Više škola u Hrvatskoj u četvrtak je dobilo dojave o postavljenim eksplozivnim napravama, a pirotehničkim pregledima redom se pokazuje da se radilo o lažnim dojavama. Međutim, prema dostupnim podacima, u nekim školama pregledi još traju. Hrvatska, inače, nije jedina zemlja pogođena ovim prijetnjama – slični incidenti zabilježeni su i u drugim europskim državama. Analiza mađarskog portala Telex pokazala je da su neke zemlje bile na meti počinitelja čak i više puta: ponajviše Francuska i Poljska, ali i Austrija, Bugarska, Grčka i Poljska.
Telex podsjeća na incident od četvrtka, 23. siječnja, kada je zbog dojava o bombama evakuirano više škola diljem Mađarske. Tada je pogođeno 313 škola, ali pregledom objekata nisu pronađeni nikakvi eksplozivi. Pokrenuta je istraga zbog kaznenog djela prijetnje izazivanjem opće opasnosti, a policija je osigurala prisutnost službenika u svim školama. Ipak, kako naglašava Telex, jedino što je zasad poznato jest da su sve dojave vjerojatno došle s iste lokacije.
Ministar Gergely Gulyás, šef Ureda premijera, još je istog dana objavio da su tajne službe stupile u kontakt sa slovačkim kolegama jer su se slične prijetnje prošle godine pojavile i u Slovačkoj. Ministar je naveo da su sličnosti sa slučajevima u Slovačkoj zapanjujuće te da se tamo pokazalo da su prijetnje bile neutemeljene. Dodatno, poruke su, kao i one zaprimljene u hrvatskim školama, sadržavale islamističke poruke, zbog čega mađarskim vlastima u istrazi pomaže i Interpol.
U ponedjeljak, 26. siječnja, u Sloveniji je zabilježen val lažnih dojava o bombama. U toj državi koja ima 2,1 milijun stanovnika prijetnje je primilo više od 200 škola i vrtića. Radilo se o automatski generiranim porukama, sličnima onima koje su nekoliko dana ranije zaprimljene u Mađarskoj. Slovenska policija procijenila je da je razina sigurnosnog rizika niska, no nastava je u nekim školama ipak otkazana. Slovenija je tako postala četvrta država u regiji u kojoj su škole bile mete ovakvih prijetnji, nakon Slovačke, Bugarske i Mađarske.
U petak ujutro, 31. siječnja, ponovno su prijavljene dojave o bombama u nekoliko škola diljem Mađarske. Državni tajnik za obrazovanje Zoltán Maruzsa poslao je dopis ravnateljima škola, upozorivši ih na nove prijetnje i naloživši im da odmah obavijeste policiju ako prime prijeteće e-poruke. Prema dostupnim informacijama Telexa, ta situacija slična je onoj od četvrtka 23. siječnja – škole su opet dobile prijeteće poruke putem e-maila.
Iako još nije jasno jesu li te prijetnje iste kao one od četvrtka 23. siječnja, činjenica je da su opet na meti bile obrazovne ustanove. Prethodne prijeteće poruke napisao je netko tko je ili izvorni govornik mađarskog jezika ili ga savršeno poznaje, izjavio je za Index.hu jedan međunarodno priznati lingvist. Smatra da je najvjerojatniji scenarij da je ekstremistički arapski propagandni tekst prvo preveden računalnim programom, a zatim ga je netko ručno prilagodio na mađarski. Sličan zaključak donesen je i nakon analize poruke pomoću umjetne inteligencije. AI je procijenio da je izvorni tekst najvjerojatnije bio na arapskom jeziku, što je potkrijepio jezičnim, stilskim i kulturnim pokazateljima. Prema analizi, prijeteći ton poruke, spominjanje Allaha i retorika odgovaraju propagandnim materijalima radikalnih islamskih militantnih skupina.
Neki stručnjaci ipak smatraju da islamistički elementi u porukama služe samo kao diverzija. Po njihovom mišljenju, da je islamistička prijetnja stvarno ozbiljna, europske sigurnosne službe već bi u suradnji s bliskoistočnim, osobito izraelskim obavještajnim službama, provodile istragu. Također, uobičajena praksa ekstremističkih organizacija je da odmah preuzmu odgovornost za takve prijetnje, što se ovdje nije dogodilo.
Zbog profesionalne izvedbe, napominje Telex, teoretski se ne može isključiti da se radi o akciji hakerske skupine ili lanca organiziranog kriminala. Međutim, to je u suprotnosti s činjenicom da takva koordinirana operacija ne obećava nikakvu financijsku dobit. Ne radi se o novcu, kao u akciji iznude, pa bi bilo teško pronaći motiv. U Indiji je, primjerice, 40 škola evakuirano u prosincu 2024. zbog prijetnje bombom, no počinitelji su htjeli novac. Kada su hakeri nedavno napali Mađarsku agenciju za obrambenu nabavu, cilj počinitelja također je bio ostvariti profit. Stoga je najvjerojatnije da iza prijetnji bombom stoji neprijateljski državni akter, čak i ako je posao povjeren jednom ili više vanjskih, nedržavnih aktera, hakera.
