Litra uvoznog trajnog mlijeka na policama nekih trgovačkih lanaca s visokim se 'celzijevcima' istopila i na 0,45 eura, dok domaće, čak i kada je na akciji ne pada ispod 0,84 ili 0,85. Iako mnogi cente doživljavaju kao nekad lipe – i više od toga ostavljaju kao 'tringlt' uz nekoliko puta skuplji espresso u kafiću – na 40 centi ili svojedobne 3 kune razlike potrošači drukčije gledaju u dućanu. Proizvođači su ogorčeni – tvrde kako se ovakvom trgovačkom praksom šalje poruka kako nam domaća proizvodnja – a ni prerada mlijeka ne treba ako uvozno trajno mlijeko s 2,8% mliječne masti, zajedno s ambalažom, čepom, transportom, logistikom... u trgovini može biti jeftinije od otkupne cijene litre svježeg mlijeka koju Vindija, Dukat, Podravka Agri, Veronika... plaćaju domaćim farmerima. K tome, trajno, UHT mlijeko s 2,8% m.m. u nas je i na Vladinoj listi proizvoda s ograničenim cijenama – i može stajati najviše 1,03 eura/l.
PROIZVOĐAČI OGORČENI
Litra trajnog uvoznog mlijeka 0,45 eura, a domaćeg nema ispod 0,84
Zdravko Barać, čelnik Hrvatske mljekarske udruge, kaže da se gotovo godinu dana, zbog prekomjerne proizvodnje mlijeka u EU, tzv. “viškovi” trže po cijenama koje su značajno niže od prosječnih otkupnih cijena unutar zajedničkog tržišta
Komentara 11
DX
Uzmete po litru mlijeka od jeftinijeg do skupog , analizirate kvalitetu i tek onda dolazimo do toga kaj je skupo, a lajz je povoljno.
ZO
Kriminal. Hrvatski.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Ne znam dali je istina, ali pričaju neki ljudi koji se razumiju u financije i poljoprivredu da se, u proteklih 20-tak i više godina, srajtalo na milijarde eura, a nije se maklo dalje od kokošinjca. Gdje su pare od poticaja? U skupim automobilima (da se ima ići na njivu), najskupljim traktorima, apartmanima na moru, stanovima da djeca ne moraju u podstanare kada studiraju, u stanovima u gradskim središtima, da djeca imaju gdje stanovati kada se zaposle, a zaposliti će se sigurno jer su umreženi svi koji nešto znače i imaju (biznis, politika, itd). U gradu, priča narod, najviše stanova pokupovali OPG-ejci što znači da se ne ulaže u efikasniju, kvalitetniju, i jeftiniju hranu, i sada kada se ima konkurencija, kuka se. Kada se nema, proda se, npr. apartman na moru, ako ga se ne renta jer i to se radi, a za poljoprivrednu proizvodnju se baš i ne mari. Da budemo jasni, NE SVI, i njima isprika i kapa do poda. Zato neki kukaju (penzioneri najviše) da je hrana skupa (nikada trešnje nisu bile 10€ kila), pa im se odgovara neka jedu "par-nepar", biti će zdraviji. Sramota da čovjek koji je radio 40 godina, danas ne može unuku kupiti loptu. J...š takvo društvo u kojem ne možeš zaposliti ni invalidno dijete jer nisi u "vrzinom kolu" . Ma gdje su ti igrači bili ´91? Za takve je sirotinja ratovala, ali to je povijest koja se ponavlja. Ma i ja pišem gluposti jer koga briga za što.