Na Dubrovačkim ljetnim igrama, u prekrasnoj crkvici sv. Stjepana na Pustijerni, otvorena je izložba "Margariti" umjetnice Ivone Šimunović. Riječ je o monumentalnoj instalaciji smještenoj u prostor oltara, sastavljenoj od pet slika velikog formata koje zajedno čine polukrug, motiv kojem se ova apstraktna slikarica često vraća. A naziv izložbe, "Margariti", kao i sama lokacija, puni su simbolike, evocirajući legendu o, danas gotovo zaboravljenoj, hrvatskoj kraljici Margariti.
Kraljica Margarita, rodom rimska plemkinja, bila je supruga kralja Stjepana Miroslava, vladara iz dinastije Trpimirovića i starijeg sina Krešimira I. Stjepan i Margarita su, prema predaji, sredinom 10. stoljeća posjetili Dubrovnik te na mjestu starije crkvice na Pustijerni dali napraviti crkvu sv. Stjepana. U nju su zatim donijeli zlato, srebro i moći, odnosno relikvije brojnih svetaca, a govori se, i dva komada drva sv. Križa. No kralj Stjepan, nažalost, ubrzo umire – njegova vladavina trajala je samo pet godina. Postavši udovica, Margarita se potom vraća u Dubrovnik, gdje se zaređuje, te uz crkvu koju je pomogla sagraditi živi do kraja života kao redovnica, a na koncu je u njoj i sahranjena.
Zanimljivo je spomenuti i da se uz istu tu crkvu veže još jedna važna legenda, da se upravo tamo davne 971. godine, u noći na 3. veljače, svećeniku Stojku ukazao sveti Vlaho, upozorivši ga na mletačke snage koje su se spremale napasti Dubrovnik i tako spasivši Grad.
– Čim sam počela istraživati lokaciju izložbe, tema mi se nametnula sama. Taj prostor krije mnoge lijepe i neke zaboravljene priče, ali jesu li one romantizirane legende ili povijesne činjenice, meni je manje važno. Bilo mi je bitno ispričati jednu žensku priču kroz povijesnu protagonisticu, a to se sjajno poklopilo i s ovogodišnjom temom Ljetnih igara, na kojima su u fokusu upravo žene, žensko stvaralaštvo i ženska pitanja. Željela sam kroz Margaritu i iščitavanje njena života predstaviti živote drugih žena, i u povijesnom, ali i u suvremenom kontekstu. Ovo je stoga hommage Margariti, ali i svojevrstan hommage svim ženama – njihovim vrijednostima, krepostima i slabostima, njihovoj vidljivosti, odnosno nevidljivosti, no više od svega njihovoj upornosti i snazi i izdržljivosti. Jer smatram da, iako nam je sada zasigurno mnogo lakše nego što je to bilo našim prethodnicama, i dalje još tinjaju neke stare postavke i ponavljajući obrasci koje itekako moramo uvijek i nanovo mijenjati, a svoja prava potvrđivati i za njih se boriti – kaže Ivona Šimunović, ističući kako je ponosna što iza cijelog ovog projekta stoje žene.
– One su kustosica izložbe Jelena Tamindžija Donnart, osnivačica platforme Nomad – Hrvatskog ureda za suvremenu umjetnost Vanja Žanko, koordinatorica projekta Nikolina Pucić, koja je cijelu ovu priču gurala od samog početka, te naravno umjetnička ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Martina Filjak, koja mi je ukazala povjerenje. Toliko se svijeta na otvorenju, ali i posljednjih dana skupilo na ovoj, pomalo zanemarenoj lokaciji i čini mi se da smo je doista uspjeli ponovno probuditi i aktivirati, što je i bio moj cilj – veli umjetnica.
A kao što joj je prostor crkve sv. Stjepana nametnuo temu, otkriva nam, pružio joj je i inspiraciju.
– Znala sam da ovim radom ulazim u jedan sakralni prostor i tome sam pristupila s izuzetnim poštovanjem. Naravno da se moj rad nekako morao nadovezati na tu narativnu nit kršćanstva. I evo, dobila sam priliku napraviti oltarni poliptih – što je nešto što se u životu umjetnika ne događa često. Oltar je ipak mjesto sjedinjenja, vjenčanja, krštenja i žrtve, i nastojala sam sve te teme akumulirati u jedan rad, naravno, kroz ženski kontekst. Krenula sam s kružnicom jer i u ranijim mojim serijama radova uvijek postoji kružnica kao lajtmotiv. Naravno, ne samo moj – u povijesti vizualnih umjetnosti upotrebljavan je bezbroj puta kao simbol beskonačnosti, vječnosti, na kraju krajeva i života, jer život nam nikada ne dolazi u ravnim crtama, već uvijek u parabolama. Kružnica je bila nešto čime sam željela sve to izraziti. Može se referirati i na simbole kršćanstva, na hostiju, aureolu, rozetu... No ovog puta ostavila sam je nedovršenu. Ostavila sam svakom promatraču na volju da je dovrši na svoj način. Da sam kreira tu nevidljivu sferu, dimenziju koja je često i dosta moćnija i snažnija od onog što možemo vidjeti – zaključuje Šimunović.
Izložba "Margariti" zbog velikog interesa publike ostat će otvorena sve do 25. kolovoza.
Otvori KEKS Pay
