Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Oboljeli moraju odustati od terapije kad se mijenja cijena lijeku jer nemaju za nadoplatu

Promjene u cijenama od nekoliko desetaka kuna nekima se neće činiti velikim, ali pogađaju mnogo više ljudi od slučajeva s posebno skupim lijekovima i pokazuju socijalno stanje građana.
23. svibnja 2018. u 11:02 0 komentara 374 prikaza
Prosvjed
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Kaže se da za lijek ne treba zahvaljivati, no s druge strane cijene lijekova nerijetko su astronomski visoke, zbog čega bolesnima liječenje postaje nedostupno. To je apsurdno jer, za koga je lijek ako ne za bolesne?! U takvim se okolnostima javnost često mobilizira pa se solidarnim prikupljanjem novca nastoji platiti terapija za oboljelog. Istodobno se postavlja pitanje opravdanosti visokih cijena lijekova i formiranja cijena lijekova općenito.

Laboratorij Prijete infekcije Veliki svjetski problem: Gljivice su otporne na sve više lijekova

– Mogao bih se složiti da su cijene lijekova ponekad pretjerane, ali trebamo razlikovati cijene lijekova koji još nisu na listama lijekova HZZO-a te ih se nabavlja interventno i cijene koje lijekovi postižu u pregovaranju s HZZO-om nakon podnošenja zahtjeva za uvrštenje na listu lijekova HZZO-a – navodi Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.

Nezadovoljstvo ljudi

Naime, za lijekove na osnovnoj i dopunskoj listi HZZO formira cijenu vodeći se cijenama u pet referentnih zemalja – Italiji, Sloveniji, Češkoj, Španjolskoj i Francuskoj, a nositelji odobrenja za pojedine lijekove odlučuju hoće li tu cijenu prihvatiti. Prihvate li je, lijek bude raspoređen na osnovnu listu i za pacijenta je besplatan, dok skuplji lijek stavljaju na dopunsku listu pa razliku između referentne cijene i cijene nositelja odobrenja plaća pacijent. Te se cijene mijenjaju tijekom godina kako se javljaju novi generički lijekovi, koji su jeftiniji (zato što proizvođač generičkog lijeka uoči registracije ne mora ponoviti vrlo skupa pretklinička i klinička ispitivanja koja je već prije proveo proizvođač inovativnog lijeka, a koja traju i do deset godina). Kod promjena cijena nerijetko dolazi do nezadovoljstva pacijenata, ponajviše kada se poveća nadoplata za lijek koji koriste za kroničnu bolest. Primjerice, činjenično je da jednaka djelatna tvar prisutna u dva lijeka oba čini jednako učinkovitima pa za HZZO prednost ima onaj jeftiniji. Međutim, moguće je da taj drugi lijek, generik, ne djeluje isto kod svih pacijenata, npr. unatoč istoj djelatnoj tvari, popratni je materijal od kojeg je napravljen različit pa možda baš boja ili neki drugi sastavni dio tablete izaziva smetnje pacijentu.

– Pisali smo više puta odgovornima o problemu do kojeg dolazi kad je neka terapija najdjelotvornija, a onda dođe do promjena cijena i tada oboljeli moraju odustati od te najdjelotvornije terapije jer su siromašni i ne mogu je doplaćivati. Takvi slučajevi najviše pogađaju oboljele, a i naše liječnike koji se nekada mjesecima trude pronaći najdjelotvorniju terapiju, a kad to uspiju, poslije poskupljenja moraju odustati od nje – kaže Mario Drlje iz Udruge hrvatskih pacijenata.

Primjer neugodnog iznenađenja što ga je donijela promjena na listama lijekova koja je nastupila od ožujka ove godine je i lijek Ultibro breezhaler s B liste, koji kao kronični bolesnik s KOPB-om koristi pacijent koji od drugih lijekova dobije aritmiju. Lijek je u prosincu 2017. doplatio 29,93 kn, a u ožujku mu je cijena bila 68,25 kn, odnosno 128% više. “HZZO ga je lani plaćao 350,65 kuna, a sada 304,69 kunu, što je 15% jeftinije pa bi valjda bilo logično da je lijek pojeftinio i pacijentima”, tvrdi ovaj upućeni pacijent.

