Iako broj smrtnih slučajeva od raka u nekim zemljama opada zahvaljujući boljoj prevenciji, ranijem otkrivanju i personaliziranoj skrbi, stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajući trend: neke vrste raka sve se češće dijagnosticiraju kod osoba mlađih od 50 godina. Na dio rizika, poput genetike, ne možemo utjecati, no postoje svakodnevne navike koje mogu imati važnu ulogu. Jedna od onih o kojima se premalo govori je i kvaliteta sna, piše Yahoo Health.
Onkolozi ističu kako se sve više prepoznaje veza između lošeg sna i većeg rizika od razvoja raka. Objašnjenje se krije u činjenici da se tijekom kvalitetnog odmora tijelo obnavlja, popravlja oštećenja u stanicama i jača obrambene mehanizme. Kada je san kronično loš, ti procesi mogu biti narušeni.
Prvi problem je utjecaj na hormone. Redovit san pomaže regulaciji unutarnjeg biološkog sata i hormona poput melatonina, koji ne pomaže samo kod uspavljivanja, nego sudjeluje i u procesima rasta i obnove stanica. Ako je san poremećen, može se smanjiti lučenje melatonina, a time i njegovi zaštitni učinci. Loš san može oslabiti i imunosni sustav. Dok spavamo, tijelo prepoznaje i uklanja oštećene ili abnormalne stanice. Ako nema dovoljno kvalitetnog sna, taj proces može biti manje učinkovit, što znači da štetne stanice mogu dulje ostati u organizmu. Treći važan čimbenik je kronična upala. Kratkotrajna upala pomaže tijelu da se oporavi od ozljede, ali dugotrajna upalna stanja mogu oštetiti zdravo tkivo i stvoriti uvjete u kojima se bolest lakše razvija. Stručnjaci upozoravaju da kronično loš san može povećati razinu upale u tijelu.
Ne treba zanemariti ni neizravni učinak neispavanosti. Kada smo iscrpljeni, češće posežemo za brzom i nekvalitetnom hranom, preskačemo tjelovježbu i teže održavamo zdravu tjelesnu težinu. A prehrana, kretanje i tjelesna masa važni su čimbenici u prevenciji brojnih bolesti.
Za bolji san stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih koraka. Alkohol prije spavanja nije dobar izbor jer, iako može pomoći da brže zaspimo, smanjuje kvalitetu dubokog, obnavljajućeg sna. Korisno je odlaziti na spavanje i buditi se u približno isto vrijeme svaki dan jer tako tijelo lakše održava prirodan ritam. Ekrane bi trebalo ograničiti prije odlaska u krevet jer plavo svjetlo mobitela, tableta i televizora može ometati proizvodnju melatonina. Spavaća soba trebala bi biti tamna, tiha i hladnija, kako bi tijelo lakše ušlo u faze sna važne za obnovu.
Ako se unatoč promjenama i dalje budite umorni, hrčete ili sumnjate na poremećaj spavanja, dobro je potražiti savjet liječnika. Kvalitetan san nije luksuz, nego važan dio brige o zdravlju, jednako kao i pravilna prehrana, kretanje i redoviti preventivni pregledi.
Lijepa okućnica bez stalnog zalijevanja: Ovih 7 cvjetnih grmova raskošno će cvasti i na najjačem suncu