Ako su trgovački lanci, kako se sugerira, glavni generatori visokih cijena, što su potrošači u petak i te kako kaznili bojkotom kupnje, što je onda s tržnicama – s ogromnim redovima, primjerice, petkom i subotom na zagrebačkom Dolcu pred mesnicama u kojima kilogram telećeg vrata košta i dvostruko više nego uvoznog na policama trgovaca, a koji je bio okidač za posvemašnju akciju FB platforme Halo, inspektore? Ili pak pred štandovima sa ''zelenjavom'' na kojima se brokula, blitva ili cvjetača ovih dana cijene i na vrtoglavih 5, špinat na 6, šareni grah i na 10 eura, pitaju se mnogi.
Pred trgovcima, proizvođačima i distributerima na sastanku s ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom ovih se dana, naime, važe i poduža lista povrća kojemu bi se u proširenom paketu Vlade ograničila cijena, od luka i poriluka do kelja, cvjetače, brokule, blitve, salatnih krastavaca, zelene salate – uz krumpir, mrkvu i šareni grah koji su ''zacementirani'' od rujna 2023. Povrćare trgovci i sada bacaju u očaj jer njihove proizvode i sada nerijetko prodaju ispod granice isplativosti, "ucjenjujući" ih s uvozom jeftine robe i tržišnih viškova s EU i trećih tržišta koja ne podliježu ni rigoroznoj EU listi, no na tržnicama, otkako su s banaka nestale fiskalne kase obrtnika i prekupaca, vlada totalni raspašoj visokih cijena – gdje i neki drugi predatori u lancu nekažnjeno profitiraju na njihovoj muci.
Prema podacima TISUP-a (tržišno-informacijskog centra Ministarstva poljoprivrede), mrkva košta 2 do 4 eura/kg u Dubrovniku, Splitu i Zagrebu, kelj od 1,75 eura u Varaždinu do 3 eura/kg u Zadru, Zagrebu, Puli i Rijeci, salata kristalka i do 6 eura u Rijeci, a u većini gradova 3,50 do 4 eura. Puterica se na nekim hrvatskim tržnicama prodaje i za 6,50 eura/kg (Rijeka), kristalka za 4-5, cvjetača u Zagrebu i Varaždinu za 5 eura, dok kilogram šarenog graha u Hrvatskoj u prosjeku košta između 6 i 8 eura, gdjegdje i 10. Blitva stoji 4 do 6 eura/kg, krumpir 0,85 do 2 eura/kg, luk 2-3 eura, salatni krastavci 3-4, poriluk 3-4 eura... Kad su u pitanju trgovine, cijena šarenog graha u rinfuzi po Vladinoj odluci može koštati najviše 1,99 eura, mrkva 0,89, a 5 kg krumpira u pakiranju 3,99 eura.
Cvjetača se trenutačno u nekim trgovačkim lancima prodaje za 99 centi po komadu – 1,39 eura/kg u Riboli, 2,22 eura/kg (u Konzumu), 2,08 eura (u Studencu). Mladi kelj košta 1,69 – 1,88 eura/kg, luk za 0,49-0,89 eura, poriluk 1,99 do 2,39 eura/kg, blitva 2,99 do 3,99 eura/kg, kristalka 3,25 eura/kg, krastavac salatar 3,63 eura/kg, što je gotovo jedina cijena koja je ''izjednačena'' s onom na tržnicama. Usporedbom košarice tih 10 proizvoda po kilogramu (osim krumpira za kojega smo se ravnali po zaštićenoj cijeni za 5 kg) – dobije se ogromna razlika – u trgovačkom lancu Konzum platili smo ih 24,62 eura ili nekadašnjih 185,49 kuna, a na tržnici u zagrebačkim Utrinama čak 54% ili 13,38 eura više. Koštala nas je, naime, 38 eura ili starih 286,31 kunu, što je šoping kojim su se ne tako davno mogla napuniti puna kolica u kojima bi bilo i više kilograma mesa, a ne samo ''zelenjave'' – ili čak pet kilograma teleće vratine ili lopatice u trgovačkim lancima s kojima je i krenula inicijativa organiziranog bojkota trgovaca u Hrvatskoj. – I na tržnici vrijedi zakon ponude i potražnje. Ljudi cijene domaće – pravdala nam se jedna od kumica.
