Kad je ranije ove godine ruski vojnik srednjih godina, koji se opisao kao domoljub, pušten iz ukrajinskog logora za ratne zarobljenike, nazvao je obitelj s nadom da će se vratiti kući na sinov rođendan. No, umjesto toplog dočeka, dočekali su ga tjedni ispitivanja ruskih sigurnosnih službi, nakon čega je poslan natrag na front. Ubrzo je nestao u borbama blizu okupiranog Donecka, a njegova obitelj strahuje da je mrtav. "Kao da smo zarobljeni u krugu pakla", rekao je jedan rođak. Ova priča samo je jedan primjer mračne sudbine ruskih ratnih zarobljenika, čije povratke u domovinu slave javno, ali često završavaju sa sumnjom, kaznom i financijskom nesigurnošću. Dok ruske vlasti u gradovima i selima slave patriotizam dobrovoljaca koji se prijavljuju za rat u Ukrajini, sudbina ratnih zarobljenika ostaje navodno zanemareno poglavlje invazije koju je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin. Veterani koji se vraćaju s fronta često su veličani na državnoj televiziji, obećavaju im se privilegirani položaji, no bivši zarobljenici suočavaju se s drukčijom stvarnošću. Prije odlaska na front zapovjednici navodno upozoravaju vojnike da se radije raznesu granatom nego predaju Ukrajincima. Nakon razmjene zarobljenika, uglavnom preko Bjelorusije, vojnici su izolirani od obitelji, ponekad i mjesec dana, dok ih ispituju Federalna sigurnosna služba (FSB), vojno tužiteljstvo i ruski Istražni odbor. Ispitivanja traže bilo kakav trag izdaje ili suradnje s Ukrajincima, a u nekim slučajevima istražuju se kaznena djela. Godine 2022., tijekom kaotične masovne mobilizacije, Rusija je kriminalizirala dobrovoljnu predaju kako bi obeshrabrila regrute od predaje, što je rezultiralo strogim kaznama, piše The Wall Street Journal.
Primjer takve politike je slučaj Romana Ivanišina, koji je nakon povratka iz ukrajinskog zarobljeništva osuđen na 15 godina zatvora u kaznenoj koloniji visoke sigurnosti. Optužen je za dobrovoljnu predaju, pokušaj predaje i dezerterstvo, što pokazuje koliko je Rusija nemilosrdna prema vlastitim vojnicima. Slično, 45-godišnji bivši zarobljenik Pavel Gugujev suočava se s osmogodišnjom kaznom zbog „suradnje sa stranom vladom“ nakon što je dao intervjue ukrajinskim medijima, kritizirajući rat i uvjete po povratku.
Nakon ispitivanja, navodno se većina vojnika vraća se u svoje jedinice, ali uvjeti su često ponižavajući. Neki su osuđeni na čišćenje ili beskrajne vježbe bez oružja, dok se drugi odmah šalju natrag na front, često na najopasnije misije. Obitelji i bivši zarobljenici optužuju zapovjednike da ih kažnjavaju, tretirajući ih kao izdajnike. "Zemlja je u ratu, a država ne potiče predaju", rekao je Valerij Vetoškina, odvjetnik povezan s ruskom nevladinom organizacijom OVD-Info koja pruža pravnu pomoć.
Financijska nesigurnost dodatno pogoršava situaciju. Plaće i jednokratni bonusi, glavni razlozi za prijavljivanje u rat, često se ukidaju nakon zarobljavanja, ostavljajući tisuće obitelji u neizvjesnosti. Uvjeti su toliko teški da neke obitelji lobiraju kako njihovi rođaci ne bi bili uključeni u razmjene zarobljenika, vjerujući da su uvjeti u ukrajinskim logorima humaniji nego u Rusiji. Prema navodnim izvješćima, ukrajinski logori pružaju bolje uvjete od ruskih logora za ukrajinske zarobljenike, gdje je mučenje ponekad sustavno.
Prema Ženevskim konvencijama, kojih je Rusija potpisnica, bivši ratni zarobljenici ne smiju biti vraćani u aktivnu borbenu službu, već samo u pomoćne uloge. Međutim, dokument ruskog Ministarstva obrane, koji je pregledao The Wall Street Journal, sugerira da se neke odredbe konvencije ne primjenjuju na ruske zarobljenike jer rat još traje.
Slučaj 31-godišnjeg Igora Dolgopolova, koji je postao zarobljenik nakon rasporeda u Časiv Jar u istočnoj Ukrajini, dodatno ilustrira strahove obitelji. Njegovi rođaci boje se da bi mogao biti uključen u razmjenu i poslan natrag na front, gdje bivše zarobljenike često dočekuju poniženja i osude. Jedan rođak izjavio je da bi Igor "bolje prošao ostajući u Ukrajini, čak i uzimajući njihovo državljanstvo", nego se vraćajući u Rusiju gdje mu ne vjeruju. Kremlj nije odgovorio na zahtjeve za komentar o ovim praksama.
Otvori KEKS Pay
Kada sam početkom 1991 pobjegao iz JNA i otišao u pulski HDZ sa idejom da me prebace u hrvatsku obranu koja se tada formirala rekli su mi da se vratim u vojarnu i ako dođe do obračuna da puška pucaa na dvije strane. Želim reći da ne žalim Ruse. Da Putin nema podršku većine ruskog naroda već bi pao kao i što se raspala JNA jer nije imala lojalne vojnike osim Srba.