- Dron pogodio zračnu luku u Dubaiju
- Trump zaprijetio NATO-u
- Macron zvao iranskog predsjednika
- Iran želi da kraj rata bude konačan
22:48 Donald Trump i njegov potpredsjednik JD Vance sudjelovali su na ceremoniji potpisivanja izvršne uredbe u Ovalni ured, gdje su se obratili okupljenim novinarima. Vance je ujedno zadužen za vođenje radne skupine koja se bavi suzbijanjem prijevara povezanih s državnim beneficijama. Tijekom razgovora s medijima, novinari su Vancea pitali podržava li u potpunosti američku operaciju Operacija Epski bijes u Iranu, s obzirom na to da je ranije kritizirao dugotrajne američke vojne misije u inozemstvu te se posebno protivio mogućem sukobu s Iranom. Kako prenosi BBC, više američkih medija ranije je izvijestilo da je Vance savjetovao Trumpu da ne pokreće napade na Iran.
Vance je odgovorio da želi da operacija bude što uspješnija. Na dodatno pitanje reagirao je kritikom medija, optuživši novinara koji ga je to pitao da pokušava posvađati njega i predsjednika Trumpa.
Donald Trump izjavio je da rat želi manje od bilo koga, ali da već godinama promatra poteze Irana. Ponovno je ustvrdio kako bi Iran, da posjeduje nuklearno oružje, sigurno posegnuo za njegovom upotrebom. Također je rekao da Iran ispaljuje projektile prema državama u krugu od oko 1600 kilometara, uključujući i one koje, kako tvrdi, nisu očekivale da će se naći usred sukoba.
Trump je dodao da je iransko vodstvo, prema njegovim riječima, potpuno nestalo te da trenutačno ne zna s kim bi SAD uopće mogao razgovarati. Rekao je da su brojni čelnici eliminirani i da se sada pojavljuju ljudi za koje, kako tvrdi, ranije gotovo nitko nije ni čuo.
Ranije tijekom dana izjavio je i da Sjedinjene Države ne znaju je li novi vrhovni vođa Irana, živ ili mrtav. Američki predsjednik također je poručio da bi svjetski čelnici iz zemalja poput Japan, Južna Koreja i Kina – koje velik dio svoje nafte transportiraju kroz Hormuški tjesnac – trebali biti zahvalni Sjedinjenim Državama. Dodao je da, osim zahvalnosti, očekuje i konkretnu pomoć, ističući da ga iznenađuje nedostatak spremnosti tih država da se uključe. Kako navodi Sky News, Trump je tijekom svog drugog javnog obraćanja u ponedjeljak ponovio niz ranijih tvrdnji o Iranu, ali i kritika upućenih saveznicima koji ne žele sudjelovati u operacijama osiguravanja plovidbe kroz Hormuški tjesnac. U govoru je ponovno iznosio digresije, pohvale vlastitim potezima i kritike političkih protivnika.
Govoreći o Ujedinjeno Kraljevstvo, britanskog premijera Keir Starmer nazvao je “dobrim čovjekom”, ali je dodao da je razočaran britanskim odgovorom na njegove pozive za sudjelovanje u operacijama protiv Irana. Istaknuo je da su Britance ranije smatrali svojevrsnim “Rolls Royceom među saveznicima”. U jednom trenutku Trump je uzeo model bombardera Northrop B-2 Spirit te ustvrdio da bi Iran već imao nuklearno oružje da prošle godine nije naredio zračne napade na iranska nuklearna postrojenja, u kojima su korišteni upravo ti bombarderi. Dodao je da bi, prema njegovu mišljenju, bez tih napada svijet mogao biti suočen s nuklearnim sukobom ili čak Trećim svjetskim ratom.
