Poslodavci se posljednjih mjeseci prilagođavaju znatno strožem i složenijem sustavu zapošljavanja stranih radnika. Dozvola za rad više ne znači da strani radnik može raditi bilo gdje u Hrvatskoj. Odluka o tome hoće li netko dobiti posao sada u velikoj mjeri ovisi o situaciji na lokalnom tržištu rada, pa tako ista tvrtka u jednoj županiji može zaposliti stranog radnika, a u drugoj ne. Ako na nekom području nema dovoljno domaćih kandidata, otvara se prostor za dolazak radne snage iz inozemstva, dok se u sredinama s većom ponudom domaćih radnika zahtjevi lakše odbijaju.
Takav pristup znači i da se uvodi snažnija regionalna kontrola zapošljavanja. Radnici koji prođu propisani test ili dolaze u deficitarnim zanimanjima vezani su uz županiju za koju je odobren njihov angažman. Time se želi uskladiti stvarne potrebe gospodarstva s dostupnom radnom snagom. Istodobno se pooštrava nadzor nad poslodavcima. Ako inspekcija utvrdi nepravilnosti u poslovanju, poslodavac može završiti na popisu koji mu onemogućuje novo zapošljavanje stranih radnika na razdoblje od godine dana. Dodatno, obveza prijave prestanka ugovora više nije na radniku, nego na poslodavcu.
S druge strane, i strani radnici dobivaju jasnije obveze. Nakon prekida radnog odnosa moraju se u roku od pet dana prijaviti u evidenciju nezaposlenih, a ako odbiju ponuđeni posao, gube pravo boravka i rada u Hrvatskoj. U praksi, test tržišta rada ostaje ključni mehanizam provjere prije izdavanja dozvola. – Što se tiče testa tržišta rada, izmjene zakona u tom dijelu nisu bile prevelike, osim što je sada zakonom određeno da poslodavci najprije trebaju provjeriti ispunjavaju li uopće uvjete za zapošljavanje stranaca. Ako ne ispunjavaju uvjete, onda je besmisleno provoditi test tržišta rada i gubiti vrijeme na podnošenje zahtjeva za izdavanje radne dozvole – objašnjava Dinko Glad iz odjela za tržište rada Područnog ureda HZZ-a u Slavonskom Brodu.
Prema njegovim riječima, broj stranih radnika za koje se izdaje suglasnost za zapošljavanje ne ovisi više samo o broju koji su poslodavci inicijalno tražili nego i o omjeru zaposlenih domaćih i stranih radnika, što uključuje i već izdana pozitivna mišljenja. Taj je prag najmanje 20 posto domaćih radnika za zanimanja za koja se provodi test tržišta rada te najmanje 10 posto za deficitarna zanimanja. Cilj je izbjeći situacije u kojima poslodavci imaju više dozvola od onoga koliko mogu zaposliti.
Jedna od važnijih izmjena odnosi se i na mobilnost radnika unutar sustava. Strani radnik više nije vezan uz dugogodišnji rad kod istog poslodavca kako bi mogao promijeniti zaposlenje. – Radnik koji ima važeću radnu dozvolu za određeno zanimanje po novom zakonu može već nakon šest mjeseci promijeniti poslodavca. Stari zakon propisivao je da mora imati 12 mjeseci staža u Hrvatskoj, sada je to smanjeno na šest – pojašnjava Maja Šebalj, viša stručna suradnica za zapošljavanje.
Otvori KEKS Pay
Povećajte hrvatskim radnicima plaće na 3000 eura pa ako treba koga dovesti onda ne dođu