>>> VIDEO Brojni Hrvati pohrlili su u kupovinu kod susjeda Slovenaca
– Na plac dođem samo po mrkvu, luk, grincajg i krumpir jer mi se tu čine svježiji. Na tržnice što prije treba vratiti fiskalizaciju i rigoroznije inspekcije. Rođak u Zadru je OPG-ovac i tvrdi kako su oni sve egzotičnija ''vrsta'' na tržnicama, većina robe kupuje se u veleprodaji, a neki kupuju cijele gajbe i akcijama u maloprodaji pa prodaju na tržnici pod svoje – kaže nam Zagrepčanka Božica koju smo zatekli na Dolcu.
Je li, primjerice, cijena cvjetače od 5 eura na tržnicama bezobrazna, pitali smo neke od većih domaćih povrćara, tim više što se ovih dana od proizvođača u Neretvi čulo kako u otkupu dobivaju 1,10 eura po komadu. – Ako je u trgovačkom lancu i tri puta jeftinija, a u toj cijeni je i marža i proizvođačka cijena, naravno da je to bezobrazno. Što su na tržnici u tu cijenu uračunali – to što se smrzavaju na štandu – pita predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec, te dodaje kako je na tržnicama najmanje OPG-ovaca. I prekupci bi trebali biti obrtnici i poslovati preko računa. Proizvođače koji rade za trgovačke lance preko računa stalno se stiska da im daju minimalnu cijenu, dok prekupci na štandovima ''beru'' koliko hoće, revoltiran je Budanec.
– Špinat na tržnici još i može koštati 6 eura, to je voluminozna roba, traje dok se nabere, a kupuje se uglavnom po pola kile ili manje. A samo u jednoj glavici cvjetače već imaš kilu i pol – rekao je Budanec. Marijo Puškarić, povrćar iz Kaniške Ive i naš najveći proizvođač industrijskog krumpira, luka i češnjaka, ovih dana bio je i na sastanku s ministrom Šušnjarom na temu proširenja liste zamrznutih proizvoda s velikim brojem vrsta povrća.
– Država ima puno ozbiljnijih i kompleksnijih tema kojima se treba baviti. Hajdemo smanjiti potrošnju javnog novca i smanjiti PDV pa će građanima biti raspoloživo više novca – kaže Puškarić te dodaje kako je zbog klimatskih prilika i ciklusa proizvodnje fluktuacija cijena povrća u tijeku godine velika, salate i samo u mjesec dana i 300%. U proizvodnji povrća često se radi s gubitkom i bez ograničavanja cijena – ako ti nećeš prodavati po nižoj cijeni, trgovci će uvesti jeftinije. Stoga je jako opasno igrati se sa zamrzavanjem cijena povrća, objašnjava. Prijedlog povrćara je stoga da država ograniči marže pojedinim trgovačkim lancima na pojedine vrste povrća ili na sve, neke skupine povrća..., umjesto da sada na neko povrće uzimaju i 100% marže. Hrvatska nema ni 50% povrća za vlastite potrebe. I ako se nekim administrativnim mjerama proizvođače dovede u probleme, sutra nećemo imati ni 20% – kaže Puškarić. Cvjetača i brokula za 5 eura na tržnici, je li to normalno, pitali smo i njega.
– Zašto ljudi tamo idu ako ih netko pljačka? I onda kažu, država je kriva – kaže naš sugovornik, ističući kako on zna što je proizvodnja i koje sve kontrole prolazi prije nego njegova roba završi u trgovačkim lancima, kojima je prodaje. Što sam ne proizvede na kupuje na tržnicama. – Nisam lud bacati novac, nitko ne bi trebao ako može kupiti jeftinije – napominje. Što je veći proizvođač – hrana je sigurnija jer je veća razina odgovornosti. On sigurno ima interes smanjiti i uporabu pesticida koji puno koštaju. No na kraju krajeva i najmanje 90% tobožnje proizvodnje OPG-ovaca na tržnicama – gdje su kao proizvođači/OPG-i registrirani i trgovci koji imaju nekoliko stotina kvadrata nečega – dolazi od velikih proizvođača, zaključio je.
>>> FOTO Internet je pun memeova o bojkotu trgovina. Ovo su najbolje fore
Otvori KEKS Pay
Premda sam općenito za smanjenje poreza, pokazalo se da smanjenje PDVa nikada nije uzrokovalo i pad cijene proizvoda.