Vojne vježbe u blizini gradića Munstera, Njemačkom gradu, toliko su učestale u posljednje vrijeme da ih mještani gotovo i ne primjećuju. Eksplozije i buka postali su dio svakodnevice, ali život bi im uskoro mogao postati još glasniji. Kako piše BBC, njemačka vojska, Bundeswehr, dobila je odobrenje za veliko povećanje ulaganja jer parlament više ne ograničava obrambene troškove pravilima o dugu. Glavni general Carsten Breuer rekao je za BBC da je novac hitno potreban jer smatra da Rusija neće stati na Ukrajini. "Rusija nam prijeti. Putin nam prijeti. Moramo ih zaustaviti", kaže Breuer i dodaje da bi NATO mogao biti napadnut za četiri godine.
"Vrijeme nam ovisi o tome koliko nam Putin da za pripremu. Što prije budemo spremni, to bolje", tvrdi on. Ruski napad na Ukrajinu promijenio je stavove u Njemačkoj. Ljudi su tu dugo odbacivali vojnu snagu zbog prošlosti i uloge Njemačke u Europi. Markus Ziener iz Njemačkog Marshallova fonda u Berlinu kaže: "Pokrenuli smo dva svjetska rata. Iako je prošlo 80 godina, mnogi još uvijek misle da se ne smijemo miješati u sukobe."
Neki se i dalje boje militarizma, a vojska je godinama bila slabo financirana. Dok su Poljska i baltičke zemlje upozoravale na Rusiju i jačale obranu, Njemačka je pod Angelom Merkel surađivala s Moskvom. Mislili su da će trgovina donijeti demokraciju, ali Rusija je uzela novac i napala Ukrajinu. Kako javlja BBC, 2022. kancelar Olaf Scholz najavio je veliki zaokret, "Zeitenwende", i obećao 100 milijardi eura za vojsku kako bi zaustavio "ratne huškače poput Putina". No Breuer kaže da to nije dovoljno. "Popravili smo neke rupe, ali stanje je loše", priznaje. Rusija ulaže u oružje i opremu za fronte u Ukrajini, koristi kibernetičke napade, sabotaže i nepoznate dronove iznad njemačkih baza. Breuer vidi opasnost u Putinovoj agresiji i smatra da Njemačka mora brzo djelovati.
Izvještaj parlamentu potvrđuje da Bundeswehru nedostaje svega – od streljiva do vojnika,a u lošem su stanju i vojne barake, baze i oprema. Eva Högl procjenjuje da je za obnovu potrebno 67 milijardi eura. Uklanjanje ograničenja duga omogućit će vojsci stalan pristup novcu, kaže Breuer. Tu odluku donio je Friedrich Merz, mogući Scholzov nasljednik, tik prije raspuštanja parlamenta nakon izbora u veljači. Novi parlament, s ljevicom protiv vojske i desnicom naklonjenom Rusiji, možda ne bi podržao taj potez. Ipak, zaokret započet 2022. nastavlja se. Anketa pokazuje da 79% Nijemaca vidi Putina kao opasnost za mir u Europi, a 74% isto misli o Donaldu Trumpu nakon govora njegova potpredsjednika u Münchenu.
Markus Ziener kaže: "Ne znamo kamo ide Amerika, ali povjerenje da nas može štititi nestalo je." U Berlinu strah od vojske slabi. Charlotte Kreft (18) kaže da je napustila pacifistički stav: "Mislili smo da se iskupljujemo demilitarizacijom, ali sada moramo braniti demokraciju i slobodu." Ludwig Stein dodaje: "Mnogima je čudno ulagati u vojsku, ali nemamo izbora." Sophie, mlada majka, smatra obranu potrebnom, ali ne želi da joj sin služi vojsku.
Bundeswehr ima samo jedan centar za novačenje u Berlinu, između ljekarne i trgovine cipelama. S vojnim lutkama i sloganima pokušava privući mlade, ali malo tko dolazi. Njemačka nije uspjela povećati broj vojnika na 203.000. Breuer želi još 100.000 ljudi, ukupno 460.000 s rezervama, i kaže da je za to potreban vojni rok. "Bez njega nećemo dobiti vojnike", tvrdi. Rasprava o tome tek počinje. Breuer posjećuje vijećnice i pita ljude: "Jeste li spremni za rat?" Jedna žena ga je optužila da je plaši, a on je odgovorio: "Ne plašim vas ja, nego onaj drugi!" – misleći na Putina. Breuer smatra da Njemačka mora shvatiti prijetnju Rusije i nesigurnost Amerike te se promijeniti. "Sada svi razumiju da moramo djelovati", zaključuje.
>>> FOTO Top 10 zemalja s najviše američkih vojnika: Znate li koja je na samom vrhu?
Otvori KEKS Pay
samo vojno jaka Europa je sigurna i stabilna! zato puna podrška naoružavanju EU jer ne možemo samo gledati kako se kremaljski režim masovno naoružava, a mi mašemo cvjetovima i pričamo o miru!!!