Europski pomorski sektor napreduje prema većoj održivosti, ali morat će u godinama koje su pred nama povećati napore kako bi ispunio ciljeve EU za klimu i okoliš usmjerene na smanjenje upotrebe energije, onečišćenja i emisija stakleničkih plinova te bolju zaštitu bioraznolikosti, objavile su Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) i Europska agencija za okoliš (EEA). Prijevoz tereta, kontejnera, komercijalnog ribolova, tankera i brodova za krstarenje te aktivnosti u lukama čine tri do četiri posto ukupnih emisija ugljikova dioksida u EU. Emisije metana udvostručile su se između 2018. i 2023. pa čine četvrtinu ukupnih emisija metana u pomorskom sektoru. To povećanje velikim se dijelom pripisuje povećanom korištenju ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Problem je i podvodna buka. Novi modeli otkrivaju visoke razine podvodne buke u La Mancheu, Gibraltarskom tjesnacu, Jadranskome moru, tjesnacu Dardaneli i Baltičkome moru. Mjere ublažavanja mogle bi je smanjiti do 70 posto između 2030. i 2050. godine. Izvješće također otkriva da se korištenje alternativnih goriva i izvora energije povećalo, ali nedovoljno. Prema riječima Jessike Roswall, povjerenice EU za okoliš, otpornost na vodu i konkurentno kružno gospodarstvo, vode u EU pod pritiskom su klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti, lošeg upravljanja i zagađenja.
"Zbog toga ću pokrenuti Strategiju EU za otpornost na vodu. Potrebna nam je promjena paradigme o tome kako cijenimo vodu", najavila je. Emisije sumpornih oksida u EU pale su oko 70 posto od 2014. godine, uglavnom zbog uvođenja kontrola emisije sumpora u sjevernoj Europi. Očekuje se da će pojačane kontrole u Sredozemlju, koje bi trebale stupiti na snagu 1. svibnja 2025., pridonijeti daljnjem smanjenju, zajedno s kontrolama u sjeveroistočnom Atlantskom oceanu. Emisije dušikovih oksida porasle su u prosjeku deset posto između 2015. i 2023. Ispuštanje tzv. sive otpadne vode, uglavnom uzrokovano radom brodova za krstarenje, povećalo se 40 posto između 2014. i 2023.