22:06 Značajna izraelska kopnena ofenziva u Libanonu mora se spriječiti jer bi mogla imati razorne humanitarne posljedice, rekle su u ponedjeljak u zajedničkoj izjavi Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Velika Britanija. Libanon je uvučen u rat na Bliskom istoku 2. ožujka nakon što je militantna skupina Hezbolah, koju podupire Iran, otvorila vatru na Izrael. Skupina je izjavila da joj je cilj osvetiti ubojstvo vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, koji je ubijen prvog dana američko-izraelskog rata protiv Irana. Izrael je odgovorio ofenzivom u kojoj je u Libanonu ubijeno više od 880 ljudi. Prema libanonskim vlastima, više od milijun ljudi protjerano je iz svojih domova, a više od 130.000 živi u kolektivnim skloništima. Izrael je Libanonu zaprijetio ofenzivom koja bi mogla doseći razmjere razaranja u Gazi. "Značajna izraelska kopnena ofenziva imala bi razorne humanitarne posljedice i mogla bi dovesti do dugotrajnog sukoba", navodi se u zajedničkoj izjavi Kanade, Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Italije. Dodaje se da je "humanitarna situacija u Libanonu, uključujući kontinuirano masovno raseljavanje, već duboko alarmantna". U izjavi se navodi da zemlje podržavaju napore libanonske vlade da razoruža Hezbolah. "Duboko smo zabrinuti zbog eskalacije nasilja u Libanonu i pozivamo na smisleno sudjelovanje izraelskih i libanonskih predstavnika u pregovorima o održivom političkom rješenju", priopćile su zemlje, pozivajući na "hitnu deeskalaciju".
20:47 Ministri vanjskih poslova država članica EU-a složili su se u ponedjeljak da treba ojačati pomorsku misiju Aspides u Crvenom moru, ali zasad nema interesa da se ona proširi i na Hormuški tjesnac.“U raspravi je istaknuta jasna želja za jačanjem ove misije, ali zasad nema apetita da se proširi njezin mandat i na Hormuški tjesnac”, izjavila je visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas. Misija EU-a Aspides uspostavljena je u veljači 2024. godine radi zaštite brodova od napada jemenskih hutista u Crvenom moru. “Hormuški tjesnac je sada u središtu pažnje, ali Crveno more i dalje ostaje kritično. Rizik da se hutisti uključe je stvaran, stoga moramo ostati oprezni”, rekla je Kallas. Hormuški tjesnac praktički je zatvoren za promet od početka američko-izraelskog napada na Iran krajem veljače, što je izazvalo veliki rast cijena nafte i ukapljenog plina jer je to jedina ruta kojom se izvoze ti energenti iz Zaljevskih zemalja. Američki predsjednik Donald Trump prošli je tjedan pozvao savezničke zemlje da pošalju svoje ratne brodove u tjesnac kako bi osigurale plovidbu tim putem.
19:15 Donald Trump kritizirao je Ujedinjeno Kraljevstvo zbog, kako je rekao, nedovoljne spremnosti da pomogne u sukobu s Iranom, posebno kada je riječ o osiguravanju plovidbe kroz Hormuški tjesnac. Izjavio je da je razočaran britanskim odgovorom te da ga je njihov stav iznenadio.
Trump je naglasio kako je očekivao veću potporu od jednog od najstarijih američkih saveznika, ističući da Sjedinjene Države ulažu znatna sredstva u NATO i sigurnost europskih partnera. Prema njegovim riječima, Velika Britanija u početku nije željela sudjelovati u operaciji protiv Irana u Hormuškom tjesnacu.
Kako prenosi Sky News, američki predsjednik je u jednom trenutku dao naslutiti da je od britanskog premijera KeirA StarmerA zatražio slanje dvaju nosača zrakoplova na Bliski istok, iako ga pritom nije izravno imenovao. Trump je rekao da britanski premijer u početku nije bio spreman na takav potez. Kasnije je, prema njegovim riječima, London ponudio slanje brodova, no ta je ponuda odbijena jer je rat u tom trenutku već bio praktički završen. Trump je taj razvoj događaja opisao kao „užasan“. Ipak, ostavio je mogućnost da se Velika Britanija uključi u buduće aktivnosti, dodajući kako očekuje da bi se trebala angažirati s puno više entuzijazma.
