Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Zašto balet imamo u samo tri grada?

Oboje cijenjeni koreografi, oboje ravnatelji nacionalnih baleta - ona u Rijeci, a on u SPlitu, prvi put rade zajednički balet na glazbu Leonarda Bernsteina
31. srpnja 2018. u 17:28 4 komentara 263 prikaza
Pogledajte galeriju 1/3

Prvi put u povijesti hrvatskog baleta povezala su se dva baletna ansambla nacionalnih kazališnih kuća, i to zahvaljujući ravnateljima Baleta HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke i HNK Split: Maši Kolar i Igoru Kirovu. Na Splitskom ljetu na programu je jedna baletna premijera, koprodukcijska. Na otvorenoj pozornici čarobnog Sustipana 2. kolovoza baletni ansambli riječkog HNK Ivana pl. Zajca i HNK Split izvest će plesni diptih pod nazivom “Bernstein pleše” koji u čast stogodišnjice rođenja Leonarda Bernsteina zajedno postavljaju Maša Kolar i Igor Kirov. Smislili su vrlo “zgodnu zamjenu”: Maša Kolar, koja je baletnu publiku oduševila sasvim novom i glazbenom i baletnom obradom Ravelova “Bolera” sa splitskim ansamblom postavlja plesni komad “Allegro” na probranu glazbu iz Beethovenovih simfonija, dok Igor Kirov, koji je lani oduševio baletom “Derviš i smrt”, s riječkim baletanima brusi komad “Pisma za njega” koji je utemeljen na knjizi “Pisma Leonarda Bernsteina” autora Nigela Simeonea i glazbi samog Leonarda Bernsteina.

Praizvedena Atlantida U HNK Split uselio se neki novi zvuk

Kako je uopće došlo do ideje da vas dvoje postavljate “zajedno” jednu baletnu predstavu na 64. Splitskom ljetu, otkrijte nam što je uvjetovalo koprodukciju HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke i HNK Split?

Kolar: Pa, ideja je zapravo potekla od Igora. On je uložio napor za suradnju, a o ovom projektu razgovaramo od prošle godine. U početku nam baš i nije bilo potpuno jasno kako ćemo sve osmisliti jer radi se o dva potpuno različita i odvojena baletna ansambla koja imaju mršavo financijsko budžetiranje.

Kirov: Ja zapravo žarko želim da se prožima ono što je nacionalno. U Hrvatskoj postoje tri baletna nacionalna ansambla, a među nama ne postoji prava suradnja. Mislim kako to nikako nije dobro i kako stvari treba mijenjati jer u protivnom pitanje je kakva će nam biti budućnost.

Iz vašeg prvog odgovora dade se iščitati da su teatarski baletni ansambli unatoč tomu što jako dobro rade i na svoje predstave privlače sve više publike u popriličnim teškoćama. Odavno se po kuloarima šuška kako je balet “elitistička kategorija” i kako bi možda bilo dovoljno da ga ima samo glavni grad. Vas dvoje nudite nešto novo, zajedništvo i koprodukciju. Je li to budućnost?

Kolar: Koprodukciju vidim kao jedini način da opstanemo i napredujemo. Baletna umjetnost je vrlo specifična. Ona zahtijeva prostor u proračunu, zahtijeva prostor u vremenu i prostor u ljudstvu u drugačijem omjeru od onog što traže drama i opera. Činjenica je da riječke balerine i baletani nikad nisu nastupali u Splitu, ali i obrnuto. Zagrebački balet je bio u Rijeci i Splitu na gostovanju, ali mi nismo. Meni je, podcrtavam, posebno zanimljivo što je ovdje riječ o koprodukciji na umjetničkoj razini, a ne samo na razini ravnatelja dvaju baletnih ansambala. Mišljenja sam kako je važno, dobro i korisno da Igor plesačima u Rijeci dade nešto svoje, autentično. Njegova poetika i koreografski stil je drugačiji od moga. Želim da riječki ansambl, ali i publika doživi “njegovo svojstvo”, ali naravno i obrnuto. Da splitski baletani i ljubitelji baletne umjetnosti upoznaju i moj izričaj. Međutim vrlo bitnim smatram ono što će se događati nakon završetka 64. Splitskog ljeta, a to je da će diptih “Bernstein pleše” izvoditi zasebno i riječki i splitski baletni ansambli. Ova baletna predstava uvrštena je u repertoar HNK Ivana pl. Zajca za kazališnu sezonu 2018./2019. te će je pod nazivom “Alegro” i “Serenada” izvoditi članovi riječkog baletnog ansambla. Isto je i sa Splitom.

