Američki predsjednik Donald Trump trebao bi u nedjelju u Mar-a-Lagu na Floridi ugostiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kako bi pokušali postići dogovor o američkom mirovnom planu, rekli su ukrajinski dužnosnici. Ovaj sastanak, smatraju analitičari, znak je znatnog napretka u pregovorima. Trump je, naime, prethodno rekao da će se sastati sa Zelenskim samo ako bude smatrao da je dogovor blizu. "Ne gubimo ni dana. Dogovorili smo sastanak na najvišoj razini – s predsjednikom Trumpom u bliskoj budućnosti. Mnogo toga može se odlučiti prije Nove godine", napisao je Zelenski na X-u. Planirani predsjednički sastanak slijedi nakon što su za vikend na Floridi održani razgovori između Trumpovih savjetnika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera te glavnih pregovarača iz Rusije i Ukrajine. Riječ je o najnovijem u dugom nizu sastanaka u posljednja dva mjeseca.
Uoči očekivanog sastanka u nedjelju sa Zelenskim, koji bi trebao iznijeti ukrajinski plan za postizanje mira, rekao je za Politico da ukrajinski predsjednik "nema ništa dok ja to ne odobrim". No, u intervjuu, piše Politico, Trump se mlako odnosio prema Zelenskijevom najnovijem pokušaju i nije žurio podržati prijedlog ukrajinskog predsjednika. "Nema ništa dok ja to ne odobrim“, rekao je Trump. "Pa ćemo vidjeti što ima", dodao je. Trump ipak vjeruje da bi mogao imati produktivan sastanak ovog vikenda. "Mislim da će s njim sve proći dobro. Mislim da će s [Vladimirom] Putinom sve proći dobro“, rekao je Trump, dodajući da očekuje da će uskoro razgovarati s ruskim vođom, "koliko god želi“, navodi Politico, javlja Hina.
Visoki američki dužnosnik opisao je razgovore na Floridi s Ukrajincem Umerovim i ruskim izaslanikom Dmitrijevim kao "pozitivne i konstruktivne". "S Rusima i Ukrajincima otišli smo najdalje što je bilo moguće. U posljednja dva tjedna ostvarili smo veći napredak nego prošle godine. Želimo gurnuti loptu u gol. Idemo u pravom smjeru", rekao je američki dužnosnik za Axios. Zelenski je u četvrtak razgovarao s Witkoffom i Kushnerom, a poslije su održani dodatni razgovori između njih dvojice, ukrajinskih pregovarača i ruskih dužnosnika. Kremlj je u petak potvrdio da je Jurij Ušakov, glavni pomoćnik predsjednika Vladimira Putina za vanjsku politiku, razgovarao s američkim kolegama. Visoki američki dužnosnik potvrdio je da je SAD spreman Senatu poslati na ratifikaciju sigurnosno jamstvo, čiji je tekst temeljen na članku 5 NATO-a.
"SAD i Europa pružit će Ukrajini sigurnosna jamstva. Napadne li Rusija Ukrajinu, uslijedit će vojni odgovor i sankcije će biti ponovno uvedene", rekao je Zelenski na brifingu s novinarima dodavši kako je i dalje glavna točka spoticanja zahtjev Rusije da kontrolira cijelu regiju Donbasa. SAD je predložio da područja s kojih bi se ukrajinske trupe trebale povući postanu demilitarizirana "slobodna ekonomska zona". Zelenski je inzistirao na ekvivalentnom povlačenju ruskih snaga s trenutne linije kontrole i naglasio da bi teritorijalni ustupci morali biti odobreni na referendumu. Prema riječima visokog američkog dužnosnika, Rusi – koji su se prethodno protivili prekidu vatre dok se konačno ne postigne dogovor – složili su se da bi za održavanje takvog referenduma bilo potrebno primirje. No dok Ukrajina želi 60-dnevno primirje, Rusi bi mogli zahtijevati da ono bude nešto kraće, rekao je dužnosnik.
Predsjednik Vladimir Putin rekao je nekima od vodećih ruskih poslovnih ljudi da bi mogao biti otvoren za zamjenu dijela teritorija koji kontroliraju ruske snage u Ukrajini za one u Donbasu koje nije osvojio, izvijestio je jučer list Komersant. Andrej Kolesnikov, novinar tog vodećeg ruskog lista, specijaliziran za Kremlj, rekao je da je Putin informirao najutjecajnije poslovne ljude o detaljima plana na kasnonoćnom sastanku u Kremlju 24. prosinca."Vladimir Putin ustvrdio je da je ruska strana i dalje spremna na ustupke koje je dao u Anchorageu'", izvijestio je Komersant. Putin želi cijeli Donbas, ali izvan tog područja "djelomična zamjena teritorija s ruske strane nije isključena", napisao je Kolesnikov.
Prema Komersantu, Putin je na sastanku s gospodarstvenicima također pokrenuo pitanje nuklearne elektrane Zaporižja, najvećeg nuklearnog postrojenja u Europi. Putin je rekao da se raspravlja o zajedničkom rusko-američkom upravljanju nuklearnom elektranom. Putin je također rekao da su Sjedinjene Države izrazile interes za rudarenje kriptovaluta u blizini elektrane te da bi se elektrana trebala koristiti za djelomičnu opskrbu Ukrajine, piše Komersant.
I dok se pregovarački timovi sastaju i razgovaraju, dotle žestoke bitke na bojištu ne prestaju. Ruske su trupe tako zauzele gotovo netaknuto sjedište ukrajinskog bataljuna u gradu Huljajpolju na jugoistoku Ukrajine koji se od početka rata 2022. nalazi u blizini prve crte bojišnice. Vojnici su pri tome očito ostavili i osjetljivu opremu što je izazvalo ogorčenost ukrajinskih komentatora. To područje proživljava veliku krizu s ukrajinske strane, a obratno se može reći za područje Kupjanska gdje su Rusi izgubili gotovo polovinu grada koji su osvojili prije nekoliko mjeseci. Situacija u Kupjansku nastavlja se pogoršavati za ruske snage, dio vojske je opkoljen, a Ukrajina ondje nastavlja svoju uspješnu protuofenzivu.
Pozornost javnosti izazvao je i novoobjavljeni transkript telefonskog razgovora između tadašnjeg predsjednika SAD-a Georgea W. Busha i Vladimira Putina, koji otkriva prave namjere čelnika Kremlja još 2001. On je i tada Ukrajinu smatrao umjetnom državom. Prema tajnim transkriptima razgovora, Putin je još 2001. porekao pravo Ukrajine na postojanje i prijetio ratom. U telefonskom razgovoru s Bushom, ruski je čelnik o zemlji koju će poslije napasti Rusija u travnju 2001. rekao: "Ovo nije nacija izgrađena prirodnim putem. To je umjetna država stvorena za vrijeme Sovjetskog Saveza." Transkript tog razgovora sada je objavio Američki nacionalni sigurnosni arhiv.
Otvori KEKS Pay
Zaglavili rusi u "Umjetnoj državi"