Godinama se jedna od najpoznatijih javnozdravstvenih poruka odnosila na pušenje i njegove smrtonosne posljedice. No stručnjaci sve češće upozoravaju na još jednu svakodnevnu naviku koja izgleda bezazleno, a može ozbiljno utjecati na zdravlje. Riječ je o dugotrajnom sjedenju. Mnogi ljudi danas provode i do deset sati dnevno sjedeći za radnim stolom, na sastancima, u automobilu ili pred ekranima. Takav način života može se činiti neizbježnim, osobito onima koji rade uredske poslove. Ipak, sve više dokaza povezuje predugo sjedenje s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i prerane smrti, piše The Conversation.
Ljude se često savjetuje da više vježbaju i zdravije jedu, što je važno, ali ne rješava cijeli problem. Čak i osobe koje redovito treniraju mogu biti izložene zdravstvenim rizicima ako ostatak dana provedu gotovo nepomično. Drugim riječima, jutarnje trčanje ne može u potpunosti poništiti osam sati sjedenja za računalom. Važno je razlikovati tjelesnu neaktivnost od sjedilačkog ponašanja. Tjelesna neaktivnost znači da osoba ne vježba dovoljno, dok sjedilačko ponašanje označava duge periode sjedenja ili ležanja uz vrlo malu potrošnju energije. Netko, dakle, može biti fizički aktivan, ali istodobno previše sjediti.
Kada tijelo dugo miruje, počinju se događati promjene koje utječu na metabolizam i cirkulaciju. Aktivnost mišića se smanjuje, pa tijelo teže preuzima glukozu iz krvi, što s vremenom može pridonijeti inzulinskoj rezistenciji. Usporava se i metabolizam masnoća, a protok krvi postaje manje učinkovit. Takve promjene mogu povećati rizik od povišenog šećera u krvi, lošijih vrijednosti kolesterola, nakupljanja masnog tkiva oko trbuha i povišenog krvnog tlaka. Dugotrajno sjedenje utječe i na mišiće, zglobove i kralježnicu. Nepravilno držanje i manjak pokreta opterećuju vrat, ramena i donji dio leđa, zbog čega su bolovi česti među uredskim radnicima.
Posljedice nisu samo fizičke. Dugo sjedenje može smanjiti budnost, koncentraciju i razinu energije. Mnogi zaposlenici koji satima ne ustaju od stola osjećaju se tromije, umornije i manje produktivno.
Rješenje ne mora biti komplicirano niti zahtijeva veliku promjenu radnog dana. Istraživanja pokazuju da kratko ustajanje ili kretanje od dvije do pet minuta svakih 30 do 60 minuta može pomoći metabolizmu glukoze i smanjiti dio kardiometaboličkog rizika. Male, redovite pauze zato mogu imati veći učinak nego što se na prvi pogled čini. Neke organizacije već pokušavaju uvesti više kretanja u svakodnevni rad. Sastanci u hodu, podsjetnici za istezanje, kratke pauze između zadataka i radni stolovi koji se mogu prilagoditi za stajanje samo su neki od načina. Važan je i prostor pa stepenice koje su lako dostupne ili hodnici koji potiču kretanje mogu pomoći zaposlenicima da manje sjede.
Poruka stručnjaka je jednostavna: redovita tjelovježba jest važna, ali nije dovoljna ako ostatak dana provedemo u stolici. Zdravlje se ne čuva samo odlaskom na trening prije ili poslije posla, nego i time što tijekom radnog vremena češće ustajemo. Kratka šetnja za pauzu, stajanje tijekom telefonskog razgovora ili nekoliko minuta kretanja između sastanaka možda zvuče sitno, ali za moderno tijelo naviknuto na sjedenje mogu značiti mnogo.
Lijepa okućnica bez stalnog zalijevanja: Ovih 7 cvjetnih grmova raskošno će cvasti i na najjačem suncu
Otvori KEKS Pay
