Pojam brain rot posljednjih se godina često pojavljuje na društvenim mrežama. Najčešće ga se povezuje s bizarnim memeovima nastalima uz pomoć umjetne inteligencije. U stvarnosti opisuje stanje povezano s dugotrajnim izlaganjem površnom sadržaju koji ne zahtijeva gotovo nikakav mentalni angažman. Popularnost ovog izraza bila je toliko velika da ga je Oxford 2024. godine proglasio riječju godine. Psihijatar Gary Small objašnjava da nije riječ o službenoj medicinskoj dijagnozi, nego o izrazu kojim se opisuje mogući pad kognitivnih sposobnosti povezan s navikama korištenja interneta.
Iako znanstvenici još nemaju konačan odgovor može li takav sadržaj trajno promijeniti mozak, sve je više istraživanja koja pokazuju da pretjerano vrijeme provedeno pred ekranima može utjecati na pažnju, pamćenje i sposobnost usredotočivanja. Jedan od razloga mogao bi biti dopamin, neurotransmiter povezan s osjećajem zadovoljstva. Svaki novi video ili nova objava mogu nakratko izazvati ugodan osjećaj, zbog čega korisnici nastavljaju skrolati u potrazi za novim sadržajem. S vremenom takva stimulacija može postati iscrpljujuća, a kod nekih ljudi razviti i naviku kojoj se teško oduprijeti.
Stručnjaci s portala WebMD ističu da problem nije samo u društvenim mrežama, nego općenito u načinu korištenja tehnologija poput mobitela i laptopa. Dugotrajno gledanje kratkih videa, istodobno pregledavanje više aplikacija, neprestano provjeravanje vijesti ili višesatno igranje videoigara također mogu pridonijeti osjećaju mentalnog zamora. Mozak pritom ostaje pasivan jer ne mora rješavati složenije zadatke, zbog čega se s vremenom može smanjiti sposobnost duljeg održavanja koncentracije.
Posljedice brain rota nisu zanemarive i ne treba ih olako shvatiti. Mogu se očitovati kroz poteškoće s obavljanjem radnih obveza, čitanjem knjiga ili održavanjem koncentracije tijekom razgovora. Istraživanja upućuju i na moguću povezanost pretjeranog vremena pred ekranima s lošijim pamćenjem, slabijim donošenjem odluka te većom razinom stresa i tjeskobe, osobito kod osoba koje često prate uznemirujuće vijesti.
Potpuni odmak od tehnologije danas je teško ostvariv, a mnogima i nemoguć. Mobiteli, računala i društvene mreže postali su dio svakodnevice pa je realnije pokušati pronaći ravnotežu nego ih u potpunosti izbjegavati. Korisnim se pokazalo, tvrde stručnjaci, isključivanje obavijesti, povremene pauze od ekrana te izbjegavanje neprestanog prebacivanja s jedne aplikacije na drugu. Mozgu jednako tako koriste aktivnosti koje ga potiču na razmišljanje.
Čitanje knjiga, učenje novih vještina, hobiji, boravak u prirodi i redovita tjelesna aktivnost povezani su s boljom koncentracijom i očuvanjem kognitivnih funkcija. Pozitivan učinak imaju i druženja uživo jer tijekom razgovora mozak obrađuje izraze lica, govor tijela i druge društvene signale koje komunikacija putem ekrana ne može u potpunosti zamijeniti. Problem nije u samoj tehnologiji, nego u načinu na koji je koristimo. Povremeno skrolanje neće ugroziti vaše misaone funkcije, ali velik dio slobodnog vremena proveden uz kratke i površne sadržaje ostavlja sve manje prostora za aktivnosti koje potiču učenje, pamćenje i koncentraciju.
Otvori KEKS Pay