Kirov: Drago mi je da se riječki kao i ostali naši baleti imaju čime predstaviti. Bilježimo, istina, neka gostovanja, ali je stvarnost takva da suradnje na razini koprodukcija među baletima kazališnih nacionalnih kuća nije bilo. A potrebna je i moguća jer konkretno mi u Splitu imamo “Derviš i smrt” , zagrebački balet izvrsnu predstavu “Labuđe jezero” koju mi drugi ne možemo tako napraviti, a riječki balet izvodi “Macbeth”. Međusobna suradnja, gostovanja i koprodukcije među baletnim kompanijama u svijetu su uobičajene i česte. Veselim se što će se diptih “Bernstein pleše” u sljedećoj sezoni plesati u oba grada.

HNK Split Troje koreografa iz različitih kulturnih sredina ujedinjeno u baletu o odnosu Istoka i Zapada

Vas dvoje ste poznati i priznati koreografi, ali, što nipošto nije zanemarivo, i ravnatelji Baleta dvaju hrvatskih kazališta u gradovima koji su, uz Zagreb, s kojim se na žalost ne mogu uspoređivati, najznačajniji za hrvatsku kulturu i naše kulturne politike. Je li vam činjenica da ste ravnatelji prednost ili možda i nije budući da zasigurno imate manje vremena za vlastitu umjetničku kreativnosti, a i gospodarska kriza u Hrvatskoj se i te kako odražava na stanje u kulturi?

Kolar: Nedvojbeno je da postoje prednosti kad si na poziciji ravnatelja premda je to, ako radiš savjesno i kako treba, jako odgovorna dužnost koja zahtijeva i uzima puno vremena i energije i snage. Rijetko imam vremena biti u plesnoj dvorani i baviti se umjetničkim radom. Zato je ovo u Splitu za mene svojevrsni oblik rezidencije u kojoj se mogu baviti kreativnim izričajem. Ovakav tip suradnje i ovakva forma koprodukcije je jedna veća razina jer se, što nam je osobno zadovoljstvo, bavimo umjetnošću. Osim toga, novi plesači koje upoznajem me motiviraju i inspiriraju za daljnja stvaranja i kreacije. Niz je odrednica koje su nas ponukale da pokušamo ovaj “eksperiment” nakon kojeg ćemo vidjeti kako će dalje ići. Činjenica jest da u Hrvatskoj vlada nova, mlada energija, uvjerena sam da ćemo uspjeti pronaći način kako da preformuliramo sustav, da promijenimo način promišljanja o baletu, umjetnosti, kazalištima, kulturi.

Kirov: Naravno da ravnateljstvo nosi svoje prednosti, a mislim da je puno toga u dobroj i pravovremenoj organizaciji, volji i želji. Drago mi je da smo Maša i ja zajednički započeli nešto što će, duboko vjerujem, prerasti u neki oblik “rutine”. Smatram kako bi Ministarstvo kulture trebalo obratiti više pozornosti na ovo što radimo i osigurati nam malo veći proračun. Pri tome mislim kako bi novac koji na godišnjoj razini dobiju naša nacionalna kazališta trebalo na određeni način “preraspodijeliti”. Konkretno, zalažemo se za to da imamo program za, nazovimo to, “veliku i malu” scenu. Siguran sam da naše baletne predstave i te kako želi vidjeti publika u Osijeku, Varaždinu, Puli, Vukovaru, Čakovcu, Slavonskom Brodu, na otocima... To je moje iskustvo iz Nizozemske i drugih europskih država u kojima sam plesao. Tamo smo kao kompanije dobivali novac za turneje po manjim mjestima. I u Hrvatskoj je to vrlo izvedivo. Zašto naše predstave koje su, prema riječima onih koji se razumiju u baletnu umjetnost jako dobre, a ja tvrdim odlične, ne bi vidjeli i ljudi izvan Splita, Rijeke i Zagreba? Ministarstvo kulture trebao bi prepoznati naš rad i želju da educiramo publiku, naročito mladu. Dobar balet nije rezerviran samo za Zagreb, Rijeku i Split! Evo, mi prvi put otkada postoje Dubrovačke ljetne igre, a ovo im je 69. izdanje, idemo u Dubrovnik na gostovanje s dvije izvedbe baleta “Derviš i smrt” u kojima naslovnu ulogu pleše Tomislav Petranović, nacionalni prvak Baleta HNK Zagreb.

Zašto ste za prvo povezivanje dvaju baletnih ansambala nacionalnih kazališta izabrali baš Leonarda Bernsteina i u čemu je najvažnija razlika među vašim autorskim projektima, što ćemo vidjeti na otvorenoj pozornici na Sustipanu?

Kolar: Htjeli smo se pridružiti obilježavanju stogodišnjice rođenja Leonarda Bernsteina. Mnogi ansambli diljem svijeta tijekom ove godine svoja djela posvećuju tom maestru. Njega se ne smije gledati samo kao ikoničnog dirigenta. On je uistinu velikan dvadesetog stoljeća, umjetnik o kojem se kod nas premalo zna.