S druge strane, Trump je rekao da je razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuel Macron, za kojeg tvrdi da je spreman pomoći u osiguravanju i deblokiranju Hormuškog tjesnaca. Dodao je i da bi Marco Rubio uskoro trebao objaviti popis država koje su spremne pružiti potporu Sjedinjenim Američkim Državama u toj operaciji.
18:00 Donald Trump kritizirao je američke saveznike koji su odbili njegov poziv da pošalju ratne brodove kako bi sudjelovali u osiguravanju prolaska tankera kroz Hormuški tjesnac. Poručio je da takav odgovor pokazuje nedostatak lojalnosti prema Sjedinjenim Američkim Državama, unatoč dugogodišnjoj američkoj sigurnosnoj potpori tim državama.
Trump je rekao kako su mu neke zemlje poručile da su već na putu, iako nije želio otkriti o kojim je državama riječ. Prema njegovim riječima, pojedine države vrlo su spremne pomoći, dok druge pokazuju znatno manji interes.
Istaknuo je da SAD već godinama pomaže i štiti mnoge zemlje od različitih prijetnji, ali da neke od njih nisu pokazale veliko oduševljenje kada je riječ o sudjelovanju u ovoj operaciji. Dodao je da mu je razina njihove spremnosti i entuzijazma posebno važna.
Najavio je i da će njegova administracija naknadno objaviti popis država koje su pristale sudjelovati u operaciji, dodajući da neke od njih već šalju svoje snage, ali da je potrebno vrijeme da stignu na odredište.
Trump je pokušao potaknuti međunarodne partnere da pomognu u osiguravanju sigurnog prolaska naftnih tankera kroz taj strateški važan pomorski prolaz, no mnogi američki saveznici zasad su neodlučni ili su njegov zahtjev odbili.
Kao primjer naveo je države u kojima SAD ima raspoređene desetke tisuća vojnika koji ih štite od raznih prijetnji. Kada ih je, kako tvrdi, pitao imaju li brodove za razminiranje koje bi poslali u pomoć, odgovor koji je dobio bio je da se radije ne bi uključivali u operaciju.
Trump je zaključio da takav stav saveznika za njega nije iznenađenje te je ponovio svoju dugogodišnju kritiku da SAD često štiti druge zemlje, dok u situacijama kada Americi zatreba pomoć, te države nisu spremne uzvratiti istom mjerom.
5:50 Američki predsjednik Donald Trump u Bijela kuća komentirao je sukob s Iranom. Istaknuo je da su Sjedinjene Američke Države pogodile više od 7000 ciljeva u Iranu te uništile oko stotinu plovila. Prema njegovim riječima, iranske zračne i pomorske snage su u velikoj mjeri uništene, brojni zapovjednici su eliminirani, a sustavi protuzračne obrane teško oštećeni. Trump je također naveo da je znatno smanjen broj iranskih dronova koji se lansiraju prema susjednim državama, dok se američki napadi i dalje usmjeravaju na proizvodne pogone i pomorske ciljeve.Ponovno je pozvao druge države da se uključe u zaštitu plovidbe u Hormuški tjesnac, naglasivši da će SAD zapamtiti koje su zemlje pružile potporu u ovom sukobu.
Dodao je kako američke snage snažno djeluju kako bi smanjile iransku sposobnost ugrožavanja komercijalnog pomorskog prometa u tom području. Prema njegovim riječima, uništeno je svih 30 iranskih brodova namijenjenih postavljanju mina, iako nije siguran je li Iran već postavio mine u tjesnacu.
