Potražnja za ovčjim mlijekom i sirom raste, posebice kad su posrijedi kvalitetni sirevi poput paškog, visoke dodane vrijednosti i zaštićenih oznaka na razini EU. No trenutačna situacija zabrinjava. U posljednjih deset godina u Hrvatskoj je izgubljeno 100.000 ovaca, a proizvodnja ovčjeg mlijeka samo je od 2022. do danas pala s 2,3 na 1,6 milijuna kilograma, čulo se na okruglom stolu "Budućnost paškog sirarstva" u organizaciji saborskog Odbora za poljoprivredu i Udruge proizvođača paškog sira.
Prema podacima Jedinstvenog registra domaćih životinja (JRDŽ), u Hrvatskoj se danas uzgaja 525.000 ovaca (grla starija od 12 mjeseci). Oko 7% ovaca (oko 40.000 njih) koristi se u proizvodnji mlijeka (paška, istarska, krčka, creska, lakon, istočnofrizijska...). Glavnina ih se uzgaja na Pagu, oko 30.000 grla. No za razliku od EU, gdje se govori o stagnaciji proizvodnje ovčjeg mlijeka, u Hrvatskoj ona u posljednjih 5-6 godina ozbiljno pada (i kozjeg!), čemu su glavni razlozi sve manje uzgajivača te visoki ulazni troškovi stočne hrane, energije te sve skuplja i teže dostupna radna snaga.
– Dodatni su izazovi i sve više bolesti (plavi jezik, kuga malih preživača, bedrenica, boginje ovaca i koza…), koje čine značajne gubitke i značajno otežavaju proizvodnju, klimatske promjene koje osobito nepovoljno djeluju na dominantno ekstenzivan uzgoj ovaca, kao i neučinkovito korištenje ogromnih pašnjačkih resursa, starenje populacije uzgajivača i izostanak interesa mladih za ovu vrstu proizvodnje – objašnjava izvršni direktor Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza Zdravko Barać.
Hrvatska, dodaje, po ovčarstvu i kozarstvu spada u manje razvijene EU članice s malim proizvodnim sustavima i nedovoljnom intenzivnošću proizvodnje. Najveći proizvođači ovčjeg mlijeka u EU su Španjolska, Grčka, Italija i Francuska, koji mlijeko većinom prerađuju u visokovrijedne, cjenovno dobro rangirane sireve poput roqueforta, različitih vrsta pecorina, manchega sireva, fete i sličnog. No već sad je jasno, a potvrđuju to i brojna svjetska odličja naših sirana, potencijala je puno i u nas iako će zbog smanjene profitabilnosti sektor i u budućnosti značajno ovisiti o potporama u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i o državnim potporama.
Barać kaže kako treba povećati populaciju ovaca u proizvodnji mlijeka te produktivnost, u čemu značajnu ulogu ima i gensko unaprjeđenje populacije (uključivanje većeg broja paških ovaca u uzgojni program, kojima je za cilj i očuvanje izvornosti populacije i unaprjeđenje proizvodnih osobina). Dobrim vidi program potpora za nabavu nove opreme za mini sirane koje prerađuju ovčje i kozje mlijeko, no potrebno je omogućiti lakšu dostupnost sredstava za gradnju novih, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje postojećih objekata, uređenje izmuzišta, nabavu potrebne mehanizacije... K tome, doznajemo, Hrvatski je savez uzgajivača ovaca i koza od Ministarstva poljoprivrede zatražio da se sektor proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka uvrsti u sustav potpora za iznimno osjetljive sektore na isti način kao što to vrijedi za kravlje mlijeko te da se zadrže proizvodno vezane potpore u programu za iduće programsko razdoblje ZPP-a RH.
Profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta Samir Kalit upozorava i na prevelike administrativne zahtjeve, nelojalnu konkurenciju i izostanak sustavne edukacije za sirare. Potrebno je planirati i potpore za rad sektorskih organizacija, zaustaviti depopulaciju ruralnih prostora te smanjiti stopu PDV-a na sir na 5%. Na sir, kao da je luksuz, imamo najvišu stopu PDV-a u EU, ustvrdio je Kalit nedavno za Večernji. – Zašto je u Italiji PDV na sir 4%, a kod nas 25%? – upitao je te dodao kako je državi očito draži uvozni sir, kojega je sada i 65% na tržištu. – Ne želi se odreći tih lijepih novčića za koje nitko nije orao ni kopao. Više se zaradi od uvoznog sira, a naše smo farmere doveli do ruba. Kažu kako bi i sa smanjenjem PDV-a cijene u trgovinama ostale iste. Ma neka i ostanu, ali će se ta razlika iskoristiti za razvoj industrije i malog farmera, a ovako toga nema – poručio je.
Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, smatra kako paški sir nije samo proizvod – on je simbol znanja, tradicije, truda i prirodnih posebnosti koje Hrvatsku čine jedinstvenom. – U tom smislu proizvodi sa zaštićenim oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla, poput paškog sira, predstavljaju našu konkurentsku prednost – kvalitetu, autentičnost i visoku dodanu vrijednost – rekla je Petir. Izazovi poput pada proizvodnje ovčjeg mlijeka, nedostatka radne snage, administrativnih opterećenja, nepoštene trgovačke prakse, bolesti i štete od divljači zahtijevaju sustavna rješenja – od obrazovanja i savjetodavne podrške do pravednijih tržišnih uvjeta i otvorenije javne nabave prema domaćim proizvodima i onima s oznakama kvalitete. A za ozbiljno tržišno pozicioniranje i očuvanje paškog sirarstva ključno je i udruživanje proizvođača, naglasila je.
Predsjednica Udruge proizvođača paškog sira i voditeljica marketinga u Paškoj sirani Martina Pernar Škunca kaže kako je priča o paškom sirarstvu priča o kamenu, buri, soli i vrijednom trudu ovčara i sirara. Riječ je o najnagrađivanijem hrvatskom siru i strateški važnom proizvodu koji predstavlja dio nacionalnog identiteta, nasljeđa i tradicije te koji na Pagu ne opstaje samo zahvaljujući priči nego i OPG-ima od kojih proizvođači – Paška sirana, Gligora i MIH – otkupljuju mlijeko, a za kilogram ovčjeg treba sedam litara mlijeka koje već u startu nije jeftino. U otkupu se plaća oko 3 eura za litru, a dostupno je samo šest mjeseci u godini, u sezoni janjenja.
Potrebna su rješenja za pad proizvodnje ovčjeg mlijeka i osiguravanje potpore koja će proizvodima s oznakama kvalitete donijeti veću prepoznatljivost, smatra Pernar Škunca. S proizvodnjom od samo 150 tona godišnje certificirane proizvodnje (s oznakom izvornosti) paški sir trenutačno je samo 'zvijezda' od koje sirane ne zarađuju ništa. Profit donosi desetak drugih sireva od kravljeg mlijeka, trapista, primorca, dalmatinca... kojih je jeftinija proizvodnja. Dio proizvodnje paškog sira završava i u izvozu, izvozi se u SAD, Austriju, Švedsku, Veliku Britaniju..., no kako je u svjetskim razmjerima riječ o boutique proizvodnji, sve su to manje količine.
FOTO Brojni transparenti i žena ubučena u kokoš: Pogledajte kako izgleda prosvjed protiv mega farmi kod Siska
Otvori KEKS Pay
