Da slučajnim odabirom iz šešira izvučemo, primjerice, deset Hrvata i pitamo ih o značaju Miroslava Krleže, dobili bismo unisone odgovore da je riječ o najznačajnijem piscu u Hrvata. Neki bi tu ocjenu sveli na 20. stoljeće, drugi je provukli i do naših dana. No što se zapravo krije iza toga? Što nam danas znači Krleža, što njegova djela znače hrvatskom kazalištu? Odgovori na ta pitanja nisu nimalo jednoznačni, a hipokriziju koja tu vlada najbolje oslikava situacija u kojoj se našao koreograf i redatelj Leo Mujić kada je radio balet “Glembajevi”. On je, naime, veliki dio vremena morao potrošiti na prepričavanje drame članovima internacionalnog ansambla Baleta HNK Zagreb, štoviše napravio je i sažetak drame, “priču” o Glembajevima. Zašto? Zato što nigdje u Hrvatskoj ne postoji prijevod tog najslavnijeg Krležina dramskog djela na engleski pa je tako, primjerice, japanskom plesaču Takuyi Sumitomu, koji je plesao Leonea, trebalo što ispričati, što “odglumiti” tko je taj čovjek, kakav je život živio do te presudne noći u kojoj se događa tragedija. A to je samo jedna sličica na temu tretmana Krleže, u kojem panegirici odjekuju, a djela su daleko od njih.
Što nam danas znači Miroslav Krleža?
– Naše se društvo spram Krleže ponaša nevjerojatno indiferentno! Stidljivo i suzdržano! – govori Goran Matović, glumac, scenarist i redatelj koji je velik dio svog rada posvetio upravo tom velikanu hrvatske književnosti te je utemeljitelj i organizator Festivala Miroslava Krleže koji će se ove godine održati deseti put (od 1. do 10. srpnja)
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.