Čak 17 tisuća letova otkazano je u travnju 2010. godine, milijuni putnika bili su 'zarobljeni' u zračnim lukama, a šteta je iznosila vrtoglavih 150 milijuna eura dnevno. Krivac za taj najvećeg poremećaj zračnog prometa u povijesti Europe, uzrokovan prirodnom katastrofom, bila je erupcija vulkana Eyjafjallajökulla na jugu Islanda koji je 'proradivši' nakon gotovo 200 godina uzrokovao tzv. „prljavu oluju“.
Nakon erupcije, tone prašine vinule su se u nebo, a zračne su struje brzinom i do 200 kilometara na sat raspršile prašinu diljem Starog kontinenta. Oblak vulkanskog pepela zlokobno se nadvio iznad čitave Europe te stigao i do više od 4000 kilometara udaljene Hrvatske. Zračni prostor Lijepe Naše bio je potpuno zatvoren. Tog su travnja, prije 15 godina, bile bili otkazani letovi iz Zagreba prema Parizu, Frankfurtu Amsterdamu, Londonu, Bruxellesu, Kopenhagenu, Stuttgartu.
Na Plesu je tada 'zaglavilo' 5800 putnika Croatia Airlinesa, među kojima je bio i Oliver Dragojević koji je tog 16. travnja trebao otputovati u London, gdje je imao zakazan koncert u Royal Albert Hallu. Vulkanski pepeo prizemljio je i zrakoplov hrvatske Vlade, zbog čega tadašnji predsjednik, Ivo Josipović, nije mogao otputovati u Krakov, na pogreb poljskog predsjednika, Lecha Kaczynskog, koji je samo par dana ranije poginuo u stravičnoj zrakoplovnoj nesreći.
Osim sa zagrebačke zračne luke, otkazani su bili i letovi iz Splita i Dubrovnika te letovi iz Zadra. Samo na kartama 5800 putnika Croatia Airlinesa, čiji su letovi bili otkazani, kompanija je tada pretrpjela štetu od 580 000 eura te je tadašnji direktor Croatia Airlinesa, Ivan Mišetić, rekao kako ga čitava situacija asocira na sudnji dan.
Paraliziran čitav kontinent
Zatvorene su tada bile i zračne luke u cijeloj Velikoj Britaniji, Irskoj, Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Belgiji i Nizozemskoj, Slovačkoj i Baltičkim zemljama te Češkoj i Poljskoj. Francuska je, na sjeveru zemlje, zatvorila 24 zračne luke, a Njemačka njih 11, uključujući i tada treću, najprometniju zračnu luku u Europi, Frankfurt. Bio je to najveći prekid zračnog prometa u Europi od Drugog svjetskog rata.
Od 15. travnja milijuni putnika ostali su zarobljeni na aerodromima diljem Starog kontinenta, a među njima i 35 učenika i profesora zagrebačke X gimnazije, koji su, zbog odgođenog leta, morali produžiti boravak u Londonu. U isto vrijeme, u Dublinu je 'zaglavio' Večernjakov novinar, Mladen Miletić. „Oblak s Islanda nije zamračio nebo, kao što to neki misle, sunčanije vrijeme ne možete niti zamisliti, ali mnogima se smrklo kada su shvatili da neće tako skoro kući“, opisao je tada Miletić, situaciju na terenu.
Osim putnika koji su zaglavili na europskim aerodromima, otkazani su bili i svi letovi s drugih kontinenata prema Europi. Prema procjenama Međunarodne udruge za zračni prijevoz zračna je industrija dnevno tada gubila vrtoglavih 148 milijuna eura. No, osim putničkog, velike je štete pretrpio i avio-prijevoz lako pokvarljive robe, pa su na europskim burzama osjetno pale vrijednosti dionica nekih tvrtki.
Erupcije vulkana mijenjale su klimu i pokretale tsunamije
Iako je te godine jedan oblak vulkanske prašine dramatično demonstrirao svoju snagu, paraliziravši čitav kontinent, erupcije vulkana mogu imati i još veće posljedice te čak i mijenjati klimu na planeti. Podsjetimo, pepeo koji je nastao tijekom najsnažnije erupcije u ljudskoj povijesti, erupcije vulkana Tambora u Indoneziji, 1815., promijenio je klimu na čitavoj planeti – kako je zabilježeno, temperatura je tada pala za 3 stupnja, a klimatske su promjene bile toliko snažne da te godine, u Europi, uopće nije bilo ljeta. I erupcija vulkana Krakatau, u Indoneziji, 1883., izazvala je golemu katastrofu koja je bila okidač za tsunami, visok čak 30 metara.
Otvori KEKS Pay
