Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Kazalište

Iznenada umrla poznata dramaturginja Mira Muhoberac

Rođena je u Dubrovniku, a diplomirala u Zagrebu. Čitav život radila je između ta dva grada. Umrla je u Zagrebu.
30. rujna 2021. u 18:26 5 komentara 12359 prikaza
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Istaknuta dubrovačka književna i kazališna kritičarka te dramaturginja Mira Muhoberac napustila nas je ovog četvrtka u 62. godini života. Ova tužna vijest stigla je iz Zagreba gdje je Dubrovkinja iznenadno preminula, javlja DuList.

Mira Muhoberac rođena je u Dubrovniku 1959. U Zagrebu je 1982. diplomirala na Akademiji za kazalište, film i televiziju (smjer dramaturgija), a 1983. na Filozofskom fakultetu (jugoslavenski jezici i književnosti). Djeluje kao dramaturginja i umjetnička suradnica redatelja te predaje kao vanjska suradnica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Istaknula se dramaturškom obradom Gospode Glembajevih Miroslava Krleže, dramatizacijom njegova romana Na rubu pameti, Kralja Leara Williama Shakespearea, Velikoga briljantnoga valcera Drage Jančara, u Dramskom kazalištu ‘Gavella’ i HNK-u u Zagrebu, Shakespeareova Koriolana i Richarda Trećega na Dubrovačkim ljetnim igrama, Osmana i Dubravke Ivana Gundulića u HNK-u u Zagrebu te Dunda Maroja M. Držića u zagrebačkom Satiričkom kazalištu Kerempuh.

Radila je kao dramaturginja u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku (Orfeo i Suzana čista Mavra Vetranovića, U očekivanju Godota Samuela Becketta, Alisa iza kompjutora Vanje Matujec, U lugu onomuj Nikole Nalješkovića, Život je san Pedra Calderóna de la Barce), a u istom je kazalištu obnašala i dužnost ravnateljice (2002–04).

Osim što je priredila nekoliko izdanja (Dundo Maroje i druga djela, 1998; Skup, 1998; Skup – Tirena, 2006), o M. Držiću pisala je u radu Dživulin Lopuđanin (prilog proučavanju poetike Držićeva djela) (1987), u kojem je povijesno kontekstualizirala prizor u kojem se pojavljuje Dživulin (uloga pučana u dubr. mornarici) te analizirala funkciju lika, napominjući da on nije samo jedna od varijacija tipa miles gloriosus. Držić se poslužio tzv. dvostrukim iskazivanjem, govor lika postao je govor autora: pomorac je ’zastupnik’ autorove svijesti (književnog subjekta), suprotagonist Držićeva unutarnjeg dijaloga s Vlasti – Lopuđaninovom (Držićevom) satirom raskrinkava se okupljeno društvo’. Tim je pokazala da Dživulin nije periferni lik, nego je njegovo uključivanje u fabulu povezano s autorovom ironizacijom dubr. vlastele, koja se, smijući se Lopuđaninu, zapravo smije sama sebi.

U radu Dramski i kazališni prostori Držićevih drama: Držićeva koncepcija i strukturacija prostora (2007) razrađuje već poznate teze o identifikaciji teatra i grada, mehanizmima kaz. subverzivnosti, ‘blizanačkoj strukturi’ drama kao zrcalu dubr. stvarnosti, teatra u teatru, iznoseći pritom i ekskluzivnije, a ničim argumentirane pretpostavke, primjerice, da Držićev teatarski projekt ‘ugušen je u samom začetku: krađom ili ukinućem komedije Pomet, prve eruditne komedije u hrvatskoj drami i kazalištu, zatim prekidom izvedbe pastorale Tirene Prid Dvorom i njezinom izvedbom sljedeći put – u malom, zatvorenom, pirnom prostoru, onemogućivanjem izvedbe Dunda Maroja pred Dvorom pred golemim mnoštvom i premještanjem predstave u Vijećnicu za mali broj gledatelja’, navedeno je o našoj istaknutoj dramaturginji u Leksikonu Marina Držića.

BOLJE TO NEGO PAUK
VIDEO Dvojac iz Zagreba oduševio Hrvatsku: Zasmetao im auto na putu, pa ga se 'kreativno riješili'
PVMax
Sunce na vašem krovu
Projekt PVMax – REGEA priprema investicijski val u sunčane elektrane
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • djontra:

    Vječni mir poštovanoj gospođi... Nego... ne znam čini li mu se to samo ili ne, ali kao da u tadnje vrijeme puno poznatih umire, više nego ikad prije. Pa svaki tjedan barem o jednoj poznatijoj osobi izvjeste da he umrla. Čudno...

  • nemanatrag:

    Veliki gubitak za hrvatsku kulturu. Ovakvih je najmanje a najviše nam trebaju. Počivala u miru.

  • Avatar Tombstone
    Tombstone:

    Doduse slazem se definitivno s promatracem, puno toga ima o farmaceutskim gigantima sto ljudi (ne samo u Hrvatskoj) ne znaju. Ali razlog tolikog broja poznatih koji umiru mogao bi biti i taj sto se ne daju u mirovine, ne puste ... prikaži još! mlade da ih zamjene (pogotovo na FF, ali i uopce). Kao sto smo cijelu mladost (bar mi iz 60ih) na TV i u skolama uvijek slusali ista imena tako se desava i danas. Doduse sa (za nas) to su nova imena, ali opet su tu vec 30 godina.