Poručio je da se SAD već obračunao s Iranom te ponovno apelirao na međunarodnu zajednicu za pomoć, tvrdeći da su mnoge zemlje već na putu kako bi pružile podršku.
5:49 Baraž raketa lansiran je iz južnog Libanona prema području Gornje Galileje na sjeveru Izraela. Prema prvim informacijama, u napadu je ranjeno pet osoba. Izraelska policija potvrdila je da je jedna zgrada u gradu Nahariji pogođena raketama ispaljenima iz Libanona. Hitne službe i sigurnosne snage nalaze se na terenu, dok traje procjena štete i potraga za eventualnim dodatnim ozlijeđenima.
15:55 - Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je danas novinarima da bi putovanje američkog predsjednika Donalda Trumpa u Kinu kasnije ovog mjeseca moglo biti odgođeno te je naglasila stav administracije da bi druge zemlje trebale pojačati napore kako bi pomogle u području Hormuškog tjesnaca. „Postoji mogućnost da bi putovanje moglo biti odgođeno. Obavještavat ćemo vas o svemu, ali riječ je o razgovorima između čelnika država. Čim budemo imali nove informacije, objavit ćemo nove datume“, rekla je Leavitt.
Ponovivši Trumpov poziv da se Kina i saveznici iz NATO pridruže naporima za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnac, Leavitt je ustvrdila da te zemlje imaju koristi od američkih vojnih akcija u Iran. Međutim, zasad nijedna država nije obećala poslati ratne brodove u to područje. „Mislim da je predsjednik potpuno u pravu kada poziva ove zemlje da učine više kako bi pomogle Sjedinjenim Državama u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, kako bismo spriječili ovaj teroristički režim da ograničava slobodan protok energije“, rekla je Leavitt. „Sama činjenica da se to događa samo potvrđuje zašto je predsjednik Trump uopće morao poduzeti ovu akciju.“
Na dodatna pitanja o putovanju u Kinu, Leavitt je rekla da će Bijela kuća objaviti nove informacije čim budu dostupne. „To je razgovor između čelnika država. U ovom trenutku predsjednik se raduje posjetu Kini. Datumi bi se mogli pomaknuti. Kao vrhovnom zapovjedniku, njegov je prvi prioritet trenutno osigurati kontinuirani uspjeh operacije Epski bijes. O datumima ćemo vas obavijestiti čim budemo mogli“, rekla je.
14:31 - Izrael je danas pokrenuo kopnenu akciju u Libanonu, a sa terena stižu izvješća o izraelskim tenkovima koji ulaze u Libanon. Israelski ministar obrane Israel Katz rekao je, u svojem prvom komentaru ove akcije, da će se ciljana kopnena operacija u južnom Libanonu nastaviti sve dok teroristička skupina Hezbollah više ne bude predstavljala prijetnju stanovnicima sjevernog Izraela.
Komentari dolaze nekoliko sati nakon što je IDF objavio da je započeo "ciljanu kopnenu operaciju protiv ključnih ciljeva" u južnom Libanonu, gurajući dodatne snage dublje u područje kao dio proširene tampon zone nakon što je Hezbollah počeo napadati Izrael ranije ovog mjeseca usred rata s Iranom. Katz dodaje da je operacija u južnom Libanonu zamišljena kao slična vojnim operacijama u Gazi tijekom dvogodišnjeg rata protiv Hamasa.
„IDF je započeo kopnene manevre u Libanonu kako bi uklonio prijetnje i zaštitio stanovnike Galileje i sjevera“, rekao je Katz u izjavi nakon što je održao procjenu s vojnim dužnosnicima. „Stotine tisuća šijitskih stanovnika južnog Libanona koji su evakuirani i evakuiraju se iz svojih domova neće se vratiti u područje južno od Litanija [rijeke] dok se ne zajamči sigurnost stanovnika sjevera.“
Katz kaže da su on i premijer Benjamin Netanyahu rekli vojsci da uništi terorističku infrastrukturu blizu granice kako bi spriječili povratak Hezbollaha, „baš kao što je učinjeno protiv Hamasa u Rafahu, Beit Hanounu i terorističkim tunelima u Gazi“. Ministar obrane obećava vratiti osjećaj sigurnosti stanovnicima sjevernog Izraela, rekavši da se vođa Hezbollaha Naim Qassem skriva pod zemljom dok njegovi postupci dovode do toga da je preko milijun Libanonaca "izbjeglica u vlastitoj zemlji".
