Iako danas nije toliko popularno kao kefir ili grčki jogurt, kiselo mlijeko i dalje zaslužuje svoje mjesto na prehrambenoj sceni zbog niza vrijednih nutrijenata koje nudi. Ovaj tradicionalni mliječni proizvod nastaje fermentacijom nepasteriziranog mlijeka i prepoznatljiv je po svom karakterističnom kiselkastom okusu. Taj okus duguje tvarima koje nastaju tijekom fermentacije – ponajviše mliječnoj i octenoj kiselini, etanolu i ugljikovom dioksidu, piše Krstarica.
Uključivanjem kiselog mlijeka u svakodnevnu prehranu unosite važne minerale poput magnezija, kalija i kalcija, ali i vitamine B-skupine, A, D i K. Osim što je nutritivno bogato, kiselo mlijeko ima i nizak kalorijski sadržaj – prosječno samo 50 kcal na 100 grama – te nizak glikemijski indeks, što ga čini odličnim izborom za osobe koje paze na prehranu.
Kiselo mlijeko je izvrstan prirodni probiotik. Bakterije mliječne kiseline povoljno djeluju na crijevnu mikrofloru – potiču rad crijeva, olakšavaju probavu i potpomažu regeneraciju sluznice probavnog sustava. Također, redovita konzumacija jača imunološki sustav.
Nutricionisti često ističu da kiselo mlijeko djeluje poput “usisavača za crijeva”. Potiče lučenje probavnih sokova, ublažava zatvor, a može pomoći i u sagorijevanju masnoća – zbog čega je odličan dodatak prehrani za one koji žele regulirati tjelesnu težinu.
Kada treba biti oprezan?
Iako kiselo mlijeko nema ozbiljnih kontraindikacija, ne preporučuje se djeci mlađoj od 10 mjeseci. Dobra vijest je da ga često mogu konzumirati i osobe s intolerancijom na laktozu, jer fermentacijom dolazi do značajnog smanjenja tog mliječnog šećera. Ipak, kao i sa svime, važno je konzumirati ga umjereno – osobito ako niste navikli na fermentirane proizvode, jer prevelike količine mogu izazvati blage probavne smetnje.
