Korisnicu društvene mreže Reddit iz Srbije zanimalo je što je ulazak u Europsku uniju donio Hrvatskoj u svakodnevnom životu, od cijena u trgovinama do utjecaja na iseljavanje. Objava je brzo privukla više od stotinu komentara u kojima su Hrvati podijelili svoja, često potpuno suprotna, iskustva i mišljenja o više od desetljeća života unutar europskog bloka. Rasprava je pokazala duboku podijeljenost, ali i slojevitost utjecaja članstva na državu. Na jednoj strani su oni koji ističu opipljive prednosti, dok su na drugoj oni koji smatraju da su negativne posljedice, poput demografskog sloma, previsoka cijena plaćena za europske povlastice.
Kao najveću pozitivnu stranu članstva, korisnici gotovo jednoglasno ističu fondove Europske unije. "Puno toga, recimo poljoprivredne poticaje, sve što se gradi, obnavlja je većim dijelom iz EU fondova", napisao je jedan od najpopularnijih komentara, dok drugi dodaje: "Sve oko sebe što pogledam od značajnijih radova je financirala EU". Podaci pokazuju da je Hrvatska doista neto primateljica s gotovo 12 milijardi eura više povučenih sredstava nego što je uplatila do 2023. godine.
Među ključnim prednostima navode se i sloboda kretanja unutar Schengenskog prostora, nepostojanje roaminga, mogućnost rada i studiranja bilo gdje u Uniji te posjedovanje jedne od najjačih putovnica na svijetu. "Mogu u Sloveniju, Mađarsku, Italiju, kao da idem iz Zagreba malo do Splita", slikovito je opisao jedan korisnik. Drugi su istaknuli uvođenje eura kao stabilne valute, niže kamatne stope, ali i pravne mehanizme poput Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) koji se bavi korupcijom na visokoj razini. "Ulazak u EU je najbolja moguća stvar koju smo mogli napraviti za nas", zaključio je jedan od sudionika rasprave.
"Jednu od najjačih putovnica na svijetu, jednu od najkorištenijih valuta na svijetu, otvorene granice, bolje zakone, fondove s kojima gradimo sve i svašta, od mostova, cesta, škola, vrtića, kupujemo buseve i tramvaje, subvencioniraju se sunčane elektrane, električni auti, bicikli, morotri, subvencionira se otvaranje firmi, razne edukacije. Prilikom potresa smo dobili ogromnu financijsku injekciju za obnovu svega zahvaćenog potresom. Također prilikom korone smo dobili ogroman financijski paket pomoći. Garanciju vojne sigurnosti. Stabilnu valutu. Niže kamatne stope na kredite. Bezvizni ulazak u skoro cijelu Europu. Garantiranu kvalitetu proizvoda koja dolazi na naše tržište. Pristup zajedničkom tržištu bez carina. lakši prolaz roba i usluga. Nove bankarske sisteme i zakone. Roam at home, tj. da nema roaminga mobitelom nigdje u EU. Mogućnost rada i života bilo gdje u EU. Europskog tužitelja koji se bavi onime čime naš pravosudni sustav neće ili ne može. Poravnanje legislative sa europskom...", napisao je drugi korisnik.
Bez EU Hrvatska bi bila puno niže u svim aspektima nego kaj je sada. Žao mi je da nismo ušli sa Slovenijom jer su se braća Slovenci pozicionirali puno više i bolje od nas, i to jer su imali osim povijesnog razvoja priliku prije uću u EU i euro zonu.
Ipak, mnogi su upozorili i na tamnu stranu europske priče. Kao glavni minusi navode se "olakšana emigracija (brain drain), demografski kolaps i katastrofalan rast cijena". Od ulaska u EU 2013. godine, Hrvatsku je napustilo više od tristo tisuća radno sposobnih građana, što je stvorilo ozbiljan manjak radne snage i dodatno pogoršalo demografsku sliku. "Kako su se otvorile granice par stotina tisuća ljudi je otišlo van. To znači da je ovdje odjednom zafalilo radnika", objasnio je jedan korisnik, dodajući kako je to njemu osobno donijelo veću plaću jer su se poslodavci morali početi natjecati za radnike.
Velik problem za mnoge je i tržište nekretnina. "Veliki minus je to što stranci mogu kupovati nekretnine", ističe se u komentarima, uz objašnjenje da su zbog veće kupovne moći stranaca cijene skočile u nebo, čime je nekretnina postala nedostupna velikom broju domaćih stanovnika.
Tema koja je izazvala najviše polemike je rast cijena, koji mnogi povezuju s uvođenjem eura. Dok jedni tvrde da je za "divljanje cijena" kriva pohlepa trgovačkih lanaca, a ne EU, drugi smatraju da je životni standard pao. Ta rasprava odvija se u kontekstu u kojemu je [inflacija u Hrvatskoj](https://tradingeconomics.com/croatia/inflation-cpi) i dalje iznad prosjeka eurozone. Priča o utjecaju na tržište rada dodatno je zakomplicirana nedavnim uvođenjem strožih pravila za strane radnike iz trećih zemalja, što je odgovor na masovan uvoz radne snage koji je postao nužan upravo zbog odlaska hrvatskih građana u druge članice EU. Na kraju se čini da je konačan sud o članstvu za mnoge Hrvate osobno pitanje, uz vaganje između prilika za razvoj i izazova koji su se pojavili putem.
Otvori KEKS Pay
Taj brain drain imaju i susjedi koji nisu u EU, čakmnogo veći. Ipak, najvažnije osim što smo pristupom primorani na disciplinu i napuštanje balkanskoga ponašanja je veliki benefit da smo u društvu u koje pripadamo. Tojest, društvo zapadnih, srednjoeuropskih, umjerenihh i civiliziranih naroda. Tu se osjećamo među svojevrsnima. To skoro više znači od tih silnih milijardi koje dobivamo kao investicije i poticaje.