Dok američki, ukrajinski i europski političari i diplomati razmatraju detalje mirovnog plana koji su inicirale SAD, u ukrajinskoj se javnosti raspravlja o mogućem ishodu ruskog rata protiv Ukrajine. Tema su i takozvane „crvene linije“ koje se ni pod kojim uvjetima ne smiju prijeći u okviru kompromisa.
Ne žele diplomatsko rješenje po svaku cijenu
Različite ankete pokazuju da većina građana Ukrajine ne želi prihvatiti mirovne planove koji uključuju teritorijalne ustupke ili ne predviđaju sigurnosna jamstva, prenosi DW. Istraživanje koje je proveo ukrajinski „New Europe Center“ pokazalo je da gotovo 65 posto građana smatra da Ukrajina ne bi trebala ulaziti u pregovore s Rusijom bez sigurnosnih jamstava, dok je više od 86 posto uvjereno da bi zamrzavanje linije bojišnice samo odgodilo novu rusku agresiju.
Anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazuje da 75 posto stanovništva odbacuje trenutačno razmatrani mirovni plan, koji predviđa povlačenje ukrajinskih postrojbi iz Donbasa i brojčano ograničenje ukrajinskih oružanih snaga. „Većina je otvorena za pregovore i okončanje rata diplomatskim putem i čak je spremna na teške kompromise. Istodobno se odbacuju planovi koji se doživljavaju kao kapitulacija“, kaže Anton Hrušecki iz KIIS-a za DW. „Kao što vidimo, stabilna većina Ukrajinaca spremna je trpjeti rat koliko god bude potrebno.“
Javnost ostavlja državnom vrhu u Kijevu malo manevarskog prostora
Ovaj jasan stav društva ide u prilog i ukrajinskim vlastima. Oleksij Haran iz ukrajinske zaklade „Demokratske inicijative“ objašnjava da to nije nova pojava. Još za vrijeme predsjednika Petra Porošenka javnost je postavila jasne crvene linije koje se nisu smjele prijeći. „Danas javno mnijenje pomaže Volodimiru Zelenskom da se suprotstavi pritisku SAD-a i jasno stavi do znanja što ukrajinski narod neće prihvatiti. Stav društva je argument za Zelenskog u pregovorima sa SAD-om. On može ukazati na to da bi nezadovoljstvo moglo destabilizirati Ukrajinu i izazvati unutarnji sukob – a to je upravo ono što Vladimir Putin želi“, kaže politolog.
Zbog toga ukrajinsko vodstvo neće potpisivati sporazume koji bi mogli izazvati prosvjede u zemlji. Nedavni korupcijski skandal u okruženju predsjednika Zelenskog dodatno je ojačao ulogu javnosti kao svojevrsnog osigurača u pregovorima, objašnjava Oleh Saakjan iz „Nacionalne platforme za otpornost i koheziju“ u razgovoru za DW. „Oslabljen korupcijskim skandalom, Zelenski je dobio sužen manevarski prostor za kompromise. U SAD-u su se neki obradovali skandalu nadajući se da će Zelenski sada biti spremniji na kompromis u vezi s mirovnim sporazumom“, kaže stručnjak. Međutim, dogodilo se upravo suprotno. Ukrajinsko društvo ostavlja Zelenskom vrlo malo manevarskog prostora u pregovorima.
Spremnost na prosvjede protiv nametnutog mira s Rusijom
Ankete također pokazuju da je stanovništvo Ukrajine spremno prosvjedovati protiv nepravednog, nametnutog mira. Prema istraživanju koje je proveo „New Europe Center“, svaki drugi građanin izašao bi na ulice ako bi ukrajinsko vodstvo u pregovorima pristalo na kompromise koje građani smatraju neprihvatljivima. Prema riječima Oleha Saakjana, ukrajinsko društvo ima ključnu ulogu kada je riječ o jednostavnom odbacivanju neprihvatljivih sporazuma. Vlada je toga svjesna. Predsjednički ured, zahvaljujući brojnim anketama, zna gdje se za društvo nalaze crvene linije, kaže stručnjak.
To su, među ostalim, nedostatak sigurnosnih jamstava, teritorijalni ustupci i održavanje izbora bez odgovarajućih zaštitnih mjera, naglašava Saakjan. Ipak, politolog smatra da bi javnost, ako bi to bila „jedina gorka pilula sporazuma“, pod određenim okolnostima mogla prihvatiti odustajanje od članstva u NATO-u. Međutim, sporazum bi morao sadržavati jamstva u skladu s člankom 5. Ugovora o NATO-u, koji obvezuje saveznike da pomognu državi članici u slučaju napada.
Stručnjak: potreban je dijalog s društvom
Ključno pitanje je, međutim, kako se rezultati anketa uklapaju u političku realnost s kojom se ukrajinsko vodstvo suočava u pregovaračkom procesu, smatra Oleksandr Suško iz organizacije „International Renaissance Foundation“. „Ukrajinsko društvo vrlo ozbiljno shvaća pitanje cijene mira. Unatoč svim tragedijama rata i visokoj cijeni u krvi koju Ukrajina svakodnevno plaća za nastavak borbi, Ukrajinci jasno žele da ishod rata ne ugrozi suverenitet, neovisnost i temeljne stupove države, osobito njezinu obrambenu sposobnost“, kaže stručnjak u razgovoru za DW. Istodobno priznaje da će potraga za kompromisima za društvo biti teška i da će predstavljati ozbiljan test odnosa između države i građana.
Ako su smanjenje vojske, sigurnosna jamstva ili druga osjetljiva pitanja već sada predmet konkretnih pregovora, vlada bi, smatra Suško, o tome trebala voditi iskren dijalog sa stanovništvom. Bez takvog prethodnog dijaloga u zemlji bi moglo doći do ozbiljnih napetosti.
Otvori KEKS Pay
kozačka krv,ali neka drugi plate