Vjerojatno je poznatiji u SAD-u, nešto manje u Europi. Leonard Bernstein je bio vrlo karizmatična osoba, naraštajima je ostavio puno pozitivnih stvari. Jedna od njih je i misionarstvo unutar glazbene umjetnosti. Odabrali smo jedno područje njegova djelovanja. Samo rijetki znaju za njegovu srčanost, a “ulazio” je u domove običnih ljudi i pričao im je o glazbi. Moj koreografski komad zove se “Allegro”. Bavim se Bernsteinovim načinom dirigiranja, gestama, rukama. Sama njegova pojavnost mi je golema inspiracija. Uzela sam snimku s njegova prvog dirigiranja probranih Beethovenovih simfonija u izvedbi Newyorške filharmonije iz 1968. godine. Ta je snimka brža, drugačija, žustrija, energičnija. Neke su kompozicije čak tridesetak sekundi brže. To me je dodatno inspiriralo. S obzirom na to da su izvedene pod bravuroznom dirigentskom palicom, sjajna su pozadina za moju, naravno apstraktnu viziju njegova identiteta i vrhunskog umijeća dirigiranja.

Kirov: Za razliku od Maše, ja se u svom dijelu ovog diptiha bavim baš njegovom glazbom. Moj koreografski projekt pod nazivom “Pisma za njega” (a nakon Splitskog ljeta u riječkom i splitskom kazalištu izvodit će se pod nazivom Serenada), prepun je žestokih i energičnih uspona i padova. Polazište svega bila mi je knjiga “Pisma Leonarda Bernsteina” autora Nigela Simeonea i na njoj sam zapravo utemeljio svoj komad. Bernsteinova pisma govore puno toga, među ostalim, i o tome kako je dirigent želio biti skladatelj, kako ga je vodila žena, kako je bio vrlo kompleksna osoba, u stalnoj borbi između konvencionalnog i izvankonvencionalnog, prepun energije, topline, humanizma, ljudskosti. Na apstraktan način prikazujem “Serenadu” koja se sastoji od pet dijelova, a oni gradiraju emocije i emocionalna stanja od drame do velike radosti. Glazba je isto takva, užasno up and down. Zato i planiramo da nakon ovoljetnih izvedbi, koje se zbog otvorenog prostora moraju plesati na snimljenu glazbu, od jeseni ovaj baletni diptih ide uživo, s orkestrom i u Rijeci i Splitu. To bi trebao biti pravi doživljaj – i za plesače i za publiku.

Bolero se pleše kroz scenografsku čaroliju Petre Pavičić BALETNA PREMIJERA Senzacionalni "Bolero" Maše Kolar pleše se kroz zlatnu kišu koja pada sa stropa HNK Zagreb

Kakva su vam iskustva s plesačima, što je bilo najteže u ovoj situaciju kada ste koreografirali za plesače koje ste prvi puta vidjeli. Kako je teklo upoznavanje, privikavanje, uvježbavanje, koliko je zapravo teško novim ljudima dočarati koreografiju koju ste osmislili?

Kolar: Moram priznati da su članovi baletnog ansambla HNK Split odlični, spremni za bijeli klasični, ali i suvremeni balet. Doista su me posebno motivirali. Isto sam tako uvjerena da će Igor s riječkim Baletom, jer je sto posto uvjeren da mogu, “preskočiti granice”. U mojoj koreografiji nastupa deset, a u njegovoj osam plesača. Svakako želim naglasiti da su uz nas u autorskom timu moja asistentica i dramaturginja Maja Marjančić iz Zagreba, Ana Aleksandra, mlada Riječanka koja potpisuje kostimografiju i oblikovatelj svjetla Nuno Salsinha iz Portugala. Dugujemo im veliku zahvalnost za realizaciju ovog djela i ove značajne suradnje.

Kirov: Uvijek je različito raditi s drugim ansamblima zbog različite energije, iskustava, potencijala. Treba vremena za pronalaženje zajedničkog jezika, ali ja sam vrlo zadovoljan plesačima HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke. Radili su na vrlo visokoj razini, prihvaćali sve korekcije, svi smo se trudili da postignemo zajednički cilj. Jako smo nestrpljivi da vidimo kako će publika reagirati na Sustipanu. Premijera je 2. kolovoza, a ja publici jamčim kako će sve naše plesačice i svi plesači dati sve od sebe.

07.08.2015., Split - Posljednja premijera ovogodisnjeg Splitskog ljeta, balet makedonskog koreografa Igora Kirova '5 do 12' izvedena je na sustipanskoj pozornici.  Photo: Miranda Cikotic/PIXSELL splitsko ljeto Kirov je ostvario 'prijetnju' i doista je uspio napraviti 'vau' baletnu predstavu

Pogledajte galeriju: Baletna predstava Derviš i smrt

1 / 18
Baletna predstava 'Derviš i smrt'

 

Vrtovi Hrvatske
Vrtovi Hrvatske
100% domaće voće i povrće sad je svima dostupno!

A1 izdvaja za Vas