Godinu dana nakon što je, u travnju 2008. godine, na summitu u Bukureštu primila pozivnicu za punopravno članstvo, te su održani pregovori o pravnim, obrambenim i financijskim pitanjima, a određen je i doprinos koji će naša zemlja uplaćivati u proračun Sjevernoatlantskog saveza, Hrvatska je prvog travnja 2009., polaganjem svog ratifikacijskog dokumenta, postala članica NATO-a, koji je tri dana kasnije, 4. travnja, obilježio šest desetljeća svog postojanja.
Ulazak u NATO bio je krupan korak koji se ipak nije svima svidio. Za posjeta Georgea Busha Zagrebu bili su organizirani antiNATO prosvjedi, a na zagrebačkom Filozofskom fakultetu bila je pokrenuta AntiNATO inicijativa. S konkretnim je zahtjevom izašla i inicijativa 'NATO na referendum' apelirajući da o tom koraku trebaju odlučiti hrvatski građani i to na referendumu na kom bi se izjasnili jesu li "Za“ ili "Protiv“ ulaska u Sjevernoatlantski savez. No, iako je prikupila 125.000 potpisa građana, niti ta inicijativa nije ostvarila svoj cilj pa je pitanje Hrvatima "Želite li da Republika Hrvatska postane članica Sjevernoatlantskog ugovora – NATO-a", ostalo bez referendumskog odgovora. U HDZ su smatrali da je takav referendum nepotreban, jer Hrvatska ulaskom u NATO ne gubi dio svog suvereniteta.
"Zaboravit ću da su neki htjeli referendum. Da smo išli u tu avanturu, ne bismo ovo ostvarili", rekao je tadašnji hrvatski premijer, Ivo Sanader, 18. ožujka 2009. na dan kada je Hrvatska vlada Saboru poslala prijedlog ratifikacije Sjevernoatlantskog ugovora.
U ime Republike Hrvatske tadašnja hrvatska veleposlanica u SAD-u, Kolinda Grabar-Kitarović, u pratnji vojnog izaslanika RH u SAD-u, 1. travnja 2009. predala je američkom State Departmentu ratifikacijski dokument Hrvatskog sabora kojim se potvrđuje ulazak Hrvatske u NATO savez. Tim je činom Hrvatska postala punopravna članica NATO-a, a šest dana kasnije, 7. travnja 2009., u sjedištu NATO saveza zavijorila se i hrvatska zastava. Ulaskom Hrvatske u NATO-ov program Partnerstvo za mir, 2000. godine, obilježen je početak odnosa između Hrvatske i NATO-a.
Tijekom 16 godina članstva pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjelovali su u svim najvažnijim aktivnostima, savezničkim operacijama i misijama NATO-a - na Mediteranu, u Libiji, na Kosovu, u Iraku, a do rujna 2020. i u Afganistanu. Hrvatska je sudjelovala i u NATO-vim misijama Ojačane prednje prisutnosti u Litvi i Poljskoj, a kroz neborbenu misiju Sea Guardian, na Sredozemlju, Hrvatska od 2018. godine sudjeluje i u pomorskim aktivnostima, ali i u aktivnostima ojačane budnosti, koju NATO savez provodi na području Mađarske.
Jedna zemlja osnivačica NATO-a nema vojsku
Od prvobitnih 12, koliko je bilo država osnivača koje su 4. travnja 1949. godine u Washingtonu potpisale Sjevernoatlantski ugovor, Savezu je, u devet krugova proširenja, pristupilo još dvadeset europskih država. Od bivših jugoslavenskih republika u NATO je prva ušla Slovenija, 2004. godine, pet godina kasnije Hrvatska, 2017. Savezu se priključila i Crna Gora, a 2020. Republika Sjeverna Makedonija. Najmlađa članica NATO-a je Švedska koja je Savezu pristupila prošle godine. Povijesni je to događaj za Švedsku, koja je time napustila svoju, više od 200 godina dugu, politiku neutralnosti, ali i za NATO za koji su pristupanja Švedske i Finske, koja s Rusijom dijeli granicu dugu 1340 km, najznačajnija u posljednjih nekoliko desetljeća proširenja.
I dok je prema riječima glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga Švedska sa sobom donijela sposobne oružane snage i prvoklasnu obrambenu industriju, jedna od 32 zemlje članice, koja je čak i među osnivačima NATO-a, ni do dana današnjeg nema svoju vojsku. Riječ je o Islandu, zemlji bez vojske, koja je članica ključnih organizacija, poput Ujedinjenih naroda, NATO-a i OESS-a te je stava da se na globalne prijetnje može odgovoriti samo kroz aktivnu međunarodnu suradnju.
A što smo to "ostvarili"?! U NATO su nas bez referenduma ugurali Mesić i Sanader, a ta je odluka bila kvalitetna poput ostalih odluka te dvojice. Tada čelnik HSS-a Friščić, postavlja NATO referendum kao uvjet za koaliranje sa HDZ-om. I tada je rekao: "Nisu Hrvati stoka, pa da ih se gura u NATO bez referenduma!". No, nekako su ga omekšali i nekoliko dana kasnije HSS ulazi u koaliciju sa HDZom, a Friščić više NATO ne spominje. Pored astronomskih gubitaka koje su Hrvatima NATO poduhvati donijeli (Sirija, Libija...), ipak treba izdvojiti prvi poraz HV-a (u NATO aranžmanu) - Afganistan. Koštalo nas je to 1.400.000.000,00 kuna i jedan ljudski život.