Prijeti da će se vođa Hezbollaha, ako bude propustio svog prethodnika Hassana Nasrallaha i bivšeg iranskog vrhovnog vođu Alija Hamneija, koje je obojicu ubio Izrael, "uskoro moći susresti s njima u dubinama pakla". Hezbollah će platiti "visoku cijenu" za svoje napore da uništi Izrael, kaže Katz.
13:24 - Iran nije zatražio prekid vatre, kazao je ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, prema poluslužbenoj agenciji SNN, i želi osigurati da svaki kraj rata s Izraelom i SAD-om bude definitivan. Araghchi kaže da je Hormuški tjesnac zatvoren samo za "neprijatelje i one koji podržavaju njihovu agresiju". Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova dodaje da su države koje nisu strane u ratu mogle provesti svoja plovila kroz tjesnac uz koordinaciju i dopuštenje iranskih oružanih snaga, prenosi The Times of Israel.
10:00 - U zračnom napadu u središnjem Iranu uništena je školska zgrada, izvijestili su u ponedjeljak iranski mediji. Napad se dogodio u malom gradu Homejnu, izvijestila je iranska novinska agencija Mehr, pozivajući se na guvernera pokrajine Markazi. Nema poginulih, no oštećeno je nekoliko kuća u blizini.
Fotografije nekoliko iranskih medija pokazuju potpuno uništenu glavnu zgradu iza ulaza u srednju školu. U početku nije bilo jasno koje su zračne snage odgovorne za bombardiranje. Guverner Markazija spomenuo je napad “cionističko-američkog režima”. U ostalim napadima u pokrajini navodno je ubijeno pet osoba. U izvještajima koji prate rat iz inozemstva spominju se napadi u Homejnu koji su se dogodili u nedjelju.
I poznati internetski aktivist po imenu Vahid izvijestio je o incidentu. Pozvao se na lokalne stanovnike koji su rekli da je ondje bombardirana raketna baza Korpusa islamske revolucionarne garde. Od početka rata koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana prije više od dva tjedna u Iranu je uništena ili je oštećena više od 21.000 civilnih objekata. Podaci su to Crvenog polumjeseca. Napadnuto je ukupno 69 škola, rekao je u četvrtak voditelj Društva Crvenog polumjeseca, Pirhossein Kolivand.
9:58 - Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je zabrinutost zbog napete situacije u Hormuškom tjesnacu nakon što je američki predsjednik Donald Trump pozvao Peking da pošalje svoje brodove radi osiguranja tog važnog pomorskog prolaza. Reakcija kineske strane stigla je svega nekoliko sati nakon Trumpove izjave.
Glasnogovornik ministarstva Lin Jian ocijenio je stanje u regiji kao vrlo napeto te upozorio da takve okolnosti mogu imati negativne posljedice za globalnu stabilnost. Naglasio je kako Kina ponovno apelira na sve uključene strane da odmah prekinu vojne aktivnosti, izbjegnu daljnje podizanje napetosti te spriječe da regionalni sukob dodatno ugrozi svjetski gospodarski razvoj. U intervjuu za Financial Times, objavljenom u nedjelju, Trump je ranije izjavio da bi mogao odgoditi planirani sastanak s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Pritom je istaknuo da bi i Kina trebala doprinijeti rješavanju situacije jer, prema njegovim riječima, oko 90 posto kineskog uvoza nafte prolazi upravo kroz Hormuški tjesnac.
