Naslovnica Vijesti Hrvatska

Traže ih zbog krađe, trgovine ljudima, šverca oružja, prijevara...

Iz zemalja Europske Unije u Hrvatsku do 10 sati stigla čak 84 uhidbena naloga. I Josip Perković je na jednome od 19 pristiglih naloga, ali je zbog novog zakona stavljen na stranu.
02. srpnja 2013. u 12:21 0 komentara 470 prikaza
'12.04.2012., Zagreb - Na Trgovackom sudu nastavljeno je sudjenje Tomislavu Mercepu za ratne zlocine. Kao svjedok na saslusanje dosao je Josip Perkovic.  Photo: Goran Stanzl/PIXSELL'
Foto: 'Goran Stanzl/PIXSELL'

Nije prošlo ni dva dana od pristupanja Hrvatske u Europsku uniju, a na adresu Ministarstva unutarnjih poslova počeli su pristizati uhidbeni nalozi za hrvatske državljane za kojima tragaju ostale članice EU zbog nekog kaznenog djela koje su počinili u njihovim zemljama. Čak 84 naloga za uhićenje stigla su već do 10 sati, a jedan od njih odnosi se na Josipa Perkovića.

Usklađeno djelovanje

Međutim, taj su nalog, i njih još osamnaest, djelatnici MUP-a odmah stavili na stranu.

Ravnatelj policije Vlado Dominić potvrdio je da se po njima neće postupati jer je tih 19 hrvatskih državljana, sumnja se, prekršilo zakon u drugoj zemlji prije 7. kolovoza 2002., odnosno prije nego što je u Hrvatskoj donesen zakon o pravosudnoj suradnji s članicama EU.

Iako je Dominić jučer na konferenciji za novinare u Ravnateljstvu policije u Zagrebu istaknuo da su do jučer u 10 sati uhićene 22 osobe od traženih 84, prema informacijama do jučer oko 17 sati s lisicama na rukama završilo je 28 osoba u Hrvatskoj.

Najviše uhidbenih naloga Hrvatskoj poslale su, neslužbeno doznajemo, Italija i Njemačka, no od ukupno do sada 28 uhićenih građana nekolicina će najvjerojatnije završiti i pred pravosudnim tijelima Francuske, Mađarske, Austrije te Danske. Upravo je Danska zatražila Gorana T. za kojeg se sumnja da je prošle godine krijumčario oružje. On je jučer uhićen baš kao i Jasmin H. iz Dugog Sela, čije je izručenje zatražila njemačka policija, odnosno tužiteljstvo budući da je ondje osuđen na petnaest godina robije zbog teških krađa.

MUP je jučer poslao detaljnije podatke o uhićenjima. Tako su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji bez slobode ostale četiri osobe osumnjičene zbog teške krađe, lihvarskog ugovora, trgovine ljudima i ropstva. U Brodsko-posavskoj županiji uhićene su dvije osobe zbog udruživanja radi počinjenja kaznenih djela, u Istarskoj na temelju uhidbenih naloga uhićene su tri osobe zbog prijevare, krađe, krivotvorenja dokumenata i obiteljskog nasilja. U Krapinsko-zagorskoj županiji lisice na ruke stavljene su jednoj osobi osumnjičenoj za nedopušteno držanje eksplozivnih tvari, dok je u Međimurskoj županiji “palo” njih troje zbog krivotvorenja novca. U Osječko-baranjskoj županiji dvojica su uhićena zbog pokušaja ubojstva i teške krađe. U Primorsko-goranskoj uhićena je jedna osoba zbog prijevare, u Splitsko-dalmatinskoj dvije zbog zloporabe droge i prijevare, dok su u Šibensko-kninskoj uhićene dvije također zbog zloporabe droga.

Impresionirani brzinom

U Vukovarsko-srijemskoj županiji bez slobode je ostala jedna osoba zbog trgovanja ljudima i ropstva, u Zadarskoj je uhićena jedna zbog razbojništva, a u Zagrebačkoj dvije osobe zbog sumnje u šverc oružja i tešku krađu.

Prema neslužbenim informacijama, strane zemlje impresionirane su brzinom kojom je Hrvatska postupila prema uhidbenim nalozima, točnije brzinom uhićenja. A kako bi suradnja između MUP-a i DORH-a tekla glatko, jučer su se sastali čelnici MUP-a i DORH-a. Procedura pri uhićenju je sljedeća: osumnjičenika se odmah vodi na ispitivanje u tužiteljstvo, a potom k sucu istrage koji donosi rješenje o izručenju. A prije rješenja sudac mora proučiti dokumentaciju vezanu uz uhidbeni nalog. Pristane li osoba na izručenje, ono se realizira u roku od 10 dana, a odbije li ga, odluka o izručenju donosi se za najviše dva mjeseca.

