Trodnevni London Book Fair, koji je od 10. do 12. ožujka održan u londonskoj Olympiji, i ove je godine potvrdio status jednog od ključnih međunarodnih susreta izdavačke industrije na početku godine. Sajam je okupio desetke tisuća izdavača, književnih agenata, autora, prevoditelja i digitalnih platformi iz više od 130 zemalja, a više od stotinu stručnih panela i razgovora otvorilo je pitanja koja danas najviše zaokupljaju globalno izdavaštvo, a to su umjetna inteligencija i autorska prava, rastuće tržište audioknjiga, novi modeli distribucije i globalna cirkulacija književnosti.
U tom kontekstu na sajmu je sudjelovala i hrvatska audioizdavačka tvrtka Audio Store Transonica sa svojom platformom book&zvook, koja je u Londonu predstavila katalog od gotovo 200 audioknjiga nastalih u suradnji s autorima, prevoditeljima i glumcima iz Hrvatske te ediciju izdanja na engleskom jeziku. Na zajedničkom štandu s nakladničkom kućom Sandorf, dugogodišnjim partnerom projekta, tijekom tri sajamska dana održan je niz sastanaka s izdavačima, agentima i platformama zainteresiranima za međunarodnu distribuciju audioknjižnog kataloga, a nastup je pratio i velik interes profesionalne publike za produkcijske modele audioknjiga na manjim jezicima.
Središnji javni događaj nastupa bila je panel-diskusija “From the Fringes of Europe to the World: The Expansion of Global Literature”, uvrštena u službeni program sajma, na kojoj su sudjelovali makedonska spisateljica Rumena Bužarovska i bosansko američki pisac Aleksandar Hemon. Razgovor je otvorio pitanje sve vidljivijeg interesa međunarodnih izdavača za književnosti izvan velikih izdavačkih središta, ali i prepreka koje pritom postoje, od prijevoda do načina na koji se takva književnost pozicionira na stranim tržištima.
Govoreći o vlastitom iskustvu međunarodnog uspjeha, Rumena Bužarovska je istaknula da je trebalo vremena da se izdavači drugdje “odvaže na rizik prevođenja žene s Balkana”. Uspjeh knjige na stranom tržištu, naglasila je, često presudno ovisi o kvaliteti prijevoda. Prema njezinim riječima uspjeh ovisi o onome što je opisala kao “magiju dobrog prijevoda i dobrog izdavača” i tome znaju li je dobro promovirati. “Zaista mora postojati kombinacija svih tih stvari.”, zaključila je Bužarovska.
Aleksandar Hemon u razgovoru je istaknuo da je nova generacija spisateljica, među kojima su Bužarovska i Lana Bastašić, snažno promijenila književni krajolik prostora bivše Jugoslavije, kojim su dugo dominirali muški autori i teme rata. Književnost nastala iz iskustva sukoba devedesetih, rekao je, donijela je mnoge iznimne knjige, “ali i to ima svoj plafon”, a današnja književna scena sve se više otvara drugačijim glasovima i temama.
Panel je izazvao velik interes publike jer se uklopio u širi razgovor koji je ove godine obilježio londonski sajam, pitanje kako književnost putuje između jezika, tržišta i medija u vrijeme digitalne transformacije izdavaštva. Među dominantnim temama ovogodišnjeg programa bili su umjetna inteligencija i autorska prava, razvoj audioknjižnog tržišta te novi modeli međunarodne distribucije sadržaja. Rasprave o ulozi umjetne inteligencije posebno su se zaoštrile nakon inicijative u kojoj je oko 10.000 autora simbolično objavilo “praznu knjigu” kako bi upozorili na korištenje autorskih djela u treniranju AI sustava bez dopuštenja autora.
U takvom kontekstu londonski sajam ponovno se pokazao kao mjesto na kojem se prelamaju ključne promjene u globalnom izdavaštvu: od tehnoloških inovacija i novih čitateljskih navika do pitanja kako književnost s manjih jezika ulazi u međunarodnu cirkulaciju. Nastup platforme book&zvook i razgovor o književnosti jugoistočne Europe bili su dio tog šireg dijaloga o tome kako glasovi iz različitih kulturnih prostora danas pronalaze put do globalne publike.
Otvori KEKS Pay