Ako je tako, zašto je onda lijek za pacijente skuplji?! To nam pak u HZZO-u nisu objasnili, iako smo pitali, već smo dobili birokratski odgovor. “Nositelj odobrenja, koji je odgovoran za promet lijeka Ultibro breezhaler, nije prihvatio referentnu cijenu za skupinu u koju pripada navedeni lijek pa je zbog svoje više cijene originalnog pakiranja lijek uvršten na dopunsku listu lijekova s doplatom u iznosu razlike između cijene originalnog pakiranja lijeka i referentne cijene. Na osnovnu listu lijekova stavljene su kliničke paralele lijeka za koje su nositelji odobrenja ponudili cijene za originalno pakiranje koje su na razini referentne cijene ili niže”, napisali su u HZZO-u.

Iako ovakvi slučajevi s vrijednostima od nekoliko desetaka kuna pogađaju daleko više ljudi, najglasnije u javnosti odjeknu oni u kojima je riječ o posebno skupim lijekovima, koji nisu na listama lijekova. Osigurati posebno skupe lijekove predstavlja problem i za puno bogatija društva od našeg jer medicina napreduje posljednjih desetljeće-dva golemim koracima i događa se prava znanstveno-tehnološka revolucija. U 2016. godini u razvoj i istraživanje lijekova u EU uloženo je 35 milijardi eura. U dolasku je niz vrijednih i važnih inovativnih lijekova za onkologiju, psorijazu, cističnu fibrozu, zatajenja srca, visoki kolesterol i ostale bolesti srčano-krvožilnog sustava, a znatno se investira i u lijekove za demenciju i Alzheimerovu bolest. Svakom uspješnom lijeku prethode istraživanja koja traju i desetljećima, suradnja desetaka institucija, stručnjaka i bolesnika.

– U prosjeku samo jedna do dvije od deset tisuća molekula sintetiziranih u laboratorijima proći će sve faze razvoja koje su potrebne da bi lijek bio pušten u promet, a nakon što lijek uđe u proces pretkliničkih i kliničkih istraživanja, tek jedan od deset lijekova u razvoju dođe do faze primjene, odnosno do pacijenta – kažu u Inovativnoj farmaceutskoj inicijativi (IFI), gdje su okupljene 23 farmaceutske kompanije koje osiguravaju gotovo 60% lijekova u Hrvatskoj.

A što s ishodom liječenja?

Pri definiranju cijene u obzir uzimaju razinu inovacije lijeka, dostupnost drugih lijekova za istu bolest, razinu dodatne koristi koju lijek donosi u odnosu na dosadašnju terapiju. Istina je i da je ulaganje u inovativni lijek za rijetke bolesti, kojim će se liječiti vrlo mali broj ljudi, neisplativije od ulaganja u istraživanje lijeka za širu populaciju. Inovativni lijekovi uvelike poboljšavaju mogućnosti i ishode liječenja u usporedbi s drugim metodama liječenja te smanjuju druge troškove zdravstva, poput troškova operacija i bolničkog liječenja, kao i troškove bolovanja.

– U Hrvatskoj nemamo sustavnih registara ishoda liječenja, a još se manje ispituju ishodi liječenja prema iskustvima pacijenata. Zato se događa da na listama HZZO-a opstaju lijekovi koji su manje učinkoviti i zastarjeli, ali je zbog njihove dulje prisutnosti na tržištu njihova cijena znatno snižena. Međutim, njihovo propisivanje također predstavlja trošak za zdravstveni proračun. Trebalo bi pratiti ishode liječenja i na temelju relevantnih podataka revidirati liste lijekova HZZO-a – upozorava Belina. Podaci govore da od ukupnih troškova hrvatskog zdravstva samo 17,5% otpada na lijekove, a u usporedbi s drugim zemljama EU vidi se da se u Hrvatskoj najmanje troši na lijekove – liječi se manje ljudi, i to jeftinijim i starijim lijekovima.

dr. Željko Vojnović Novi lijekovi samo u klinikama 'Put je za nas smrtna presuda. To je okrutno' Upotreba antibiotika u dječjoj dentalnoj medicini jača od antibiotika Uzbuna u cijelom svijetu: Ova spolna bolest otporna je na lijekove! terapija svjetlom Fototerapija – postupak, djelotvornost i nuspojave
Skupili smo chefove Fuliranja
ADVENTSKA ČAROLIJA
Skupili smo chefove Fuliranja: Ovo su majstori adventskih delicija koji za vas spremaju street food čuda
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.