Isti obrazac viđen je i prije tri godine tijekom vala lažnih dojava o bombama na Balkanu – u Kosovu, Srbiji i Hrvatskoj. Ni tada islamističke organizacije nisu preuzele odgovornost, dok su se istodobno pojavile indicije o ruskoj umiješanosti (u Srbiji su u travnju 2022. e-mail prijetnje bile upućene ne samo srednjim školama, nego i studentskim domovima, trgovačkim centrima i mostovima). Mađarski istražitelji uspjeli su utvrditi da su zadnje prijeteće e-poruke poslane s ukrajinske IP adrese, ali putem ruskog e-mail servisa. Jedan stručnjak istaknuo je da su poruke poslane putem Yandexa, ruskog pružatelja e-mail usluga, što je kod mnogih pobudilo sumnju da iza svega stoji Putinov dezinformacijski aparat.
Portal Telex također je analizirao ovaj trag, navodeći da bi Ukrajina mogla imati motiv za insceniranje ruskog uplitanja kako bi Moskvu prikazala kao krivca. No, istodobno, navodi da Kijevu ne bi bilo u interesu dodatno opterećivati državne institucije svojih europskih saveznika. S druge strane, u slučaju Rusije, razlozi zašto je uključenost vitalna mogli bi se nabrajati gotovo unedogled. Moskva ima interes destabilizirati EU, zastrašiti stanovništvo, izazvati paniku i zbunjenost, jer, iako ne kao s Ukrajinom, Rusija je u ratu s Europom.
Za razliku od Ukrajine, Rusiji je u interesu smanjiti teret europskim sigurnosnim agencijama, posebice nakon rusko-ukrajinskog rata koji je izbio u veljači 2022. Godine 2022. europske su obavještajne službe mobilizirale značajne snage protiv ruske prijetnje, jer je ona stvarna: kibernetički napadi su redoviti, kao primjer dovoljno je navesti ruski hakerski napad na mađarsko Ministarstvo vanjskih poslova. Istrage nakon prijetnji bombom zajamčeno će opteretiti odgovor države, jer ne postoji vlast koja na to može jednostavno zažmiriti. Iako su male šanse da će moći dovršiti operacije, to oduzima mnogo resursa sustavu. Dok službe tragaju za onima koji su prijetili bombom, ostaje im sve manje energije i ljudi za druge, jednako važne poslove.
Ruska nit ojačana je i činjenicom da je operacija, koja je započela u proljeće 2024., očito testirana na Balkanu godinama ranije, prije nego što je prvi veći val 2023. stigao do baltičkih država, koje su manje prijateljske prema Rusiji. Posebno dobre pozicije Rusi imaju na području Balkana. Međutim, ove vrste aktivnih obavještajnih mjera obično se testiraju, po mogućnosti u idealnijem, sigurnijem, ali stranom okruženju. Sve ovo nije teorija, jer je KGB također testirao ovu vrstu aktivnih mjera tijekom Hladnog rata, a modus operandi se od tada nije promijenio.
Prijetnje bombama školama izravno pogađaju ljude i obitelji i po tome se razlikuju od hakerskih napada na državne uprave o kojima javnost ionako nije obaviještena jer se slučajevi uglavnom drže u tajnosti, rekao je za Telex bivši protuobavještajac Ferenc Katrein. Zato su učinkoviti, barem utoliko što mogu stvoriti paniku i strah, a mnoge ljude osobno pogode. Ali Katrein kaže da bi moglo biti jednako važno da ova metoda, bez obzira na to koja država stoji iza toga, može učinkovito testirati kako bi mete reagirale na takav događaj. A iz reakcija se mogu dobiti vrijedne informacije. Tijekom takve operacije postaje jasno, na primjer, kakav je mehanizam donošenja odluka, tko su glavni donositelji odluka, koliko brzo agencije mogu reagirati te kakvim ljudskim i tehničkim resursima raspolažu. Sve su to informacije koje u stresnim situacijama postaju vidljive.
FOTO Opsadno stanje u školama: Prijeti se bombama, spominje se Alah, učenika nema, policija sve ogradila
Otvori KEKS Pay
Najviše koristi od tih prijetnji imaju Ukrajinci. Oni moraju prikazati Rusiju kao prijetnju za cijelu Europu pa da bi europske zemlje dale više novaca za Ukrajinu.