Što se događa s Brodarskim institutom? U posljednjih godinu i pol dana napustilo ga je više od 20 inženjera, a samo u posljednjih nekoliko mjeseci s dužnosti je otišlo pet voditelja. Neki se to tek spremaju napraviti. Uglavnom odlaze ili izvan države ili u druge tvrtke. Radnicima koji su ostali plaće su kasnile i za siječanj i za veljaču što se, kažu, nikada prije nije dogodilo.
Nemar ili odstrel?
– Uza sve to, potpuno smo podbacili s poslovnim planom, podižu se svako malo krediti. Samo lani podignuto je oko 13 milijuna kredita. Imamo problema i s nabavom materijala, ne ulaže se u opremu i ne održava se vrijedna oprema koju imamo. Imamo dojam kao da nas netko namjerno želi uništiti i u konačnici rasprodati i opremu i vrijedno zemljište koje Institut posjeduje – kažu ogorčeni radnici, koji su željeli ostati anonimni.
Zašto se to događa, je li riječ o nemaru ili su jednostavno predviđeni za odstrel, pitali su i ministre koji su u skupštini Brodarskog instituta. Ali odgovor nisu dobili ni od ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara, ni od ministra obrane Ante Kotromanovića, ni od ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka. Zato, kažu, imaju dojam da državu više nije briga za njih.
– A mi mislimo da imamo pravo znati što nas čeka i hoćemo li za koju godinu imati gdje raditi – kažu.
Radnicima je sumnjiva i ideja da se proda dio zemljišta Instituta, čime bi se trebalo uprihoditi 10-ak milijuna kuna i time donekle sanirati gubici.
Institut, inače, prema Strategiji upravljanja državnom imovinom, spada u društva od razvojnog značenja, u kojima RH ima većinski udio, a koja su predviđena za restrukturiranje, dokapitalizaciju ili privatizaciju.
– Međutim, uprava instituta ne želi napraviti ni restrukturiranje, a kamoli privatizaciju. Institut je prošle godine željela preuzeti jedna od najvećih svjetskih certifikacijskih kuća i registara brodova s ukupno 60.000 zaposlenika jer jako dobro znaju da bivša vojska nije štedjela na njemu i da ima jako vrijednu infrastrukturu. Međutim, ta je inicijativa odbačena iako su nudili preuzimanje radnika, upravljanje imovinom, nabavljanje posla, čak nisu tražili ni da otkupe prostor i opremu – ostali bi državni, a bio bi u najmu ili koncesiji – tvrde radnici.
Kakva budućnost čeka Institut u kojem je projektirana cijela nekadašnja ratna mornarica i u kojem su ispitani svi trgovački brodovi sagrađeni u Hrvatskoj u posljednjih 60-ak godina, još je nepoznanica.
Glavni direktor Instituta Vladimir Koroman ne krije da Institut ima problema, ali kaže da država nije digla ruke od njega. Tvrdi da trebaju i mogu zaraditi za svoje plaće, ali da nisu u stanju izdvajati za razvoj i infrastrukturu te da tu trebaju pomoć države. Kaže i da o svemu što se događa na Institutu radnike na vrijeme informiraju i preko sindikata i Radničkog vijeća.
Realni okviri i tržište
– Nama je potrebno restrukturiranje. Ja sam plan kako to izvesti predao i do kraja mjeseca trebalo bi se znati hoće li biti prihvaćen. Ključno što tražim jest da država počne sufinancirati Institut s deset do trideset posto, po uzoru na slične institucije u Europi, što bi bilo oko deset milijuna kuna godišnje. Druga bitna stvar jest da moramo promijeniti status i registrirati se kao razvojno-tehnološka organizacija kako bismo se mogli javljati na niz europskih projekata kojima sada nemamo pristupa jer smo d.o.o. – ističe Koroman.
Dodaje da za sve ima i potporu ministra Vedrana Mornara, koji je predsjednik Skupštine. Međutim, do ministra jučer nismo uspjeli doći da nam to potvrdi.
U Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) doznajemo pak da od financijske pomoći države neće biti ništa. Stav je da se Brodarski institut mora restrukturirati i svesti u realne okvire.
– Jesu u državnom vlasništvu, ali plaću moraju zaraditi na tržištu. Na to ne možemo trošiti novac poreznih obveznika – poručio je predstojnik Mladen Pejnović.
>> Pula za MORH gradi superbrzi čamac, Kotromanović: Više ne smijemo smanjivati vojni proračun
Klasičan model uništavanja svega što valja kako bi netko mogao staviti novac u svoje džepove , a radnike i njihove obitelji istjerati na ulicu