer ga priroda u takvim namirnicama kombinira s vlaknima zbog kojih samo prođe kroz organizam. Kod manjka cinka dolazi do problema u muškoj spermatogenezi ili se, primjerice, sportaši teže oporavljaju nakon fizičke aktivnosti.

Aminokiseline

U odnosu na vegansku prehranu, mesom se unosi više aminokiselina. No, zbog velikog unosa voća i povrća vegani unose puno vlakana i crijeva im bolje rade. Govorimo li o udjelu kolesterola, najzdravija je konjetina i zečetina. To su mesa koja ga uopće nemaju i koja bi se trebala jesti. Krto crveno meso je zdravo i treba ga jesti da bismo unijeli potrebne aminokiseline, ali ne smije se pretjerivati da ne unesete previše zasićenih masnih kiselina.

Riba je preporučljiva, a obično se preporučuje i piletina i puretina. No, kod odabira je bitan i proizvođač jer kod nekih proizvođača to meso zna imati veći udio vode, što nije dobro. Mesa koja bi se trebalo konzumirati u manjim količinama su svinjetina i janjetina jer imaju visok udio zasićenih masnih kiselina. Naša kuhinja sadrži puno i previše mesa.

Kvalitetno meso

No, opet ne unosimo prave aminokiseline jer ne jedemo kvalitetno mesno. U istočnoeuropskoj kuhinji voli se meso pržiti u dubokom ulju, odnosno pohati, dakle uz zasićene masne kiseline koje sadrži meso dodaje se još pržena ulja.

Čovjek je svejed pa naš metabolizam može podnijeti meso, ali ako ga još natopimo uljem, teško da će se kvalitetno preraditi i tijelo će ga skladištiti u vidu masnih naslaga. Meso je najbolje pripremati na grilu bez ulja ili ga skuhati. Kombinirate li najbolje iz veganske i iz raznovrsne prehrane, dobit ćete mediteransku prehranu. Nju je Svjetska zdravstvena organizacije proglasila jedinom zdravom i preporučljivom.

Zdrav obrok ujutro mogu biti zobene pahuljice s mlijekom bez laktoze, jer većina odraslih ne podnosi laktozu, i jedna banana ili jabuka. Za ručak komad grilanog pilećeg ili purećeg filea bez ulja uz kuhanu brokulu i zelenu salatu. Brokulu ili neko drugo kuhano povrće poprskati s malo maslinovog ulja i limuna. To će poboljšati apsorpciju željeza koje možete unijeti kroz kuhano povrće. To je lagani jelovnik bez ugljikohidrata koji je dobar i za ljeto.


Koje su dobrobiti veganske prehrane i zašto vam ne treba meso, objašnjava nutricionistica Ivana Šimić

Izbalansirana i raznolika vegetarijanska prehrana nudi mnoštvo nutritivnih dobrobiti. Sadrži manje zasićenih masnih kiselina i kolesterola, ali više prehrambenih vlakana, magnezija, kalija, vitamina C, vitamina E, folne kiseline, karotenoida, flavonoida...

Vegetarijanci u prosjeku žive dulje, imaju niži indeks tjelesne mase, rjeđe obolijevaju od karcinoma debelog crijeva, dojke i prostate, imaju manji rizik nastanka od bolesti srca i krvnih žila te dijabetesa. Prehranom namirnicama biljnog podrijetla pozitivno se utječe i na smanjenje iskorištavanja i ubijanja životinja te na goruće ekološke probleme povezane s proizvodnjom hrane životinjskog podrijetla.

Ukusne zamjene

Voće, povrće, mahunarke, žitarice, sjemenke i orašasti plodovi čine osnovu prehrane. Danas je svakako i veća ponuda proizvoda koji služe kao ukusna zamjena namirnicama na koje su ljudi naviknuti (biljna „mlijeka", paštete, odresci...).

Sve je više restorana, hotela i cateringa koji su svoju ponudu dopunili bezmesnim jelima, ali i isključivo veganskih restorana. Najveći problem su još uvijek javne institucije, većina ih nema mogućnost vege obroka.

Dobro izbalansirana vegetarijanska prehrana može zadovoljiti sve potrebne nutrijente. Vegani trebaju unositi suplement vitamina B12. Kod planiranja prehrane stavlja se naglasak na esencijalne aminokiseline, omega-3 masne kiseline, željezo, cink, kalcij, vitamin D i vitamin B12.

Usporavanje starenja

Istraživanja su pokazala da dobro izbalansirana vegetarijanska prehrana može prevenirati manjak nutrijenata kao i kronične bolesti povezane s načinom prehrane. Antioksidansi, obilno prisutni u namirnicama biljnog podrijetla, štite nas od karcinoma i srčanih oboljenja, usporavaju starenje i poboljšavaju pamćenje.

Samo jedan dan u tjednu na biljnoj prehrani promjena je u korist poboljšanja zdravlja i očuvanja okoliša. Zeleni ponedjeljak dio je kampanje koja se provodi u više od 30 zemalja u svijetu, a donosi mnoštvo informacija i recepata kako idealno započeti tjedan.

Slikovito se primjer obroka bez mesa može prikazati tanjurom čiju polovicu zauzima povrće u raznim bojama, četvrtinu tanjura mahunarke po izboru (grah, leća, grašak, slanutak, bob), tofu ili gljive i četvrtinu tanjura čine cjelovite žitarice (integralna riža, ječam, zob, heljda, proso ili integralna tjestenina).

Stem industrija
RUŠIMO MITOVE
STEM industrija: Oni zarađuju više od prosjeka, sve više žena se etablira u tom sektoru i utječu na rast gospodarstva
  • antiretaj:

    "Vegetarijanci u prosjeku žive dulje" Ovo je klasični primjer krivog korištenja statistike. Udio vegetarijanaca u populaciji nije velik I zato je dobro vidjeti tko su vegetarijanci zapravo. A kad to pogledamo vidjet ćemo da se radi uglavnom o urbanoj populaciji, ... prikaži još!ji, bolje obrazovanoj I sigurno imućnijoj od prosjeka, što znači I da više ulažu u svoje zdravlje kao dio svog živptnog stila. Jednako tako se može I zaključiti da je bolje biti bogat, nego siromašan jer bogati dulje žive, ali ne žive duže zato što imaju više novaca, nego zato što taj novac koriste za poboljšanje svojeg zdravlja. Siromašni vegetarijanac u nekom selu daleko od redovne zdravstvene skrbi sigurno živi kraće od prosjeka.

  • Karin V:

    ''Govorimo li o udjelu kolesterola, najzdravija je konjetina i zečetina. To su mesa koja ga uopće nemaju i koja bi se trebala jesti.'' Ova izjava je nevjerojatno netočna. Kako je mogao tako nešto uopće izjaviti?! Ne postoji meso koje ne ... prikaži još! sadrži kolesterol. Konjetina: sadržaj kolesterola je prosječan (75 mg/100 g).

  • Tomasmatosek:

    Vitamin B12 kojega ima samo u mesu?? Glupost. Odakle onda zivotinje dobivaju B12? B12 ima samo veze za zdravim želudcom veze, a i biljke imaju B12. Na povrisi od voca, povreca sastoji skuplja se B12, ali se nesme odprat.Baktereie stvaraju ... prikaži još!varaju B12. Naprimjer: ječam trava, kiseli kupus, alge i tako dalje. Covjek je ist meso i stvara u svom želudcu sam B12. ( ako je zdrav )