Upitan da komentira Trumpove izjave, Lin Jian je u ponedjeljak dao suzdržan diplomatski odgovor. Istaknuo je kako susreti na najvišoj razini imaju ključnu ulogu u usmjeravanju odnosa između Kine i Sjedinjenih Američkih Država te dodao da su dvije strane i dalje u kontaktu u vezi s mogućim Trumpovim posjetom Kini. Također nije želio potvrditi je li Kina zaprimila službeni američki zahtjev za slanje brodova u Hormuški tjesnac.
Kina, međutim, nije jedina država od koje Washington traži podršku. Trump je u subotu izjavio da očekuje da će i druge zemlje, među njima Francuska, Japan, Južna Koreja i Ujedinjeno Kraljevstvo, poslati svoje pomorske snage kako bi pomogle u osiguravanju plovidbe kroz tjesnac, koji je zbog rata praktički zatvoren.
7:10 - Američki predsjednik Donald Trump zaoštrio je svoju retoriku o saveznicima koji pomažu SAD-u da ponovno otvori Hormuški tjesnac. Prije nekoliko dana rekao je na Truth Socialu da se "nada" da će saveznici pomoći, no sada je bio direktniji: "Zaista zahtijevam da ove zemlje dođu i zaštite svoj teritorij - jer je to njihov teritorij - to je mjesto odakle dobivaju energiju i trebale bi nam pomoći da ga zaštitimo", rekao je.
Trump je misiju nazvao "vrlo malim pothvatom" jer su iranske raketne i dronske sposobnosti "desetkovane". Predsjednik je rekao da je kontaktirano "oko sedam zemalja", ali je prerano reći tko će se angažirati, prenosi Sky News. "Imali smo neke pozitivne odgovore, imali smo nekoliko koji se radije ne bi uključili", dodao je. Odbio je otkriti u kojem smjeru se Kina naginje.
06:40 - Američki predsjednik Donald Trump upozorio je da se NATO suočava s "vrlo lošom" budućnosti ako američki saveznici ne pomognu u otvaranju Hormuškog tjesnaca, u intervjuu koji je u nedjelju objavio Financial Times. Trump je za FT rekao da bi mogao odgoditi i samit koji se priprema s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kasnije ovog mjeseca, dok pokušava izvršiti pritisak na Peking da pomogne da se odblokira ključni pomorski put.
Podsjetio je da Europa i Kina uvelike ovise o nafti iz Perzijskog zaljeva, za razliku od SAD-a. Američki predsjednik kazao je da bi zemlje koje imaju korist od pomorske rute trebale pomoći da se ona osigura. „Primjereno je jedino da ljudi koji imaju koristi od tjesnaca pomognu kako se tamo ne bi dogodilo ništa loše“, rekao je Trump novinama.
"Ako nema odgovora (na američki zahtjev) ili ako je on negativan, mislim da će to imati vrlo loše posljedice za budućnost NATO-a", naglasio je. Dodao je i kako smatra da bi i Kina trebala pomoći jer ona "dobiva 90 posto svoje nafte preko tjesnaca", naglasivši da bi želio znati poziciju Pekinga prije planiranog putovanja. “Mogli bismo odgoditi”, dodao je, misleći na put u Kinu.
06:20 - Požar je u noći na ponedjeljak izbio kod međunarodne zračne luke u Dubaiju, objavio je ured za medije, dodajući da nije prijavljeno da je itko ozlijeđen. Vlasti u Dubaiju rekle su da je dron pogodio spremnik goriva te da timovi civilne zaštite rade na tome da požar stave pod kontrolu.