>>Poruka Milanoviću: Ne šaljete dobar signal u trenutku ulaska u EU

>>Puno više aljkavosti nego želje vlasti da zaštiti bilo koga

>>DORH odbacio prijave protiv Perkovića, a sad je tu zastara

Analiza zakona:  Izmjene su bile nu

Analiza zakona:  Izmjene su bile nužne, ali pitanje je dopustivosti 'naknadne pameti'

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU izglasan je u Saboru 28. lipnja, objavljen je dan poslije i stupio je na snagu 1. srpnja. Dio od ukupno 82 odredbe sadrži terminološke i stručne izmjene kojima se ništa bitno ne mijenja u suradnji s državama članicama EU u odnosu na stari zakon iz srpnja 2010. godine. Štoviše, to tu suradnju pospješuje, dopunjujući praznine starog zakona.

Primjerice, niz je odredbi kojima se rješava pitanje nadležnosti, pa se tako neka pitanja koja su po prijašnjim odredbama bila u nadležnosti suda, sada prebačena u nadležnost državnog odvjetništva, što je prouzrokovano promjenama našeg kaznenopravnog sustava. Zatim, suradnja s državama članicama u vezi s priznanjem i izvršenjem mjera opreza, područje je koje starim zakonom uopće nije bilo regulirano. Također, uređen je i odnos s Eurojustom koji koordinira suradnju nadležnih tijela država članica EU. Tim se odredbama propisuje da ministar pravosuđa na prijedlog glavnog državnog odvjetnika imenuje nacionalnog člana u Eurojustu, određuje se njegov status, mandat, mogućnost reizbora, prava i obveze.

Dakle, te su izmjene i dopune bile nužne i dobrodošle i s gledišta svih zemalja članica EU i Hrvatske. Zapravo jedina ozbiljna suštinska izmjena zbog koje bi pojedine države članice EU, a osobito Njemačka, mogle stvarati probleme je odredba prema kojoj će se europski uhidbeni nalog izvršiti “u odnosu na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine”. Takva ograničenja imaju i neke druge države, ali mi smo se predomislili tek uoči pristupanja i ta “naknadna pamet” nas razlikuje od tih zemalja.

Također, izmijenili smo i odredbe kojima se davala mogućnost sudovima da rukovodeći se određenim načelima odluče hoće li ili ne priznati europski uhidbeni nalog. Pet takvih taksativno navedenih okolnosti u izmjenama zakona nabrajaju se kao okolnosti u kojima će sud odbiti priznanje europskog uhidbenog naloga.

To su sljedeći slučajevi: ako djelo za koje je podnesen nalog nije kazneno djelo i po našem zakonu, ako se za to kazneno djelo kod nas već vodi kazneni postupak ili je kod nas odlučeno da se neće pokrenuti kazneni postupak jer je osumnjičenik ispunio naložene obveze, ako je tražena osoba zbog istog djela već osuđena u trećoj državi, a sankcija je izvršena, izvršava se ili se više ne može izvršiti i “ako je prema domaćem pravu nastupila zastara kaznenog progona ili izvršenja kaznenopravne sankcije, a postoji nadležnost Republike Hrvatske na temelju domaćeg prava”.

Čak i da se izbaci odredba o vremenskom ograničenju primjene europskog naloga, potonji “osigurač” onemogućio bi izručenje za bilo koje političko ubojstvo iz doba komunizma. (Marinko Jurasić)

Kronologija slučaja Lex Perković 28. sr

Kronologija slučaja Lex Perković

28. srpnja 1983. - U Njemačkoj je jugoslavenska tajna služba likvidirala hrvatskog disidenta Stjepana Đurekovića

28. srpnja 1998. - DORH je priopćio da je zastara progona za ubojstvo Đurekovića u nas nastupila 15 godina nakon ubojstva, a prije toga odbačene su dvije prijave protiv Perkovića

7. kolovoza 2002. - Europski uhidbeni nalog kao oblik suradnje na snazi je od 7. kolovoza 2002. godine, a taj datum kao granični za njegovu valjanost imaju Italija, Austrija i Luksemburg

2005. - Njemačka od 2005. traži Josipa Perkovića, Zdravka Mustača... zbog ubojstva Đurekovića, ali do 1. srpnja 2013., osim Haagu, Hrvatska ne izručuje svoje državljane

23. srpnja 2010. - U Narodnim novinama objavljen je Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU koji je trebao stupiti na snagu 1. srpnja 2013.

lipanj 2013. - Mediji europski uhidbeni nalog vežu uz slučaj Perković, a Njemačka nudi nagradu od 12.000 eura za informaciju u korist uhićenja Perkovića

29. lipnja 2013. - U hitnoj proceduri usvajaju se, objavljuju i nakon samo jednog dana tzv. vacatio legis 1. srpnja u subotu na snagu stupaju izmjene Zakona nazvane Lex Perković

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.