Naslovnica Kultura Kazalište

Krleža na galgama: Neću se vratiti u ovaj pakao

Ovogodišnji Festival Miroslava Krleže donio je i predstavu Montažstroja u kojoj Krleža uskrsne, samo da bi bio osuđen na smrt
09. srpnja 2018. u 15:12 5 komentara 329 prikaza
Pogledajte galeriju 1/3

Kako je Hrvatska proslavila 125. rođendan Miroslava Krleže? Tako da ga je objesila! Predstava redatelja Zlatka Pakovića u produkciji Montažstroja “Krleža, ili što su nama zastave i što smo mi zastavama, da tako za njima plačemo” samo je zloslutno podcrtala način na koji se ova zemlja odnosi prema svom najboljem i najznačajnijem književniku.

Borit Šeparović Tribina Dug pokreće svijet - tvrde Montažstroj i ZKM

Tajkuni sa sinkopama

Dobra je to predstava, ona koja nas vraća iskonskom Krleži, onom koji se borio za pravdu, za ideal socijalne jednakosti, ali i predstava koja ostavlja gorak okus u ustima. Gdje je stručni skup u HAZU, gdje su nova izdanja, gdje su “Glembajevi” na engleskom, gdje nove barunice Castelli? Nigdje! Oni nama više ništa ne znače u vremenima kada djeca lektiru pišu tako da na internetu pronađu kratki sadržaj djela, kada je pitanje tko uopće čita Krležu, tko uživa u njegovom kajkavskom kojem je spomenik podignuo u “Baladama Petrice Kerempuha”. A znači nam manje od ništa jer društveno ozračje kaže da je Krleža relikt prošlosti, a sve institucije koje bi to ozračje trebale promijeniti ne rade ništa. Društvo oko nas je takvo da Krleža nikada nije bio jači ni aktualniji jer gotovo sva njegova djela kao da govore o nama ovdje. Ne postoji drugi autor koji je u svoje temeljno djelo upisao lik tajkuna koji mirno gazi (što cestom, što morem) i od tuđih se smrti pred sudom uspješno brani sinkopom, a mi smo živi svjedoci sudskih procesa koji se događaju po špranci – baš iz Krleže.

Ante Perković MONTAŽSTROJ Nakon prava na pobačaj pada pravo na slobodni govor

Treba li onda uopće čuditi što ga kao hrabrog i revolucionarnog pisca, onog koji je uvijek govorio o vrlo neugodnim istinama, redatelj Zlatko Paković na kraju osuđuje na vješanje. Ili, da budemo precizniji, što ga na galge u Pakovićevoj predstavi osudi sudsko vijeće sastavljeno do nadbiskupa Josipa Bozanića, predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i sudskog zapisničara Zvonka Kusića, predsjednika HAZU.

15.01.2015., Zagreb - U Zagrebackom kazalistu mladih odrzana je premijera predstava A gdje je revolucija stoko u produkciji Montazstroja i reziji Boruta Separovica. Photo: Davor Visnjic/PIXSELL Splitsko ljeto Montažstroj zbunio festivalsku publiku

Vi ste slabo plaćena posluga

Vrhunac je to priče u kojoj se (uz pomoć ventilatora) vijore zastave, “Lijepa naša” pjeva se uz promijenjene stihove, a dodane su joj i bivša jugoslavenska himna, kao i himna NDH, predstava u kojoj je najvažnija riječ – krv, ona u kojoj Krleža publici jasno kaže: “Ja sam proleterski pisac. I nisam nikada zatajio svoju klasu. Vi, vi ste tek građanska posluga. I to slabo plaćena.” I još je Krleža jasniji i jači od toga. Dok mu se tijelo (malena lutkica) ljulja na vješalima, Vili Matula, odličan Krleža, progovara:

Ante Perković čekićem lomi staru Jugotonovu ploču Premijera Montažstroja - “A gdje je revolucija, stoko?” Dok se pojedinci bore za vlastita prava i privilegije, svijet tone u kolektivni kaos

“Sretan sam što sam obješen, nikad se više neću vratiti u ovaj pakao gdje je sve bolesno, krvavo i glupo.” I time predstava čini svoj zatvoreni krug jer Paković na samom početku jasno kaže da je ovo predstava o uskrsnuću, jer, za razliku od Crkve, kazalište je jedina institucija u kojoj je uskrsnuće moguće. I tako nam je gost iz Beograda, redatelj koji po svojim predstavama šeta u krvavoj pregači s krvavim nožem u ruci, jasno pokazao što činimo s hrvatskim veličinama.

1 / 10
Zagreb: Dodjela nagrada na Gumbekovim danima
Njega kose
BUDI DIVA
U Novoj godini zablistaj poput holivudske zvijezde: Kako uz male trikove do idealne frizure za najluđu noć

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar kokodrilo
    kokodrilo:

    Neznam za druge, ali od Srbina ni ne ocekujem nista vise nego da "šeta u krvavoj pregači s krvavim nožem u ruci" kad su Hrvati u pitanju, kako se navodi u tekstu. Bilo je uvijek Hrvata govnarskog karaktera koji su, ... prikaži još!, i rado ce, prodati "vjeru za veceru", od kojih je Krleza predvodnik i primjer. Do prije 25 godina su ga komunisti pola stoljeca gurali kao moralnu vrijednost Hrvata, ali ocito to kukavicje jaje nije zazivjelo medju narodom, koji vidi i zna sto je lazno.

  • ujo41:

    opet izbljuvak boljševičko udbaškog jugo kružoka Totalno prostituiranje hrvatskog kazališnog prostora.

  • Danijel2:

    Čitao sam Glembajeve u školi. To je bila aktualna tema u doba pisanja, kao kritika bogatih malograđanskih obitelji, dosadna i nezanimljiva u sadašnjosti. Krleža ga je trebao obnoviti sa novim likovima visokopozicioniranih partijskih primitivnih malograđana (a nije). A danas se ... prikaži još! treba pisati o "modernim" pohlepnim obiteljima i njihovim životnim pričama, kako bi se ukazalo na ono loše, ali i da se ponudi rješenje ka dobrom. Krleža je u doba Tita bio dovoljno star i prestrašen da se ne bi usudio pisati snagom svoje mladosti.