Zaljevske arapske države suočile su se s više od 2000 napada raketama i dronovima od izbijanja američko-izraelskog rata protiv Irana 28. veljače. Mete su bile američke diplomatske misije i vojne baze, ali i ključna naftna infrastruktura u Zaljevu, kao i luke, zračne luke, hoteli te stambene i poslovne zgrade. Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su 2020. normalizirali odnose s Izraelom, suočili su se s najvećim teretom napada. No sve arapske države Perzijskog zaljeva su pogođene i sve su osudile Iran zbog napada.
06:10 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u nedjelju svom iranskom kolegi Masudu Pezeškijanu da je "neprihvatljivo" da Francuska bude meta napada na Bliskom istoku i zatražio hitan povratak dvojice francuskih državljana koji su pritvoreni u Iranu. "Podsjetio sam ga da Francuska djeluje isključivo u defenzivnom okviru čiji je cilj zaštita njezinih interesa, interesa regionalnih partnera i sloboda plovidbe, i da je neprihvatljivo da naša zemlja bude meta", kazao je Macron u objavi na X-u.
Macron je ujedno naglasio i kaKo je važno da se ponovno uspostavi sloboda plovidbe u Hormuškom tjesnacu. "Sloboda plovidbe u Hormuškom tjesnacu mora se ponovno uspostaviti što je prije moguće", naglasio je. Francuski predsjednik naglasio je da će trajna stabilnost zahtijevati novi politički i sigurnosni okvir koji će uzeti u obzir iranske nuklearne ambicije, program balističkih projektila i regionalne aktivnosti. „Samo novi politički i sigurnosni okvir može jamčiti mir i sigurnost za sve“, rekao je Macron, dodajući da takav aranžman mora jamčiti da Iran nikada neće steći nuklearno oružje.
06:05 - Japan i Australija rekli su u ponedjeljak da neće sudjelovati u misiji u Hormuškom tjesnacu čiji je cilj osiguranje prolaza trgovačkih brodova kroz taj strateški prolaz. Japan trenutno ne planira rasporediti plovila kako bi ona pratila trgovačke brodove na Bliskom istoku, rekla je premijerka Sanae Takaichi u ponedjeljak, nakon što je američki predsjednik Donald Trump pozvao saveznike da pomognu u pratnji tankera kroz Hormuški tjesnac.
„Nismo donijeli nikakve odluke o slanju pratnje brodovima. Nastavljamo ispitivati što Japan može učiniti samostalno, a što se može učiniti unutar pravnog okvira“, rekla je Takaichi parlamentu. Trumpov poziv u objavi na društvenim mrežama američkim saveznicima, uključujući Japan, da pomognu u zaštiti pošiljki nafte i plina kroz strateški plovni put stavlja Tokio u težak položaj jer njegov ustav u kojem se odriče rata ograničava opseg prekomorskih vojnih operacija koje može provoditi.
Sjedinjene Države još nisu uputile službeni zahtjev za pomoć, rekao je Takaichi. Australija neće slati ratne brodove kako bi pomogli u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, rekla je u ponedjeljak visoka dužnosnica. „Nećemo slati brod u Hormuški tjesnac. Znamo koliko je to nevjerojatno važno, ali to nije nešto što smo zamoljeni niti čemu doprinosimo“, rekla je Catherine King, članica kabineta premijera Anthonyja Albanesea, u intervjuu za državnu televiziju ABC.
Oko petine globalne nafte i ukapljenog prirodnog plina obično prolazi kroz Hormuški tjesnac, koji je efektivno zatvoren tjednima otkako je 28. veljače započeo američko-izraelski rat protiv Irana. Wall Street Journal izvijestio je u nedjelju da Trumpova administracija planira već ovog tjedna objaviti da se više zemalja složilo formirati koaliciju koja će pratiti brodove kroz Hormuški tjesnac.
FOTO 100 fotografija ratnog užasa na Bliskom istoku
Otvori KEKS Pay
Zapad je pod većom diktaturom nego Sjeverna Koreja. Nato se koristi za privatne fantazije SAD. Vrijeme je za izlazak i formiranje europskog vojnog saveza