Naslovnica Vijesti Hrvatska

Umro Krsto Cviić, čovjek i novinar koji je vidio unaprijed

Ivo Josipović: Krsto Cviić bio je osoba iznimnog iskustva i erudicije i velikog ugleda. Stoga sam ga zamolio da bude član mog Savjeta za vanjsku politiku i on se tome,rado odazvao.
11. prosinca 2010. u 12:57 110 komentara 174 prikaza
krsto cviić
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

– Krsto Cviić bio je osoba iznimnog iskustva i erudicije i velikog ugleda. Stoga sam ga zamolio da bude član mog Savjeta za vanjsku politiku i on se tome, premda je desetljećima živio izvan Hrvatske, rado odazvao. Uvijek je bio spreman pomoći, mislim da je bio na svim sjednicama Savjeta i nikada mu nije bilo teško doći iz Londona. Posebno je bio dragocjen jer je bio pravi domoljub i istodobno imao europski profil. Imao je rijetku sposobnost pogledati deset godina unaprijed. Nedostajat će mi njegovi savjeti kao člana Savjeta za vanjsku politiku – izjavio je za Večernji list predsjednik Ivo Josipović u povodu smrti Krste Cviića, koji je u 81. godini, nakon kratke i teške bolesti, jučer preminuo u Londonu, gradu u kojem je živio od 1954. i gdje je karijeru analitičara i stručnjaka za jugoistočnu Europu gradio od 1969. godine kao uvodničar i dopisnik uglednog The Economista u kojem je radio do 1999. godine.

Na Kraljevskom institutu

Cviić nikada nije izgubio vezu s domovinom, a upravo to dijeljenje života i iskustva između bivše Jugoslavije, odnosno Hrvatske u kojoj je rođen i dugogodišnjeg života u Velikoj Britaniji omogućilo mu je da postane priznati stručnjak za regiju.

Karijera novinarskog analitičara otvorila mu je mogućnosti i za mjesto znanstvenog suradnika u Kraljevskom institutu za međunarodne poslove, savjetnika Europske banke za obnovu i razvoj, a za doprinos poznavanju istočne Europe odlikovala ga je i engleska kraljica.

Upravo njegovoj podršci i uspješnom lobiranju pripisuje se promjena stava britanskog političkog establišmenta prema hrvatskoj neovisnosti koju je snažno podržavao, a u ljeto 1991. uspio je uvjeriti Svjetsku službu BBC-a da zatvori dotadašnju jugoslavensku redakciju i zamijeni je s tri nove: slovenskom, hrvatskom i srpskom.

No podrška neovisnosti Hrvatske i borba za njezino prepoznavanje u V. Britaniji nije otupila oštricu kritičnosti. Bio je vrlo oštar prema Franji Tuđmanu, ali i ostalim liderima u novonastalim državama bivše Jugoslavije. Dvije knjige, "Prepravljanje Balkana" i "Jugoistočna Europa - od konflikata do suradnje", koju je napisao zajedno s Peterom Sanfeyem, pokazale su na koji način Cviić vidi regiju u previranjima i izlaze iz probleme koje je donio rat, političko neiskustvo u višestranačju i tranzicija.

– Njegova posljednja knjiga nije pesimistična. U Velikoj Britaniji o ovim se krajevima obično piše kao o sivoj zoni u kojoj vlada beznađe. No Krsto je u njoj govorio o potrebi i mogućnostima suradnje u regiji, koja se, kao što vidimo u posljednje vrijeme, i ostvaruje – objašnjava Slavko Goldstein.

Ni Cviić, kao ni mnogi drugi, nije odolio zovu Hrvatske nakon raspada Jugoslavije i okušao se kao glavni urednik kratkotrajnog i neuspješnog Tjednika. Iako je njegov dolazak u redakciju novopokrenutog tjednika trebao biti jamstvo za ozbiljne, analitične i "engleski dosadne" novine, tržište ga je odbacilo, a za kritičare Krste Cviića, koji su ga proglašavali zastarjelim i neažurnim analitičarom koji ne može kvalitetno pratiti brzinu događanja u regiji, to je bila samo potvrda da ga je vrijeme pregazilo.

– Istina je, bio je razočaran neuspjehom Tjednika, ali ne i ogorčen. Ponudu da dođe i bude glavni urednik prihvatio je vrlo rado nadajući se da će svoja iskustva ozbiljnog i analitičnog novinarstva moći prezentirati i u Hrvatskoj. Prvi brojevi prodavali su se dobro i činilo se da će projekt uspjeti, ali naša publika očito je i tada bila sklonija lakšim materijalima i ton koji je on njegovao u The Economistu ovdje nije mogao plasirati. No i nakon propasti Tjednika Cviić se rado odazivao i bio gost u mnogim hrvatskim medijima nudeći uvijek uravnoteženu analitiku – opisao je S. Goldstein kratkotrajni pokušaj Krste Cviića.

I doista, Cviić nije propuštao prigodu da se čuje njegovo mišljenje u Hrvatskoj i da, zbrajajući svoje dugogodišnje iskustvo, ponudi savjete bez obzira na kritike.

O korupciji

– U posljednje je vrijeme nekoliko istraživanja tokova tranzicije, njezinih uspjeha i neuspjeha, pokazalo da mnogo ljudi ne glasa protiv vlada koje su dovele do ekonomskih promjena kao što su gubitak posla, zatvaranje tvornica ili razlike u društvenim klasama, nego da im je veće razočaranje ponašanje vladajućih, primjerice, nepoštenje koje uključuje i korupciju.

Takvo stajalište dijele svi slojevi društva i ono dovodio do antagonizma prema vladi i svim političkim strankama – rekao je Cviić u jednom od svojih posljednjih intervjua u časopisu Lider. I bio u pravu.

 

  • mgodek2:

    De mortibus nihil nisi bene (o mrtvima ništa loše). To je jedan od obrazaca civiliziranog društva, a i kulture čovjeka. A sad čitam ovakve natpise povodom smrti Krste Cvijića. Primitivno, sramotno ! FUJ !!!!

  • sbb:

    One less piece of shit on this earth.

  • sbb:

    Neg gori u paklu skupa sa titom.