– Otišli smo jer su nam dali nepovoljne ugovore o radu. Dobili smo minimalne plaće, a ostatak, za koji nikad nismo znali koliki će biti, isplaćivan je preko stimulacija. Tako bismo nekad dobili 2000 kuna, nekad 5000 kuna... – kažu nam vrhunski inženjeri koji su otišli s Brodarskog instituta.
Sad rade s Debeljakom
Kao što je Večernji list pisao u prošlom broju, s tog instituta u posljednjih godinu i pol otišlo je više od 20 inženjera, a oni koji su ostali muku muče s kašnjenjem plaća.
Naši sugovornici, koji su željeli ostati anonimni i ne žele se eksponirati u javnosti jer se oko Instituta, kažu, vode opasne igre, tvrde da je jedan od glavnih problema njihove bivše tvrtke taj što je u njoj zaposleno previše administrativnog osoblja i inženjeri jednostavno ne mogu toliko zaraditi koliko administracija može potrošiti.
Otišli smo zbog niskih plaća i zbog nepoštivanja našeg rada i znanja. U Brodarskom institutu ne ulaže se u inženjere, a uprava nema nikakvih ideja – kažu nam naši sugovornici.
Dijelu inženjera koji su napustili Brodarski institut vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak ponudio je da s njim osnuju tvrtku za projektiranje pa ih je 10-ak sad zaposleno u toj tvrtki.
Brodarski institut je bio i još dijelom jest, ali sve manje i manje, akumulacija znanja i vrhunskih inženjera koji su projektirali i razvili vrhunske plovne objekte.
Jedan od zadnjih takvih projekata koji je plijenio pažnju javnosti jest katamaran za Olimpijske igre u Londonu 2012., koji je pobijedio na natječaju u jakoj međunarodnoj konkurenciji.
Na listi referencija Brodarskog instituta su, primjerice, ratni brodovi Sunja i Pelješac, putnički i ribarski brodovi... Stručnjaci Instituta projektirali su i razvili i raketne topovnjače Šibenik, Kralja Petar Krešimir IV. i Kralj Dmitar Zvonimir, a tu su još i patrolni brodovi, podmornice... Projektirali su čak i brod za protuminsku borbu.
A prema podacima o poslovanju za prvih devet mjeseci 2014., Brodarski institut tone sve dublje. Tvrtka je ostvarila prihode od 22,5 milijuna kuna, što je smanjenje od 6,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Rashodi su pak iznosili 27,6 milijuna kuna i povećani su 0,9 posto. U devet mjeseci 2014. Institut je ostvario gubitak od 5,2 milijuna kuna.
A što će vlasnik, odnosno država učiniti da spasi Brodarski institut, pitali smo članove njegove Skupštine, ministra obrane Antu Kotromanovića i ministra znanosti Vedrana Mornara.
Gdje je izlaz iz ove situacije
U MORH-u, koji je u posljednjih 10-ak godina surađivao s Brodarskim institutom u nekoliko projekata, kažu da će ministar obrane podržati objektivan razvojni plan s prijedlogom mjera izlaska iz trenutačne situacije koji je obvezna predložiti Uprava društva i skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima. Mornar nije odgovorio na naš upit.
Ekonomski analitičar i profesor Ljubo Jurčić smatra da Brodarski institut mora opstati i prilagoditi se razvoju suvremene tehnologije.
– Iza svake uspješne industrije stoji više instituta koji projektiraju i razvijaju rješenja za nove proizvode – objašnjava Jurčić. Dodaje da je bivša Jugoslavija imala cijeli niz takvih instituta koji su uglavnom uništeni jer se nisu prilagodili tržišnoj ekonomiji. A to je onda jedan od razloga zašto je uništena i hrvatska industrija.
– Sve razvijene zemlje u svijetu počivaju na institutima kao što je Brodarski – kaže Jurčić.
gospodo inženjeri, shvatite da za vas nema novca, jer ga treba dati onom idiotu iz hbora što je za 9 mjeseci "rada" dobio 300000 kuna otpremnine. po zakonu.