Tradicionalni blagdanski stol, a na njemu purice iz Slovenije i Mađarske, odojci iz Mađarske, Njemačke, Nizozemske, janjetina iz Makedonije, Bugarske, Rumunjske, krumpir iz Egipta, salata iz Italije... I ne samo da ta ovisnost o uvozu ovih dana dolazi do izražaja – kronični smo ovisnici više od desetljeća. A i ova godina na izmaku nesumnjivo će pokazati kako nam je vanjskotrgovinski deficit premašio lanjski rekord u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s inozemstvom od 2,4 milijarde eura, dok hrvatska poljoprivreda i dalje 'glavinja' između potpora 'po hektaru i kravici', za koje rijetki podnose količinske račune, neprovedivih zakona o poljoprivrednom zemljištu i komasaciji, želja o dizanju proizvodnje i za 25% 'na papiru' te surove realnosti u kojoj nam je pokrivenost uvoza izvozom bijednih 60-ak posto.
Ostvarujemo suficit samo izvozom žitarica, uljarica, živih životinja i ribe, a dok stočari i ratari vape za dodatnim površinama, resorni ovih dana 'mrtvo hladno' izjavljuju kako smo samo posljednjih godina izgubili 20.000 hektara obradivog zemljišta, a čak 90.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta nije u sustavu potpora
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Kada ne bi bilo uvoza domaći proizvodi bili bi duplo skuplji, ovako mi uvozom kontroliramo domaće cijene. S druge strane zašto proizvoditi s gubitkom kada isti rezultat postižemo trgovinom i distribucijom. Vremena su se promijenila nije više problem proizvesti već prodati i naplatiti se.