Očito su nastupila teška vremena za muzeje koji nalaze različite načine dodatnih izvora prihoda i privlačenja pažnje širokih masa.
Na tom putu je i londonski British Museum (Britanski muzej) koji se nakon više od 270 godina tradicije okreće poznatima i najavljuje svoj prvi glamurozni bal koji bi mogao postati opasna konkurencija čuvenoj Met Gali Muzeju umjetnosti Metropolitan u New Yorku.
Londonski događaj bit će samo za pozvane, slično kao i Met Gala, koji je postao sinonim i za najveću svjetsku modnu reviju poznatih, a za koji poznate osobe ulaznicu navodno plaćaju 75.000 dolara.
Glasnogovornik British Museuma je za AP rekao da će svoj prvi bal slične namjene za prikupljanje sredstava, održati 18. listopada i da su uvjereni da će taj događaj potvrditi status Londona kao jedne od vodećih svjetskih kulturnih prijestolnica, a istovremeno će prikupiti vitalna sredstva za podršku svojim međunarodnim partnerstvima.
Kada govore o međunarodnim partnerstvima misle na velike projekte u kojima sudjeluju, a jedan od njih je zakazan za 2026. kada će u njihovom muzeju biti izložena tapiserija iz Bayeuxa, koja prikazuje normansku invaziju 1066. i bitku kod Hastingsa - artefakt koji se vraća u Englesku prvi put nakon više od 900 godina.
Muzej je također uključen u istraživačke projekte i arheološka iskapanja u Benin Cityju u Nigeriji, gdje surađuju s Muzejom zapadnoafričke umjetnosti (MOWAA), a produžili su i partnerstvo s naftnim divom BP-om za još jedno desetljeće nakon ugovora vrijednog 50 milijuna funti za pomoć u financiranju njihovih planova obnove.
Danas najprestižniji modni događaj na svijetu, Met Gala svoje korijene vuče iz znatno skromnijih okolnosti. Prvi bal održan je 7. prosinca 1948. godine na inicijativu modne publicistice Eleanor Lambert, s ciljem prikupljanja sredstava za novoosnovani Institut za kostime pri Metropolitan muzeju umjetnosti. Taj prvi događaj bio je ponoćna večera s ulaznicom od pedeset dolara, a gosti su bili isključivo članovi njujorškog visokog društva. Desetljećima je Gala bila tek jedna od mnogih gradskih dobrotvornih večeri, bez globalnog odjeka i tematskih odrednica koje je danas čine prepoznatljivom.
Ključna prekretnica dogodila se početkom 1970-ih, kada je Diana Vreeland, legendarna bivša glavna urednica američkog Voguea, postala posebna savjetnica Instituta. Svojom vizijom preobrazila je događaj, premjestivši ga u sam muzej i uvodeći koncept tematskih izložbi. Upravo je ona uvela obvezni "dress code" koji od gostiju zahtijeva kreativnu interpretaciju teme, pretvarajući crveni tepih u umjetničku platformu. Prva tematska Gala, održana 1973. godine, bila je posvećena dizajneru Cristóbalu Balenciagi, postavljajući temelje za buduće spektakle.
Status Met Gale kao globalnog fenomena zacementiran je 1995. godine, kada je predsjedanje preuzela Anna Wintour. Pod njezinim vodstvom, događaj je premješten na prvi ponedjeljak u svibnju, termin rezerviran u kalendarima svjetske elite. Wintour je postrožila kontrolu nad popisom gostiju, čineći ga najekskluzivnijim društvenim događajem, a cijene ulaznica narasle su na desetke tisuća eura. Njezina strategija pretvorila je Galu u moćan stroj za prikupljanje sredstava, s doprinosima koji su do 2019. godine premašili 200 milijuna dolara.
Danas Met Gala nije samo proslava otvorenja godišnje izložbe, već globalni fenomen koji spaja modu, umjetnost i slavne osobe u jedinstvenom spektaklu. Svakog prvog ponedjeljka u svibnju, svijet s nestrpljenjem iščekuje kreacije s crvenog tepiha, koje se analiziraju tjednima nakon događaja. Od skromne večere za elitu do medijskog spektakla koji definira suvremenu kulturu, evolucija Met Gale svjedoči o nevjerojatnoj moći mode da postane oblik vrhunske umjetnosti i zabave.
Danas najprestižniji modni događaj na svijetu, Met Gala svoje korijene vuče iz znatno skromnijih okolnosti. Prvi bal održan je 7. prosinca 1948. godine na inicijativu modne publicistice Eleanor Lambert, s ciljem prikupljanja sredstava za novoosnovani Institut za kostime pri Metropolitam muzeju Taj prvi događaj bio je ponoćna večera s ulaznicom od pedeset dolara, a gosti su bili isključivo članovi njujorškog visokog društva. Desetljećima je Gala bila tek jedna od mnogih gradskih dobrotvornih večeri, bez globalnog odjeka i tematskih odrednica koje je danas čine prepoznatljivom.
Ključna prekretnica dogodila se početkom 1970-ih, kada je Diana Vreeland, legendarna bivša glavna urednica američkog Voguea, postala posebna savjetnica Instituta. Svojom vizijom preobrazila je događaj, premjestivši ga u sam muzej i uvodeći koncept tematskih izložbi. Upravo je ona uvela obvezni "dress code" koji od gostiju zahtijeva kreativnu interpretaciju teme, pretvarajući crveni tepih u umjetničku platformu. Prva tematska Gala, održana 1973. godine, bila je posvećena dizajneru Cristóbalu Balenciagi, postavljajući temelje za buduće spektakle.
Status Met Gale kao globalnog fenomena zacementiran je 1995. godine, kada je predsjedanje preuzela Anna Wintour. Pod njezinim vodstvom, događaj je premješten na prvi ponedjeljak u svibnju, termin rezerviran u kalendarima svjetske elite. Wintour je postrožila kontrolu nad popisom gostiju, čineći ga najekskluzivnijim društvenim događajem, a cijene ulaznica narasle su na desetke tisuća eura. Njezina strategija pretvorila je Galu u moćan stroj za prikupljanje sredstava, s doprinosima koji su do 2019. godine premašili 200 milijuna dolara.
Danas Met Gala nije samo proslava otvorenja godišnje izložbe, već globalni fenomen koji spaja modu, umjetnost i slavne osobe u jedinstvenom spektaklu. Svakog prvog ponedjeljka u svibnju, svijet s nestrpljenjem iščekuje kreacije s crvenog tepiha, koje se analiziraju tjednima nakon događaja. Od skromne večere za elitu do medijskog spektakla koji definira suvremenu kulturu, evolucija Met Gale svjedoči o nevjerojatnoj moći mode da postane oblik vrhunske umjetnosti i zabave.
Bolesno društvo iznjedri bolesne događaje.Kao da su ti ljudi odcjepljeni od realnosti. Teška dekadencija i sunovrat